Epistemologija

2. Realizam, objektivnost i skepticizam
tom bismo slu~aju u filozofijskoj raspravi imali nedopustivu epistemi~ku
proizvoljnost. Uvjerljiv argument bi naposljetku bio besmislen i zaprijetila
bi doksasti~ka proizvoljnost. Makar svi argumenti po~ivali na premisama,
premise nekog argumenta ne moraju, dakako, nu`no izazivati pitanja u
kontekstu istra`ivanja. Skepti~ko osporavanje o kojemu je rije~, dakle, ne
suprotstavlja se argumentu op}enito. Suprotstavlja se samo argumentima
koji izbjegavaju relevantna pitanja u kontekstu istra`ivanja.
Skepti~ko osporavanje ne podrazumijeva da umjereni realizam ne
mo`e biti istinit ili ~ak da nije istinit. Dakle, to osporavanje ne zahtijeva
nikakav idealizam. Glavno skepti~ko pitanje ne ti~e se izravno objektivne
istinitosti ili la`nosti umjerenog realizma, ve} prije epistemi~ke potpore
koja njemu u prilog stoji na raspolaganju. Skeptici mogu priznati, makar
samo u svrhu rasprave, da na{e predo~avanje bilo koje objektivne stvari
ovisi o takvim kognitivno relevantnim procesima kao {to su opa`anje,
introspekcija, sje}anje i svjedo~anstvo. Problem je u tome {to takvi procesi
o~ito ne uspijevaju pru`iti potporu vlastitoj pouzdanosti ili istinitosti
vjerovanja {to ih iznose, a koja ne bi izazivala pitanja. Skeptici, posve
shvatljivo, pitaju stvaraju li re~eni procesi ili barem odlu~uju}e utje~u na
ono {to se time predo~ava. Ako to ~ine, u opasnosti su da budu nepouzdanim,
~ak i posve neuspje{nim sredstvom u pogledu objektivnosti. U
tom bi slu~aju funkcija na{ih kognitivnih procesa bila da stvaraju ili
iskrivljavaju, umjesto da valjano predo~avaju ono {to isporu~uju.
Skeptici, me|u ostalima, sumnjaju da se mo`emo slu`iti nekim stajali{tem
neovisno o na{im kognitivno relevantnim procesima kako bismo
procijenili, na na~in koji ne bi izazivao pitanja, bilo njihovu op}enitu
pouzdanost pri predo~avanju toga kako sa stvarima uistinu stoji, bilo
istinitost ili la`nost vjerovanja {to ih iznose. Skeptici, opet me|u ostalima,
sumnjaju da je to neizbje`na ljudska kognitivna situacija. Umjereni
realisti koji te`e izbje}i pitanja zaobilaze}e zaklju~ivanje morat }e ili
ponuditi izlaz iz te situacije ili pokazati da je ona u kona~nici prividna.
William Alston je ispravno uo~io da prijetnja cirkularnosti, one vrste
o kojoj je ovdje rije~, »ni na koji na~in ne ograni~ava vjerovanja koja se
mogu opravdati, niti ograni~ava ono {to se mo`e spoznati.« 6 Skepti~ki
problem koji je posrijedi ne odnosi se na puko posjedovanje opravdavaju}ih
dokaza za ne~ija vjerovanja, niti ~ak na posjedovanje istinitih
6 William Alston, »Epistemic Circularity«, u: Alston, Epistemic Justification (Ithaca:
Cornell University Press, 1989), str. 349.
89