Epistemologija

3. [to je znanje?
4. Jedna definicija znanja
Zaklju~ci prvih triju odjeljaka ovoga ~lanka pru`aju nam program za
definiranje znanja. Osvrnimo se na njih. U prvom sam odjeljku iznijela
grubu definiciju znanja kao vjerovanja u istinit sud na dobar na~in, i vidjeli
smo da smisao dobrog mi{ljenja u pojmu znanja predstavlja kamen
spoticanja u postizanju definicije koja bi obuhva}ala slu~ajeve spoznaje
putem opa`anja ili pam}enja, kao i slu~ajeve spoznaje koji uklju~uju vi{e
ljudske sposobnosti. »Dobro« u prvim slu~ajevima sli~no je prirodnim
dobrima, dok su potonji dobri u smislu koji je blizak onom moralnom.
Dobro spoznaje mo`e katkad ~ak biti poput najuzvi{enijih dobara.
U drugom sam se odjeljku osvrnula na niz razli~itih svrha i metoda
definiranja spoznaje i predlo`ila da poku{amo zadovoljiti {to je mogu}e
vi{e njih. No, ne}u poku{ati zadovoljiti uobi~ajenu svrhu uklanjanja svih
normativnih pojmova iz definicije. Budu}i da znamo kako je pojam spoznaje
normativan, on je teoretska prednost ako ga se mo`e povezati sa
sredi{njim pojmovima u etici, s obzirom na to da su eti~ari ve} iznijeli
teorijske strukture u kojima su ti pojmovi analizirani. Ispostavi li se da
su normativni pojmovi svodivi na ili pridolaze ne-normativnim pojmovima,
pokazivanje da je tome tako bit }e neovisan projekt. U me|uvremenu,
jedan od mojih ciljeva bit }e ugraditi pojam spoznaje u pozadinsku
eti~ku teoriju.
U tre}em smo odjeljku razmotrili pouku Gettierovih primjera i
zaklju~ili da normativna sastavnica spoznaje, sastavnica koja spoznaju ~ini
dobrom, mora za sobom povla~iti istinitost. Uspjeh u postizanju istinitosti
mora biti bitan dio smisla u kojemu je svaki primjer spoznaje dobar.
Iznijet }u definiciju koja nastoji udovoljiti svim tim kriterijima. Iz
dosad re~enog, me|utim, trebalo bi biti jasno da nema jedinstvenog na~ina
da se to u~ini. Konkretno, uspje{no ostvarivanje teorijske svrhe stavljanja
pojma spoznaje na pozadinsku pojmovnu kartu ovisi o tome koji
se pojmovi smatraju teorijski najva`nijima, a to pak ovisi o tome koje su
pozadinske teorije najzna~ajnije u o~ima onih koji postavljaju pitanje »[to
je znanje?« No to opet ovisi o razrje{enju dubokih problema u metafilozofiji.
Trebamo li poku{ati ugraditi pojam znanja u pozadinsku normativnu
teoriju zato jer je to normativni pojam? Trebamo li ga umjesto
toga ugraditi u pozadinsku metafizi~ku teoriju pod pretpostavkom da je
metafizika temeljnija od epistemologije? Ili bismo ga trebali ugraditi u
131