Epistemologija

Linda Zagzebski
mo`e biti pozitivna, da treba biti kratka, da ne smije biti cirkularna, da
treba koristiti samo one pojmove koji su manje nejasni od pojma koji se
definira, i mnoga druga. Vjerujem da su ta mjerila dobra, iako ih ne}u
pobli`e propitivati. Neka od njih slu`e tome da definicija bude informativna,
koja svrha o~ito nadilazi cilj to~nosti. Zamisao je u tome da bi
nam definicija trebala re}i ne{to {to jo{ ne znamo. Definiciju `elimo zato
{to ne uspijevamo jasno zahvatiti pojam koji se ima definirati. Cirkularna
definicija to ne posti`e jer se pojmom koji se definira slu`i u definiensu,
kao ni ona {to se kao definiendumom slu`i drugim pojmovima koji isto
tako potrebuju definiciju. Negativne se definicije izjalovljuju na suptilniji
na~in. One nam govore {to ne{to nije, a ne {to jest. 17 Naravno, postoje
slu~ajevi u kojima u nekom pojmu nema ni~ega drugog doli negacije
drugog pojma. Primjerice, uobi~ajeno je definirati ispravan ~in kao ~in
koji nije pogre{an. U takvim slu~ajevima ka`emo da je negirani pojam u
definiensu pojmovno temeljniji. Ne znam nijedan razlog zbog kojega bi
se mislilo kako je pojam znanja nalik pojmu ispravnog ~ina, negaciji nekog
drugog, temeljnijeg pojma, tako da }e negativna definicija znanja po
svoj prilici biti nedostatno informativna.
Kriterij prema kojemu pojmovi u definiensu trebaju biti manje nejasni
od definienduma mo`da je jedan od motiva onih epistemologa koji tvrde
da u definiciji znanja ne treba biti normativnog pojma. Oni svakako uvi-
|aju da je spoznaja dobra, ali njihov je cilj definirati smisao u kojem je
spoznaja dobra na ne-moralnoj i ne-normativnoj razini, uslijed pretpostavke
da se ne-normativni pojmovi razumiju bolje nego normativni. Pritom
se ~esto javljaju problemi u vezi s ontolo{kim statusom normativnih obilje`ja
univerzuma. Normativne ~injenice i svojstva dr`e se zagonetnima
na na~in na koji deskriptivne ~injenice i svojstva to nisu. Ne smatram to
gledi{te uvjerljivim, ali posrijedi nije pitanje koje se mo`e rije{iti bez
dubokog istra`ivanja naravi normativnosti, a to bi nas odvelo daleko
izvan domene epistemologije. Vrijedi uo~iti, me|utim, da taj kriterij
mo`e biti u neskladu s onim ve} spomenutih teorijskih svrha definicije.
@elimo li da neka definicija pove`e pojam koji se ima definirati s drugim
klju~nim pojmovima u valjano razvijenim filozofijskim teorijama, pojmovi
koji zauzimaju sredi{nji polo`aj u takvim teorijama mogu se
17 Platon koristi to mjerilo za dobru definiciju u Teetetu, gdje Sokrat ka`e: »Ali prvotni
cilj na{ega razgovora ne bija{e otkriti {to ona nije, nego {to jest; pritom smo
do{li dotle te vi{e uop}e ne tra`imo spoznaju u opa`anju« (187a).
122