Epistemologija

Linda Zagzebski
znanja. To jest, znanje nije samo dobar na~in kognitivnog poimanja
istine, usto su u njemu istinitost i dobar na~in na koji se posti`e iznutra
povezani. Taj unutra{nji odnos mora u definiciji biti izri~it. Iznose se
teorije koje imaju tu zna~ajku, premda se obi~no ne uvi|a da je Gettierova
pouka iziskuje. 25
U ovom smo odjeljku vidjeli da se, prihvatimo li neke plauzibilne
zahtjeve za prihvatljivu definiciju, gettierovski slu~ajevi javljaju kad god
postoji jaz izme|u istinitosti i ostalih uvjeta za spoznaju. To zna~i da
znanje nije puki zbroj sastavnice istinitosti i ostalih sastavnica. Izvela sam
zaklju~ak da `elimo definiciju koja stvara pojmovnu vezu izme|u istinitosti
i smisla u kojemu je spoznaja dobra. Me|utim, na{a bi analiza
mogla poduprijeti radikalniji zaklju~ak. Rasprava o slu~ajevima Gettierova
tipa javlja se unutar konteksta stanovitih pretpostavki glede svrhe i
metode definicije. Cilj je do}i do nu`ne istine, mo`da do}i i do realne
definicije, a metoda koja se rabi jest ona analize uvjeta. No, kao {to smo
vidjeli u drugom odjeljku, nije o~ito da su te pretpostavke opravdane.
Konkretno, o metodi analize uvjeta istinitosti mo`e se raspravljati i
raspravlja se. Mo`e se protuma~iti kako Gettierovi problemi izla`u
nedostatke takve metode te tako podr`avaju prelazak na posve druk~iju
metodu. Me|utim, kao {to sam ve} rekla, osobno sam sklonija onoj
konzervativnijoj, koja se sastoji u zadr`avanju metode analize uvjeta istinitosti,
ali i u tome da se pritom ne dopusti da cilj osloba|anja definicije
od protuprimjera dominira popisom po`eljnih elemenata usvojenih
u drugom odjeljku.
25 Tri primjera su rana Chisholmova teorija, Goldmanova kauzalna teorija i ve}
spomenuta jaka teorija opovrgljivosti. Chisholm se u definiciji spoznaje {to je iznosi
u prvom izdanju Theory of Knowledge poslu`io konceptom ~injenja p-a evidentnim,
i ka`e da ono {to ~ini p evidentnim ne smije ~initi evidentnom i la`an sud. Time
se unaprijed isklju~uje la`nost p-a. U sklopu Goldmanove kauzalne spoznajne teorije
uvjet istinitosti ugra|en je u kauzalni uvjet, jer je on zahtijevao da subjekt ne zna
p ako stanje stvari p nije odgovaraju}e povezano s vjerovanjem p. To stavlja istinitost
p-a u kauzalni uvjet. Budu}i da kasniji Goldmanov reliabilizam ne ugra|uje
istinitost na taj na~in, predmnijevam da on nije bio motiviran razmatranjima {to ih
ja ovdje iznosim. U jakoj teoriji opovrgljivosti kakvu je izrazio Klein, neko vjerovanje
je primjer spoznaje samo ako nema istinitoga suda koji bi, pridodan razlozima koji
opravdavaju to vjerovanje, u~inio da ono vi{e ne bude opravdano. Taj uvjet uklju~uje
istinitost vjerovanja, jer ako je vjerovanje p la`no, ne p je istinito, tako da postoji
istinit sud koji, ako se pridoda subjektovim razlozima za p, za sobom povla~i la`nost
p-a, naime ne p.
130