Epistemologija

Linda Zagzebski
Aristotel tu vrstu definicije suprotstavlja drugoj, koja te`i izraziti bit neke
stvari, njen formalni uzrok, i tvrdi da se ista stvar mo`e definirati na oba
na~ina. Zanimljivo je usporediti ranu kauzalnu teoriju spoznaje Alvina
Goldmana i novije oblike reliabilizma s aristotelovskim postupkom
definiranja stvari pomo}u njenih uzroka. 14 Za razliku od Aristotela, ti
filozofi dr`e da su njihove definicije u suparni~kom odnosu spram
definicija kao {to je ona opravdanog istinitog vjerovanja, koja te`i razja{njavanju
naravi samog spoznavanja. Goldman tvrdi da je bit stvari katkad
naprosto u tome da je ona (djelatno) uzrokovana na odre|en na~in, ~ega
je primjer opeklina od sunca, i on o znanju razmi{lja kao o opeklini od
sunca. No bitna zna~ajka formalnog uzroka ve}ine stvari razli~ita je od
njihova djelatnog uzroka, pa ako je znanje poput ve}ine stvari, moglo bi
se definirati ili pomo}u njegove naravi ili pomo}u njegova djelatnog
uzroka, i te se dvije definicije ne bi sukobljavale. Ne znam ni za koga
tko je tu mogu}nost proveo u djelo.
Mnogo toga valja re}i o svakoj od gore spomenutih teorijskih i prakti~nih
svrha, ali promi{ljanje bi nam moglo pokazati da neke svrhe nisu
prikladne u filozofijskom smislu. Svjesno razmatranje svrhe i metode
definicije op}enito svakako nas mo`e navesti da vidimo alternative koje
bi nam ina~e mogle promaknuti dok nastojimo definirati znanje. Osobito
je po`eljno ispitati bismo li trebali te`iti realnoj definiciji s obzirom na
to da je te{ko odrediti je li znanje jedinstvena vrsta stvari za koju je realna
definicija mogu}a. Epistemolozi gotovo uvijek imaju cilj {to ga je imao
Platon u Teetetu, gdje on ka`e da kani »sabrati mnoge vrste znanja pod
jednu odredbu« (148e). No znamo li mi da je taj cilj dosti`an?
Nastojanje da se iznese realna definicija spoznaje mo`e se osporiti
~injenicom da se pojam spoznaje u razli~itim razdobljima povijesti filozofije
tretirao na mno{tvo razli~itih na~ina. Postoji li doista jedinstveni
cilj analize u pogledu kojega se svi ti prikazi razlikuju, ili neki od njih
naprosto govore o razli~itim stvarima? To je pitanje naro~ito upadljivo
kad pogledamo razlike u strogosti zahtjeva za znanjem kroz filozofijsku
povijest. Prema nekim teorijama, uvjeti za znanje su usko i strogo odre-
|eni, dok su prema drugima {iroki i labavi. Filozofijska tradicija prete`e
na stro`u stranu, premda suvremeni trend ide u suprotnome smjeru.
Danas se op}enito dr`i kako uobi~ajeni slu~ajevi opa`anja i pam}enja
pru`aju spoznaju te da su mala djeca, a mo`da ~ak i `ivotinje, na taj
14 Goldman 1967, 1986.
120