Epistemologija

3. [to je znanje?
se sla`u da je to po`eljno stanje. Bilo bi pretjerano re}i da u tome ima
i~ega hvalevrijednog jer je to toliko uobi~ajeno, i manjak opa`ajne spoznaje
u takvim okolnostima zbog o{te}enja vida svakako se prije sa`alijeva
nego kudi. Naravno, slu~ajevi spoznaje uslijed izvanredne opa`ajne
o{trine hvale se i to zaslu`uju, ali izostanak opa`ajne spoznaje u takvim
slu~ajevima sigurno se ne kudi. ^ini se, dakle, da su neke vrste spoznaje
veoma udaljene od moralnog podru~ja.
Jedan od problema za teoreti~ara jest kako pomiriti razli~ite smislove
u kojima spoznaja mo`e biti dobra. Ponekad je dobro spoznaje poput
naravnih dobara, ponekad je sli~no moralnim dobrima, a ponekad se ~ak
mo`e smatrati nalik onom plemenitom. Glavne rasprave oko definicije
spoznaje mogu se svesti na suprotstavljanje smislova u kojima je spoznaja
dobra. Prema suvremenoj teoriji reliabilizma, znanje je istinito
vjerovanje {to proizlazi iz pouzdanog mehanizma koji proizvodi istinu.
Ta postavka od dobra spoznaje ~ini prirodno dobro kao {to su ljepota,
pamet ili snaga. Tradicionalna postavka prema kojoj je znanje istinito
vjerovanje zasnovano na dobrim razlozima povezana je s eti~kim pojmovima
odgovornosti, pohvale i pokude. Nekoga se hvali jer vjeruje u
istinu na temelju dobrih razloga i kudi ga se jer to ne ~ini. Ideja da je
spoznaja plemenita potje~e od Platona. 7 Prema mome sudu, nijedna
definicija spoznaje ne mo`e uspjeti ako ne uklju~i ili barem ne odlu~i o
smislovima dobra koji se rabe u tim opre~nim teorijama.
2. [to je po`eljno pri definiranju znanja
U prvom sam odjeljku iznijela op}enitu karakterizaciju znanja kao stanja
vjerovanja u neki istinit iskaz na dobar na~in. Toliko je {iroko prihva-
}eno, premda se neke od najdubljih rasprava o definiciji znanja kre}u
oko smisla dobra na koji se misli u toj labavoj, ishodi{noj definiciji. No
vi{e toga valja rije{iti prije nego {to nastavimo. Pitanje »[to je znanje?«
nije pitanje s jednostavnom i jasnom svrhom. Postavljanje tog pitanja i
odgovaranje na nj ljudske su aktivnosti koje proizlaze iz raznolikih ljudskih
potreba. Ako je to pitanje zahtjev za definicijom, kakva definicija
se `eli? U ovom se odjeljku `elim pozabaviti tim problemom, budu}i
7 Platon naziva spoznaju najva`nijim elementom u `ivotu (Protagora 352d) i ka`e da
je jedino pravo zlo biti li{en nje (345b).
117