Epistemologija

2. Realizam, objektivnost i skepticizam
usporedili s objektivnom zbiljom, ali dr`i kako se »ta primjedba doima
besmislenom«. 39 U skladu s potonjim zapa`anjem, Lycan poistovje}uje
svoju eksplanacionisti~ku epistemologiju s pragmatizmom, i to na temelju
toga {to su eksplanatorne odlike pragmati~ke odlike koje vjerovanja ~ine
korisnima. 40 Mo`da on, dakle, predla`e odgovor na skepti~ke izazove
sli~an spomenutom Rortyevu pragmatizmu. Osobito je mogu}e da Lycan
dijeli Rortyevo gledi{te prema kojemu primjereni odgovor na neka skepti~ka
pitanja glasi naprosto: ta pitanja nisu korisna; ona su besmislena.
Ve} smo vidjeli neke nedostatke pragmatisti~kih poku{aja da se
obesna`e skepti~ka osporavanja. Ono {to je tu sada klju~no jest da skepti~ko
osporavanje iz ovoga poglavlja mo`e biti veoma va`no, ili »korisno«,
pri osvjetljavanju granica ljudskog rasu|ivanja u raspravama s
pronicavim skepticima. Pobli`e kazano, to osporavanje mo`e ukazati na
to da, premda se na~elno suprotstavljamo izazivanju biti pitanja zbog iz
njega proishode}e epistemi~ke proizvoljnosti, ne mo`emo izbje}i izazivanje
pitanja kad se suo~imo s nekim shvatljivim skepti~kim pitanjima.
^injenica da ne mo`emo odgovoriti na skepti~ki izazov iz ovoga poglavlja
ne pokazuje, niti na bilo koji na~in nazna~uje, kako je taj izazov
beskoristan ili besmislen. Naprotiv, pouka koja iz njega proizlazi vrlo je
zna~ajna za na{e razumijevanje granica ljudskog rasu|ivanja, osobito u
kontekstu rasprava s pronicavim skepticima. Antiskeptici moraju objasniti
za{to izazivanje biti pitanja nasuprot skepti~kom izazovu ne podupire
epistemi~ku proizvoljnost one vrste koju nalazimo, i obi~no joj se suprotstavljamo,
u paradigmatskim slu~ajevima cirkularnog zaklju~ivanja. To je
glavni eksplanatorni izazov {to ga postavlja skepticizam. Ni Lycan niti
bilo koji drugi antiskeptik nije iznio potrebno obja{njenje. Skepti~ko
osporavanje stoga ostaje neokrznuto te je i dalje izravno relevantno za
umjereni realizam. Iako se osporavanje usredoto~uje na cirkularnost u
obranama umjerenog realizma, ono se odnosi na svaku vrst potkrepe ili
dokaza prvoga ili vi{eg reda, relevantnih za vjerovanja koja uklju~uju
umjereni realizam. Cirkularnost se javlja uslijed skepti~kih pitanja o istinitosti
vjerovanjâ zasnovanih na potkrepi ili dokazima prvoga ili vi{eg reda
{to ih netko preferira.
Na stranu gledi{ta Lycana i Rortya, ~est antiskepti~ki postupak te`i
pokazati da sami skeptici moraju pretpostaviti odre|en epistemi~ki status
39 Ibid., str. 137.
40 Ibid., str. 134.
109