Epistemologija

Pokazali smo, u najboljem slu~aju, da je bavljenju OP-om [= osjetilno-
-opa`ajnom praksom] svojstvena prakti~na racionalnost; takvo je postupanje
razborito s obzirom na na{e ciljeve i na{u situaciju. No onda
upravo ta ista prakti~na racionalnost, putem odnosa obvezanosti, prenosi
razumu da je OP pouzdan. Nismo pokazali da je ona racionalna u epistemi~kom
smislu u kojem je OP pouzdan, pri ~emu u potonji spada to
da se poka`e kako je barem vjerojatno istinito da je OP pouzdan… Nismo
pokazali da je pripisivanje pouzdanosti racionalno u k istini usmjerenom
smislu racionalnosti, onome koji je i sam podlo`an ograni~enju
pouzdanosti. 11
Paul K. Moser
Ne mo`emo, dakle, prizvati Alstonovu prakti~nu racionalnost da bismo
odgovorili na skepti~ko osporavanje {to ga propitujemo. Skeptici }e, naravno,
pitati kakvu u potporu imamo za pretpostavku da prakti~na
racionalnost doista ukazuje na objektivnu istinitost. ^ini se dvojbenim
da }e odgovor koji bi i{ao u prilog umjerenom realizmu uspjeti ne izazvati
relevantna pitanja naspram takvih skeptika.
Pozivanje na prakti~nu racionalnost u antiskepti~ke svrhe nalikuje
pragmati~kim obranama realizma. Te obrane te`e opovrgnuti skepti~ka
osporavanja na osnovi op}e korisnosti pojedinog vjerovanja s obzirom
na postavljene svrhe, bilo teorijske ili prakti~ne. Skeptici se, me|utim,
ne}e pokolebati, zahvaljuju}i zna~aju sljede}eg pitanja: kakvu potporu
imamo za tvrdnju da op}a pragmati~na korisnost nekog vjerovanja (koje
god vrste ili stupnja) doista ukazuje na ono {to je objektivno slu~aj? ^ini
se da sredstva za primjeren odgovor u prilog realizmu ba{ i nisu lako
dostupna. Tvrdnja da je pragmati~ki korisno vjerovati kako pragmati~ka
korisnost ukazuje na objektivnu istinu ne bi realistima poslu`ila ni~emu.
Time bi se samo izazvalo skepti~ko osporavanje na vi{oj razini, gdje ono
ostaje bez odgovora. ^ini se, dakle, da prakti~na razmatranja ne odgovaraju
na skepti~ki izazov. Rezultat je da umjereni realizam ostaje bez
odgovaraju}e obrane.
Zaklju~ivanje do najboljeg obja{njenja
Mnogi su filozofi nastojali braniti realizam na osnovi eksplanatornih
razmatranja, napose na osnovi zaklju~ivanja do najboljeg obja{nje-
11 Ibid., str. 133.
94