Epistemologija

Paul K. Moser
Mo`emo prihvatiti, makar samo u svrhu dokazivanja, da je »jednostavna«
fizikalna znanost presudna za na{e razlikovanje izme|u onog
zbiljskog i onog prividnog. Ipak, na{a fizikalna znanost, bila ona jednostavna
ili slo`ena, mo`e ne uspjeti iznijeti objektivno istinita vjerovanja
glede onoga {to je zbiljsko. Povijest fizikalne znanosti tome svjedo~i.
Sljedstveno tome, bilo bi shvatljivo (iako, naravno, samim time ne i istinito)
da ve}ina tezâ na{e fizikalne znanosti nije objektivno istinita.
Na~ela interpretativnog milosr|a, uklju~uju}i ona {to ih iznose Quine i
Donald Davidson, ovdje ne predstavljaju ozbiljan izazov s obzirom na
razlikovanje izme|u uvjeta za stvaran sadr`aj nekog vjerovanja i uvjeta
za pripisivanje sadr`aja vjerovanja. 20
Naturalisti~ko na~elo lakovjernosti podrazumijeva da mo`emo razlo`no
pretpostaviti pouzdanost na{e najbolje znanosti u opisivanju objektivne
zbilje. Filozofi su malokad uo~avali da to na~elo samo po sebi nije
hipoteza na{e najbolje znanosti. ^ak i ako su neki znanstvenici usvojili
na~elo lakovjernosti, to na~elo nije znanstvena hipoteza. Ono je prije filozofijsko
na~elo koje nadilazi prirodnu znanost u u`em smislu. Svjedo~imo
odsustvu sredstva provjere na~ela lakovjernosti u prirodnoj znanosti.
Klju~no je, me|utim, to da na~elo lakovjernosti ne u`iva u epistemi~ku
potporu one vrsti {to je zahtijevaju skeptici.
Glavno je pitanje: kakvu ne-neispitanu potporu imamo za tvrdnju da
je vjerovanje koje zadovoljava na~elo lakovjernosti objektivno istinito?
Uzmimo da je znanstvena racionalnost ona vrst racionalnosti koju nudi
tvorba vjerovanja u skladu s na~elom lakovjernosti. Pitanje tada glasi:
kakvu potporu imamo za tvrdnju da znanstvena racionalnost ukazuje na
ono {to je objektivno slu~aj? Pozivanje na na{u najbolju znanost u toj }e
svezi zna~iti izazivanje pitanja, ~ak i ako na{a najbolja znanost pru`a
jednostavnost, obuhvatnost i uspjeh predvi|anja u tvorbi vjerovanja.
Skeptici su osporavatelji preferiranih temeljnih uvjeta koji zagovaraju jednake
prigode. U raspravi sa skepticima, dakle, znanosti se ne iskazuje
posebno po{tovanje. Naturalizirana epistemologija tako ne uspijeva
odgovoriti na skepti~ki izazov.
20 Vidi W. V. O. Quine, Word and Object (Cambridge, MA: MIT Press, 1960) i Donald
Davidson, »A Coherence Theory of Truth and Knowledge«, u: Dieter Henrich (ur.),
Kant oder Hegel (Stuttgart: Klett-Cotta, 1983). O neu~inkovitosti na~ela milosr|a
nasuprot skepticizmu, v. Paul Moser, Philosophy After Objectivity (New York: Oxford
University Press, 1993), str. 228-37, i Richard Foley, Working Without a Net (New
York: Oxford University Press, 1993), str. 67-73.
98