Epistemologija

2. Realizam, objektivnost i skepticizam
Li{eni zna~ajnije naznake epistemi~ke potpore umjerenom realizmu,
interogativni skeptici }e svojoj potencijalnoj publici prepustiti da iz
neuzvra}ena skepti~kog izazova izvu~e odgovaraju}u pouku. Umjereni
realisti, nasuprot tome, iznose spornu ontolo{ku tezu o objektivnom svijetu
i time sebi natovaruju teret epistemi~ke potpore neprimjenjiv na
interogativnog skeptika. Umjereni realisti naslje|uju teret epistemi~ke
potpore od svoga umjerenog realizma. Pitala~ki skeptici nemaju odgovaraju}e
sporno ontolo{ko stajali{te. Stoga nemaju niti odgovaraju}eg
tereta epistemi~ke potpore. Takva neravnote`a izme|u dvaju tabora tvori
svako postoje}e epistemi~ko razlikovanje.
[to je s deklarativnim skepticima? Ne promi~u li oni epistemi~ku
sumnju u`ivaju}i pritom koristi koje su njome zabranjene? I deklarativni
i interogativni skeptici mogu izvu}i korist iz ~injenice da njihovo skepti~ko
osporavanje ne bi samo po sebi trebalo biti stvar spora s obzirom
na na{e doli~no suprotstavljanje izazivanju biti pitanja u filozofijskoj
raspravi. Ta je suprotstavljenost doli~na zbog prijetnje epistemi~ke
proizvoljnosti {to ga donosi izazivanje pitanja. Antiskeptici nisu objasnili
za{to izazivanje pitanja nasuprot skepti~kom izazovu nije izlika za epistemi~ku
proizvoljnost koja je na djelu, i kojoj se obi~no suprotstavljamo,
u tipi~nim slu~ajevima kru`nog zaklju~ivanja. Ve} smo identificirali taj
klju~ni eksplanatorni izazov {to ga pru`aju skeptici, a sad mo`emo vidjeti
koja je njegova uloga u odgovaranju na pitanje o prebacivanju tereta.
Skepti~ki izazov iz ovoga poglavlja ne uvodi epistemi~ki standard
stran umjerenim realistima. On prije razabire skepti~ku implikaciju epistemi~kog
standarda {to su ga ve} (ispravno) usvojili tipi~ni umjereni realisti.
Prethodni~ka uloga tog standarda me|u realistima o~ituje se u njihovu
stavu spram uobi~ajenih slu~ajeva kru`nog zaklju~ivanja, naro~ito epistemi~ke
proizvoljnosti prisutne u takvim slu~ajevima. Skepti~ko osporavanje
iz ovoga poglavlja uistinu nije ni{ta drugo doli poziv na epistemi~ku
dosljednost u gledi{tima umjerenih realista. Oni se ina~e doli~no suprotstavljaju
izazivanju biti pitanja, ali nemaju na~elne osnove da bi na~inili
iznimku u slu~aju skepti~kog osporavanja. Skeptici koriste to razmatranje
u svome osporavanju glede odsustva potpore umjerenom realizmu.
Skepti~ko osporavanje iz ovoga poglavlja bilo bi neu~inkovito kad bi
i samo izazivalo bit pitanja suo~eno s umjerenim realistima. U tom bi
ga slu~aju realisti mogli plauzibilno osporiti kao epistemi~ki proizvoljno
na na~in na koji je to kru`no zaklju~ivanje. Deklarativni skeptici, dakle,
~ine dobro kad ne osporavaju realiste tezama koje izazivaju bit pitanja,
111