Epistemologija

2. Realizam, objektivnost i skepticizam
odgovaraju pozivanjem na neki temeljni uvjet za vjerovanje koje uklju~uje
objektivni svijet, ~esto na neku od spomenutih opcija od (a) do (d).
Takav temeljni uvjet, prema tipi~nim realistima, pru`a epistemi~ku potporu
njihovu umjerenom realizmu.
Skeptici }e osporiti svaku antiskepti~ku uporabu nekog temeljnog
uvjeta, i to na sljede}i na~in: kakvu u potporu imamo za tvrdnju da temeljni
uvjet {to ga vi preferirate doista indicira ono {to je objektivno
slu~aj? Drugim rije~ima, kakvu u potporu imamo za tvrdnju da je neki
sud (recimo, sud da postoje objekti neovisni o svijesti) zajam~en va{im
temeljnim uvjetom – doista istinit? Realisti koji odgovaraju pozivaju}i se
na temeljne uvjete {to ih preferiraju izazvat }e to pitanje u srazu sa svojim
skepti~kim osporavateljima. Skeptici sada dovode u pitanje primjerenost
tih temeljnih uvjeta, a izazivanje njihova pitanja onemogu}it }e
izno{enje potpore umjerenom realizmu. Skeptici zabranjuju zaklju~ivanje
koje izaziva pitanja, a ne falibilizam (gledi{te prema kojemu dobro utemeljeno
proizvoljno vjerovanje mo`e biti la`no) ili induktivno zaklju~ivanje
u sklopu epistemi~ke potpore. K tome, njihova zabrana neispitanog zaklju-
~ivanja ostaje neutralna u pogledu pitanja o to~nim uvjetima epistemi~kog
opravdanja i spoznaje. Skeptici se, dakle, ne oslanjaju na neki samodovoljan
prikaz opravdanja, spoznaje ili epistemi~ke potpore.
Skeptici ne zahtijevaju od realista da zagovaraju umjereni realizam
ne slu`e}i se premisama. To bi bilo apsurdno. Oni prije zahtijevaju potporu
umjerenom realizmu i uobi~ajenoj pretpostavci da preferirani
temeljni uvjet doista ukazuje na ono {to je objektivno slu~aj. Realisti,
dakle, mogu ponuditi premise u argumentima ~iji je zaklju~ak istinitost
umjerenog realizma. Ono {to ne mogu ponuditi jest premisa koja ne izaziva
pitanja s obzirom na re~eno skepti~ko osporavanje. Takva premisa
automatski ne bi uspjela uvjeriti u kontekstu istra`ivanja u kojemu je ona
sama u pitanju, eksplicitno ili implicitno. Dokazivanje koje se slu`i
takvom premisom bit }e u najboljem slu~aju neu~inkovito u relevantnom
kontekstu. Izazivanje pitanja na taj na~in ~ini dokazivanje suvi{nim.
Prije spomenuta ljudska kognitivna situacija ukazuje na to da realisti
ne}e odgovoriti na skepti~ko osporavanje. Na{ epistemi~ki zna~ajan pristup
bilo ~emu o~ito ovisi o takvim temeljnim uvjetima kao {to su
opa`anje, introspekcija, sje}anje, svjedo~anstvo i zdrav razum. Budu}i da
su skeptici doveli u pitanje pouzdanost takvih uvjeta u izno{enju objektivnih
istina, pozivanje na takve uvjete ne}e uspjeti pru`iti tra`enu potporu
koja ne bi izazivala pitanja. Mora li svako spoznavaju}e bi}e,
91