Epistemologija

John Greco
»Kako znamo ono {to znamo?« Ve}ina onog {to je u svim vremenima
napisano u epistemologiji bavi se barem jednim od tih triju pitanja. Na
primjer, Platon u Teetetu razmatra tezu prema kojoj je znanje istinito
vjerovanje koje se mo`e poduprijeti nekim obrazlo`enjem ili obja{njenjem.
Racionalisti poput Descartesa i empiristi poput Humea branili su
protivne teze o tome kako spoznajemo te se tako|er nisu slagali oko toga
{to mo`emo znati. Ta tri pitanja odre|uju temeljni raspored ove knjige.
Ogledi u prvom dijelu, koji nosi naslov Tradicionalni problemi, bave
se svim na{im glavnim pitanjima sukladno nekoj tradicionalnoj formulaciji.
S povijesne strane, te tradicionalne formulacije tvore »velika pitanja« u
spoznajnoj teoriji i sve do danas zauzimaju to podru~je. Ogledi u sljede}em
dijelu, Narav epistemi~kog vrednovanja, bave se razli~itim vidovima pitanja
»[to je znanje?« U tim se ogledima izbliza razmatraju razne dimenzije epistemi~ke
normativnosti, odnosno vrsta normativnosti zna~ajna za spoznaju.
Ogledi u tre}em dijelu, Vrste spoznaje, odnose se na pitanje »[to mo`emo
znati?« U njima se istra`uje mogu}nost opa`ajne spoznaje, spoznaje a priori,
moralne spoznaje odnosno religijske spoznaje. Naposljetku, dio naslovljen
Novi smjerovi sadr`i oglede koji predstavljaju neke novije trendove u
epistemologiji. Kao {to }emo vidjeti, mo`e se slobodno kazati da je glavno
pitanje koje zaokuplja autore tih ogleda »Kako znamo ono {to znamo?«
Premda je korisno na taj na~in razumjeti raspored knjige, valja uo~iti
da je prethodna karakterizacija ograni~ena. To je stoga {to su na{a pitanja
blisko povezana, pa se tako epistemolog rijetko bavi jednim od njih a da
se ne bavi i ostalima ili da barem o njima ne{to ne pretpostavlja. Prema
tome, raspored knjige s obzirom na na{a glavna pitanja ispravan je samo
ako razmi{ljamo u svjetlu op}enitog fokusa. Vidjet }emo, zapravo, da se
mnogi ogledi preklapaju u obra|enim problemima te da na{i autori u
znatnoj mjeri me|usobno raspravljaju.
Definiramo li epistemologiju pod vidom njenih sredi{njih pitanja,
o~ito je da su neki noviji prigovori epistemologiji proma{eni. To je zato
{to ti prigovori po~ivaju na nevjerodostojnim shva}anjima o tome {to je
epistemologija. Primjerice, razni prigovori karikiraju epistemologiju kao
(a) potragu za izvjesno{}u, (b) poku{aj da se na|u apsolutni temelji, (c)
poku{aj da se legitimiraju druge discipline, kao {to je znanost, i (d) projekt
pobijanja skepticizma. Ogledi u ovoj knjizi pokazuju da su sve te
koncepcije epistemologije ograni~ene; one u najboljem slu~aju opisuju
uske projekte nekih sasvim malobrojnih filozofa. Te su koncepcije osim
toga zastarjele, budu}i da ocrtavaju projekte {to ih je nekolicina njegovih
2