Epistemologija

Linda Zagzebski
vjerovanje na dobar na~in. Dakle, smisao u kojem je znanje vjerovanje
na dobar na~in mora sadr`avati istinu. 22
Valja primijetiti, me|utim, da je zaklju~ak ovog odjeljka ispravan
samo ako prihvatimo neke plauzibilne pretpostavke spomenute u drugom
odjeljku u vezi sa `eljenim zna~ajkama definicije. To je stoga {to se
problem mo`e izbje}i izno{enjem definicije koja je ili ad hoc ili je odve}
nejasna da bi bila upotrebljiva. Primjerice, definicija znanje je opravdano
istinito vjerovanje koje nije slu~aj Gettierova tipa o~ito nije podlo`na primjerima
Gettierova tipa, kao ni vrlo op}enita definicija od koje smo
krenuli: Znanje je dobro istinito vjerovanje. Prva je definicija o~igledno ad
hoc te je ujedno negativna, a ve} smo rekli da ona druga nije samo uvelike
neodre|ena nego isto tako koristi pojam u definiensu koji je barem
toliko nejasan koliko i pojam spoznaje.
Budu}i da su Gettierovi slu~ajevi oni u koje je uklju~ena slu~ajnost
ili sre}a, ~esto se tvrdi kako je znanje ne-slu~ajno istinito vjerovanje. Ta je
definicija tako|er neodre|ena i ujedno negativna te ima malu prakti~nu
va`nost. Ipak, ona nije protuprimjer tezi iz ovoga odjeljka, jer ne-slu~ajna
istina sadr`i istinu. Me|utim, Howard-Snyderovi su pokazali da se
re~ena sastavnica znanja pridodana istinitom vjerovanju mo`e definirati
na na~in koji se slu`i pojmom ne-slu~ajnosti, ali ne sadr`i istinu. Njihova
je definicija sljede}a: znanje je istinito vjerovanje koje je takvo da bi, kad bi
bilo istinito, bilo ne-slu~ajno istinito. 23 Zamisao u pozadini te definicije sastoji
se tome da ne-slu~ajne veze izme|u na~ina na koji je spoznaja dobra
i istinitosti treba biti samo u slu~ajevima u kojima je vjerovanje istinito,
budu}i da la`na vjerovanja nisu kandidati za spoznaju. La`no vjerovanje
mo`e biti takvo da bi, kad bi bilo istinito, bilo ne-slu~ajno istinito i stoga
to njegovo svojstvo za sobom ne povla~i istinitost. Ta definicija isti~e
pretpostavku koju sam iznijela u svome receptu za stvaranje protuprimjera
Gettierova stila, pretpostavku da je, ako neko la`no vjerovanje ima
svojstvo koje istinito vjerovanje pretvara u spoznaju – svojstvo Q – uvijek
mogu}e da postoji vjerovanje koje ima Q, ali je slu~ajno istinito.
22 Argumentacija u ovom odjeljku preuzeta je iz Zagzebski 1994. i Zagzebski 1996,
Tre}i dio, tre}i odjeljak.
23 Frances i Daniel Howard-Snyder, »The Gettier Problem and Infallibilism«, ~lanak
izlo`en na sastancima Sredi{njeg odjeljenja Ameri~koga filozofskog udru`enja u
svibnju 1996. Sharon Ryan iznosi sli~nu postavku u »Does Warrant Entail Truth?«,
Philosophy and Phenomenological Research LVI (o`ujak 1996): 183-92, ali ona kondicional
stavlja u indikativ. To u najmanju ruku vodi u krivi smjer budu}i da sugerira
kako ona na umu ima materijalni kondicional.
128