BIZNIS VODIČ - Od ideje do biznisa - REGIO.hr

Ko bi trebao pročitati ovaj vodič? 

Načelnik 

Osoblje u opštinskom odjeljenju za privredu 

Ostalo opštinsko osoblje zainteresirano za 

ekonomiju 

Lokalni davaoci poslovnih usluga; ostale 

agencije koje pružaju poslovne usluge 

Svi ostali zainteresovani za poboljšanje svog 

lokalnog ekonomskog razvoja i sa željom da se 

aktivno uključe 

Zašto biste trebali pročitati ovaj vodič? 

On će vam objasniti sedam koraka kako da 

poboljšate ekonomski razvoj u našoj opštini 

Ovi koraci su testirani i primjenjeni u mnogim 

dijelovima Zapadne i Centralne Evrope, kao i u 

drugim dijelovima svijeta

KONTEKST 

U d r u ž e nj e i n ž e nj e r a o p ć i n e B a n o v i ć i 

B i z n i s v o d i č 

Nakon decenije sukoba, te humanitarne pomoći čiji je cilj u najvećoj 

mjeri bio da pomogne obnovi infrastrukture i stambenih jedinica, 

Bosna i Hercegovina danas još uvijek predstavlja oblast visoke 

nezaposlenosti i niskih prihoda. Društvena zajednica, koja je ranije 

bila ovisna o velikim državnim fabrikama, lancima nabavke kojima je 

upravljala država i teškoj industriji, još uvijek se nije uspjela 

ekonomski oporaviti. Usljed toga, u zemlji vlada široko rašireno 

siromaštvo, a poreska osnova je sužena, pa nema ni dovoljno novca 

za finansiranje socijalne politike. 

Općenito se uviđa da ne može biti povratka na sistem centralnog 

planiranja iz 1980-tih godina, te da će državna preduzeća i dalje 

nastaviti da slabe, što će za kratak vremenski rok dovesti do veće 

nezaposlenosti i još nižih prihoda unutar lokalnih društvenih 

zajednica. Djelokrug akcija koje država može voditi na rješavanju 

ekonomskih problema ograničen je u okviru nove globalne ekonomije 

– pa prema tome, akcije u cilju promjena moraju doći izvan državnih 

institucija. 

U ovakvom okruženju, ograničena je održivost povratka i lokalne 

zajednice će i dalje nastavljati da slabe umjesto da se oporavljaju, 

ukoliko ne dođe do brzih promjena u samoj ekonomiji. 

Cilj projekta čiji je sastavni dio i izdavanje ovog vodiča je da se 

potrebne promjene mogu ostvariti putem lokalnih aktivnosti i 

lokalne podrške koju načelnici općina i lokalne agencije mogu pružiti 

malim lokalnim privatnim poduzetnicima. 

Udruženje inženjera opštine Banovići je pokrenulo navedeni projekat 

čiji je jedan od ciljeva da se kroz strateško planiranje ostvari 

konsenzus između zainteresovanih aktera o tome koja strategija 

treba da bude razvijena da bi se iskoristile mogućnosti, a uklonile 

prepreke u vanjskom okruženju, koristeći postojeću snagu općine i 

minimizirajući unutarnje slabosti koje bi mogle onemogućiti razvojne 

procese. Ove promjene su veoma bitne obzirom da Vlada federacije 

u narednom periodu u oblasti malog i srednjeg biznisa u budućnosti 

posvećivati naročitu pažnju. U pripremi su propisi koji će preciznije 

definisati oblast obrta, malog i srednjeg poduzetništva a sve na 

temelju usvojene strategije razvoja BiH kao poduzetničkog društva. 

U želji da se ovi procesi ubrzaju Vlada Federacije BiH će u ovoj godini 

uložiti 15 miliona KM u programe malog i srednjeg biznisa.

U d r u ž e nj e i n ž e nj e r a o p ć i n e B a n o v i ć i 


U nastojanju stvaranja povoljnijeg poslovnog okruženja Udruženje 

inženjera opštine Banovići trenutno implementira projekat “Privredni 

informator” koji finansira IRC gdje su uvezana u implementaciju tri 

sektora – vlada, privreda, NVO i građani. Glavna aktivnost projekta je 

otvaranje Javnog servisa u koji se slivaju informacije iz vladinog, 

privrednog i javnog sektora i iste proslijeđuju korisnicima te 

izdavanje ovog vodiča koji u svom sadržaju obrađuje problematiku 

LER-a i na taj način Udruženje će pokušati animirati lokalne 

poduzetnike, lokalne vlasti i lokalni NVO sektor da zajedničkim 

snagama pokušaju stvoriti povoljnije poslovno okruženje odnosno 

pokrenuti i ubrzati proces prelaska na tržišnu ekonomiju. 

Za pokretanje biznisa potrebno je dosta stvari. treba razmisliti o 

tome šta stvarno želite. Također je potrebno obezbjediti sredstva 

kojim ćete pokrenuti posao, registrovati preduzeće, naći tržište za 

vaše proizvode i usluge, kao i načine kako da te proizvode i usluge 

plasirate na tržište. Kada sve ovo obezbjedite možete početi sa 

poslom. Cilj ovog vodiča je da vam pomogne jednostavnim 

savjetima. 

Ukoliko imate bilo kakvih pitanja ili vam je potrebno više informacija 

nego što vam ovaj vodič može pružiti ili ako informacije i pomoć ne 

možete dobiti od vašeg općinskog odjeljenja za privredu, obratite se 

na adresu Udruženja inženjera opštine Banovići. 

Bez obzira gdje se nalazite – ako vodite ili želite pokrenuti malu 

firmu, vi ste veoma važni za BiH. Bez obzira ko ste, vi gradite 

budućnost BiH time što osiguravate prijeko potrebna radna mjesta i 

prihode za društvenu zajednicu u kojoj živite. 

Upoznajte kolege i prijatelje sa ovim vodičom i sa podrškom koja je 

na raspolaganju za mali biznis. Ako su Vam potrebne dodatne 

informacije i savjeti – kontaktirajte nas. 

Admir Softić, dipl.inž.rud. 

Predsjednik Udruženja inženjera opštine Banovići

S a d r ž a j 

Uvod…………………………………………………………………………… 1 

I DIO (kako pokrenuti, voditi i razvijati poslovnu aktivnost u BiH) 3 

1.Poslovni plan ( Biznis plan )………………………………………… 3 

2.Istraživanje tržišta……………………………………………………… 4 

3.Registracija preduzeća……………………………………………….. 4 

4.Zajmovi……………………………………………………………………. 7 

5.Finansije…………………………………………………………………… 7 

6.Troškovi…………………………………………………………………… 8 

7.Cijene………………………………………………………………………. 9 

8.Promotivne aktivnosti………………………………………………… 10 

9.Distribucija……………………………………………………………….. 10 

10.Prodaja…………………………………………………………………… 10 

11.Radnici……………………………………………………………………. 11 

12.Porezi……………………………………………………………………… 12 

13.Provjera stanja poslovanja………………………………………… 14 

PRILOZI 15 

Prilog 1 – Finansijske usluge u BiH…………………………………. 16 

Prilog 2 – Poslovno-savjetodavne usluge………………………… 23 

Prilog 3 – Privredne i obrtničke komore………………………….. 25 

Prilog 4 – Poslovna udruženja u BiH………………………………. 25 

II DIO (lokalni ekonomski razvoj-LER) 26 

1.Šta je to lokalni ekonomski razvoj?……………………………… 26 

2.Zbog čega je važan LER……………………………………………… 27 

3.Uspostavljnje partnerstva između privatnog i javnog 

sektora…………………………………………………………………….. 

29 

4.Revidirati opštinske postupke i procedure u vezi registracije 

30 

preduzeća i regulative u vezi sa tim………………. 

5.Izvršiti ekonomski pregled opštine………………………………. 36 

6.Potreba za novim načinima razmišljanja………………………. 36 

7.Instrumenti za LER……………………………………………………. 29 

37 

7.1.Instrumenti za povećanje pristupa lokalno raspoloživim 

finansijskim sredstvima…………………………………………… 

37 

7.2.Instrumenti za podršku razvoja malih i srednjih 

preduzeća……………………………………………………………… 

38 

7.3.Instrumenti za izgradnju lokalne infrastrukture koja 

služi ekonomskom rastu…………………………………………. 

40 

7.4.Instrumenti za razvoj ljudskog potencijala i edukativnih 

40 

aktivnosti………………………………………………………………. 

7.5.Nove tehnologije – računari i internet……………………….. 42 

III DIO (katalog registrovanih preduzeća na opštini Banovići) 50 

1. Poštanski i pozivni brojevi naseljenih mjesta u F BiH 50 

2. Katalog registrovanih preduzeća u Banovićima 58

UVOD 


Početkom 2002 godine Udruženje inženjera opštine Banovići 

je uradilo prijedlog projekta “Privredni informator” koji je američka 

organizacija IRC prihvatila da finansira. Jedna od aktivnosti ovog 

projekta je izdavanje publikacije “Biznis vodič” koja bi potencijalnim i 

već registrovanim poduzetnicima bila od velike koristi. Materijali 

sadržani u “Biznis vodiču” su zasnovani na široko prihvaćenim 

principima Zapadne Evrope u vezi lokalnog ekonomskog razvoja, ali 

su u ovom slučaju bili specifično pisani za lokalne poduzetnike i 

lokalne vlasti. 

Ovaj vodič je kreiran kako bi se pomoglo općini Banovići da 

uvede promjene u pristupu i načinu stvaranja adekvatnog poslovnog 

okruženja za podsticaj razvoju malih i srednjih preduzeća. 

Najvjerovatnije će sve općine u BiH na kraju težiti da uvedu ovakve 

promjene, slijedeći model drugih susjednih zemalja koje takođe 

prolaze kroz proces tranzicije od državne ka tržišnoj ekonomiji. 

Međutim, brzina tih promjena će varirati od općine do općine. Od nas 

samih zavisi kojom će brzinom dolaziti do promjena u našoj općini. 

Ovaj “Biznis vodič” koristi se iskustvima načelnika općina i 

lokalnih ekonomskih aktera iz cijele Evrope i drugih dijelova svijeta, 

koja su oni stekli tokom proteklih 20 godina kada su se suočili sa 

problemima visoke nezaposlenosti i slabljenja ekonomije i krenuli u 

njihovo prevazilaženje. Pored toga bitni su i primjeri razvoja LER-a na 

području BiH, primjeri iz općina koje su već primjenile neke elemente 

LER-a i gdje se vide impoznantni rezultati u otvaranju novih 

preduzeća i zapošljavanju radnika. 

Sadržaj vodiča je koncipiran u tri zasebna poglavlja i nadamo 

se da će kao takav pomoći u stvaranju boljeg poslovnog okruženja 

na našoj općini. Dakle, vodič se sastoji od sljedeća tri dijela: 

1. I DIO (kako pokrenuti, voditi i razvijati poslovnu aktivnost u BiH) 

2. II DIO (lokalni ekonomski razvoj – LER) 

3. III DIO (katalog registrovanih preduzeća na općini Banovići) 

Pravac u sačinjavanju ovg vodiča je diktirala “Potreba za 

novim načinom razmišljanja”. Naime, smatramo da će se 

potreba za novim načinom razmišljanja zadovoljiti samo ako se ispuni 

U d r u ž e nj e i n ž e nj e r a o p š t i n e B a n o v i ć i 35


svih sedam koraka lokalnog ekonomskog razvoja koji su obrađeni u 

drugom poglavlju “Biznis vodiča”. 

Napori koje Udruženje inženjera opštine Banovići ulaže u 

kreiranje povoljnog poslovnog okruženja fokusirani su na rast i 

razvoj, kako novih tako i već postojećih preduzeća koja vode 

nezavisni poduzetnici. Kao ključne elemente ovog poslovnog 

ambijenta izdvajamo: 

• Uspostavljanje partnerstva između javnog i privatnog 

sektora 

• Pojednostavljena zakonska regulativa povoljna za razvoj 

preduzeća 

• Unapređivanje podrške poslovanju kao i sredstava obuke, 

praćeno odgovarajućom lokalnom infrastrukturom (npr. 

poslovni prostori, putne komunikacije, itd.) 

Mnogi problemi se mogu jednostavno razriješiti na lokalnom 

nivou, ukoliko se uloži dovoljno energije i sa predanošću izvršavaju 

preuzete obaveze za podršku LER-a putem malih privatnih 

preduzeća. 



I DIO 

(kako pokrenuti, voditi i razvijati 

poslovnu aktivnost u BiH) 

1. Poslovni plan ( Biznis plan ) 

Za jednu malu firmu poslovni plan nije ništa drugo nego 

nekoliko stranica na kojima napišete šta želite raditi i kako to želite 

izvesti. 

Ako krenete sa dobrim planom imate više šansi da uspijete u 

razvijanju unosnog posla jer: 

• plan vam omogućuje da razmislite o svim mogućnostima koje 

imate i koracima koje poduzimate 

• plan vam omogućuje da se usredsredite na ključna pitanja. 

Prilikm provedbe plana manja je vjerovatnoća da vas odvuku 

u stranu svakodnevni problemi i brige, a veća da se 

koncentrirate na one stvari koje, na kraju krajeva, čine posao 

unosnim 

• plan vam daje pravac koji slijedite sa periodičnim provjerama i 

pokazateljima koji će vam reći da li se vaš posao razvija po 

planu 

• kada budete radili plan razmišljat ćete o potencijalnim 

problemima i rješavat ćete ih prije nego se oni i pojave 

• planom utvrđujete koje su vam vrijednosti i time osiguravate 

korištenje svojih kapaciteta u potpunosti 

• sa biznis planom veća je vjerovatnoća da ćete od bankara i 

investitora obezbijediti novac koji vam je potreban 

• Plan treba biti : 

• kompletan – kada pročitate plan, imate dobru predodžbu o 

tome kako će izgledati posao 

• precizan – u ovom planu se izbjegava upotreba nejasnih 

riječi kao što je “mnogo” ili “značajno” 

• sažet – ovaj plan nije duži nego što je to neophodno 

• dobro prezentiran – autor ovog plana nije ga dostavio u 

rukopisu te je vjerovatno potražio pomoć od odgovarajućih 

osoba da isprave pravopisne i gramatičke greške 

Naravno, vaš posao će biti različit od posla opisanog u ovom 

planu, ali vjerovatno možete iskoristiti isti oblik i dati odgovore na 

ista pitanja na koja je odgovoreno ovim planom. 


2. Istraživanje tržišta 


Previše firmi propada zato što njihovi vlasnici nisu dovoljno 

pažljivo razmišljali o tržištu. Jednostavno, nema svrhe proizvoditi 

odlične proizvode ili pak pružati odlične usluge ukoliko ih niko ne želi 

kupiti ili koristiti. 

Samo istraživanje tržišta ne mora biti skupo i često vas čak ne 

košta ništa. Da biste proveli istraživanje tržišta trebate poduzeti 

sljedeće korake: 

• ustanoviti šta vas zanima 

• odlučiti kako želite prikupiti informacije 

• prikupiti te analizirati informacije 

• postupati u skladu sa ishodom te analize 

3. Registracija preduzeća 

U ovm dijelu dajemo pregled koraka koje je potrebno poduzeti 

kako biste registrovali različite djelatnosti. Pošto se procedure 

razlikuju od jedne općine do druge, moraćete sami saznati koje sve 

konkretne korake morate poduzeti. 

Postoje različite vrste privrednih djelatnosti. Za svaku vrstu je 

utvrđena zasebna procedura registracije. Nađite vrstu djelatnosti 

koja odgovara opisu vaših poslovnih aktivnosti. 

• Kućna radinost – poslovi koji se mogu obavljti u sopstvenoj 

kući ili stanu, moguće i u kooperaciji ili nije. Njome se može 

baviti svako bez ograničenja, ali pod uslovom da se prijavi 

nadležnoj upravi prihoda. Ova djelatnost podrazumijeva 

slijedeće poslovne aktivnosti: njegovanje starih i bolesnih, 

izradu igračaka od tekstila i slično. 

• Poljoprivredna djelatnost – može se obavljati samostalno ili 

u okviru zadruge ( npr: farma koka nosilja, farma i tov junadi i 

sl. ). Registruje se u opštini. 

• Zanatska djelatnost ( samostalno ili u obliku zadruge ) – 

podrazumijeva obavljanje neke od zanatskih djelatnosti kao 

npr. vodoinstalaterska, tokarska, tradicionalni zanati i slično. 

Registruje se u općini. 

• Dopunska djelatnost – mogu je obavljati lica koja se uz 

redovni radni odnos žele baviti još nekom djelatnosti. Za 

obavljanje ove djelatnosti ne trba vam poslovni prostor. 



Primjeri ove djelatnosti su vodoinstalater, električar, 

njegovanje starih i iznemoglih, kućne dostave, razni zanatski 

radovi i sl. Registruje se u općini. 

• Samostalna privredna djelatnost – podrazumijeva različite 

vrste poslovanja kao što su trgovinske radnje, razne vrste 

uslužnih djelatnosti, prevoznička djelatnost i slično. Registruje 

se u općini. 

• Zadruga – dobrovoljna organizacija zadrugara u kojoj svaki 

član sudjeluje neposredno i ravnopravno. Registruje se na 

sudu. 

• Privredno preduzeće – postoje različite vrste preduzeća 

koje se mogu registrirati, ali se trenutno najčešće osniva 

d.o.o. ( društvo sa ograničenom odgovornošću ). Registruje se 

na sudu i u općini. 

Unutar nabrojanih mogućnosti postoje mnoge različite kombinacije. 

Tabela 1. 

Obrasci potrebni za registraciju u općini, gdje ih nabavti i koliko koštaju 

OBRAZAC GDJE CIJENA 

Zahtjev 

U bilo kojoj knjižari ili 

pisarnici općine 

1 – 2 KM 

Potvrda o poslovnoj sposobnosti Centar za socijalni rad 5 – 35 KM 

Potvrda o nepostojanju zabrane za 

obavljanje djelatnosti 

Nadležni sud ili MUP 5 – 20 KM 

Dokaz o stručnoj spremi Diploma ili sličan dokument - 

Ljekarsko uvjerenje 

Upotrebna dozvola za tehnički 

Dom zdravlja 25 – 100 KM 

prijem i sanitarna za korištenje 

poslovnog prostora 

Izdaje komisija iz općine 35 – 1500 KM 

Dokaz o državljanstvu 

Nadležna općinska služba 5 – 20 KM 

Općinska administrativna taksa U općini 30 – 200 KM 

Potvrda o nepostojanju poreske 

obaveze 

Nadležna općinska služba 5 – 15 KM 

Za prevozničku djelatnost 

Fotokopija vozačke i 

saobraćajne dozvole 

- 

Dokaz o zaposlenju ukoliko 

registrirate dodatnu djelatnost 

Firma u kojoj radite - 

Tabela 2 



Potrebna dokumentacija / koraci za registraciju preduzeća ili 

zadruge 

RADNJA GDJE PREDUZEĆE ZADRUGA 

Registracija na sudu 

(pogledajte tabelu 1) 

Osnovni ili kantonalni sud Pogledajte tabelu 3 

Pečat Pečatoreznica Kopija rješenja i 20-80 KM 

Statistički broj 

Zavod za statistiku 

u najbližem odjeljenju 

statističkog zavoda 

Popuniti obrazac ili zahtjev u 

zavodu (3 KM) i ovjeriti ga 

pečatom, platiti taksu (50 KM), 

priložiti rješenje suda 

Kopija dozvole za rad, potvrda 

Račun u banci Bilo koja banka o statističkom broju, lična 

karta 

Potrebno je priložiti uvjerenje 

Zahtjev se podnosi o upisu u sudski registar, 

Dozvola za rad od općine nadležnoj općinskoj kopiju lične karte, potvrdu o 

službi 

uplaćenoj taksi, potvrdu o 

tehničkom prijemu prostorija 

Tabela 3 

Potrebna dokumentacija / koraci za registraciju preduzeća ili zadruge 

na sudu 

RADNJA GDJE PREDUZEĆE ZADRUGA 

Obrasci zahtjeva Knjižara 6,5 – 14 KM 

Odluka o osnivanju Pišete vi ili advokat 

Osnivač sačinjava 

Odluku o osnivanju 

Osnivači 

sačinjavaju Ugovor 

o osnivanju 

Statut Pišete vi ili advokat Da Ne 

Potvrda o 

položenom 

depozitu 

Kopija diplome 

direktora, kopija 

lične karte 

Izjava sudu da 

nemate obaveza 

prema bankama 

Uvjerenje o 

nepostojanju 

poreske obaveze 

Priložiti sudsku 

taksu 

Banka po vašoj 

želji 

2000 KM 

(mogućnost 

postepene uplate) 

Visina depozita nije 

određena zakonom 

- Da Ne 

Sami pišete Da De 

Nadležna općinska 

služba 

U d r u ž e nj e i n ž e nj e r a o p š t i n e B a n o v i ć i 40 

Da 

Na sudu 405 – 600 KM 

Da 

(svi osnivači) 

Platiti oglašavanje Na sudu 30 – 500 KM (zavisi od veličine oglasa) 

Registrovanje djelatnosti je jedna od vaših obaveza prema 

administraciji. Slijedi vam prijavljivanje zaposlenih u penzioni i


fond zdravstvene zaštite, rad sa upravom prihoda, inspekcijskim 

službama i sl. 

4. Zajmovi 

Da biste započeli ili razvili bilo kakvu poslovnu aktivnost 

potrebna su vam određena finansijska sredstva, odnosno novac. 

Ukoliko nemate potreban novac, možete razmotriti mogućnost da 

zatražite zajam od banke. Važno je znati da će kamata koju ćete 

plaćati za ovaj zajam biti značajna suma. Kolika je ta suma ovisi o 

veličini i vrsti zajma. Prije nego uzmete zajam raspitajte se o 

najpovoljnijim uvjetima jer neke banke nude povoljne zajmove. 

Terminologija : 

• Otplata: pozajmljeni novac vraćate banci uz 

odgovarajuće kamate 

• Kamatna stopa: banci otplaćujete određeni 

procenat više nego što je iznos zajma. Ovaj 

iznos ponekad morate plaćati mjesečno, a 

ponekad godišnje. 

• Grejs period: vrijeme prije početka otplate 

zajma 

• Dospijeće zajma: vrijeme koje protekne prije 

isplate punog iznosa zajma 

• Kolateralno osiguranje: vrijednost ( obično 

zemljište ili kuća ) koju banka može oduzeti ako 

ne otplatite zajam 

• Žirant: osoba koja zakonski preuzima obavezu 

otplate vašeg zajma ako ga vi ne otplatite sami 

Opcije: 

5. Finansije 

• Postoje tri vrste zajmova. 

- opcija 1: Opadajuće otplate 

- opcija 2: Jednake otplate 

- opcija 3: Rastuće otplate 

Biznis tj. poslovna djelatnost predstavlja mehanizam za 

stvaranje novca. Čak i ako se trenutno ne bavite biznisom, 

iskoritite vaše vrijeme i razmotrite mogućnosti za pokretanje 

vlastite poslovne djelatnosti. 



Ključ uspjeha jeste u tome da ste stalno upoznati sa 

finansijskim stanjem vašeg poslovanja. 

Najbolji način za to je da popunite “ prognozu protoka novca “. 

Prognoza protoka novca 

JANUAR FEBRUAR MART 

Gotovina na početku mjeseca 5 000 4 200 -300 

Troškovi 1 250 3 000 

Troškovi 2 250 1 000 

Troškovi 3 300 500 

Gotovina na kraju mjeseca 4 200 -300 

Prognozu protoka novca možete koristiti kao “smjernicu” pri 

vođenju stvarnog finansijskog knjigovodstva. Na osnovu ove vrste 

predviđanja možete prilagoditi svoje finansijske planove, kao što 

pokazuje sljedeći primjer: 

Stvarni finansijski troškovi u odnosu na prognozu 

Januar Januar Februar Februar Mart Mart 

budžet stvarno budžet stvarno budžet stvarno 

stanje stanje stanje 

Gotovina na početku mjeseca 5 000 5 000 4 200 3 150 -300 -1 100 

Troškovi 1 250 250 3 000 3 000 

Troškovi 2 250 600 1 000 1 000 

Troškovi 3 300 1 000 500 250 

Gotovina na kraju mjeseca 4 200 3 150 -300 -1 100 

6. Troškovi 

U cilju planiranja, oporezivanja i određivanja cijena, morate 

znati koliki su vam troškovi. 

Komponente troškova 

Pri izradi planova za vaše preduzeće ne smijete zanemariti niti 

jednu od sljedećih sedam vrsta troškova. 

1. Troškovi materijala 

2. Troškovi zemljišta 

3. Troškovi opreme 

4. Troškovi rada 

5. Troškovi usluga 

6. Porezi 

7. Plaćanje kamata 


7. Cijene 


Ukoliko su vaše cijene tako niske da ne pokrivaju tekuće 

troškove ili su toliko visoke da niko ne kupuje vaše proizvode ili 

usluge – vi ćete bankrotirati. Ukoliko su vaše cijene upravo 

odgovarajuće, imaćete maksimalnu dobit. “ Određivanje 

adekvatnih cijena “ zavisi od okolnosti u kojima radite. 

Stalne cijene 

Fleksibilne cijene 

Ako radite na tržištu gdje cijene nisu 

stalne, važno je znati sljedeće : 

• koliko vaši konkurenti traže za svoje 

proizvode ili usluge i u čemu se ti 

proizvodi ili usluge razlikuju od vaših 

• koliko je tržište 

• kako kupci i korisnici usluga reaguju na 

razlike u cijenama? 

Imajte na umu da: 

• nije dovoljno samo “ ostvariti dobit “ . 

Morate zarađivati više novaca nego što 

biste zarađivali sa vašim novcem u 

banci ili na nekom drugom poslu 

• cijena koju konkurenti traže ne mora 

biti i cijena koju ćete vi tražiti za vaše 

proizvode ili usluge. 

• je u maloprodajnu cijenu uračunata 

marža na dobit (a možda i marža na 

dobit posrednika) te da to nije cijena 

koja oslikava realnu dobit 

• većina poduzetnika određuju cijene za 

koje smatraju da će im donijeti 

maksimalnu dobit od samog početka 

poslovanja 

• kada pridobijete klijentelu, možete 

postepeno podizati cijene 


8. Promotivne aktivnosti 


Nije dovoljno samo ponuditi dobar proizvod po dobroj cijeni. 

Takođe se morate pobrinuti da potencijalni kupci znaju za te 

proizvode. Ne treba razmišljati da li da započnete promotivne 

aktivnosti, nego na koji način. 

U ovisnosti firme koju ste osnovali, treba predvidjeti određena 

sredstva za jednu ili više sljedećih promotivnih aktivnosti: 

1. Oglašavanje 

2. Lična prodaja 

3. Promotivna prodaja 

4. Odnosi s javnošću 

5. Direktni marketing 

6. Agencija za pružanje usluga marketinga 

9. Distribucija 

Zamislite da ste s uspjehom izvršili promociju zaista dobrih 

proizvoda ili usluga po veoma razumnim cijenama. Mnogi kupci 

vam pošalju narudžbu, a vi im zatim ne isporučite svoje proizvode 

ili usluge na vrijeme. Vaši kupci su ljuti i pređu kod vaših 

konkurenata, a vi bankrotirate. Jednostavna poruka ovoga jeste – 

ukoliko nemate odgovarajući sistem distribucije, nema smisla 

proizvoditi bilo šta. 

Postoji pet metoda distribucije, i to: 

1. Direktna prodaja 

2. Firme za prevoz / distribuciju 

3. Prodavači na veliko ili prodavači na malo 

4. Agencije za marketinške usluge 

5. Zadruge 

Potrebno je da pažljivo razmotrite vaše distributivne metode 

prije nego započnete novi posao. Nemojte započinjati posao na 

lokaciji koja ne pruža mogućnosti za efikasnu distribuciju. 


10. Prodaja 


Pružanje usluga je umjetnost. Svrha prodaje nije samo da 

se nešto proda. Cilj ove umjetnosti je da vaši kupci budu 

zadovoljni. Zadovoljni kupci su važni, jer: 

• će se vratiti 

• reći će svojim prijateljima tako da i oni mogu postati vaše 

nove mušterije. Nezadovoljni klijenti će to također reći 

svojim prijateljima. 

Nije lako zadovoljiti kupce. Naravno, postoje neki osnovni principi. 

Važno je, na primjer: 

• ponuditi pomoć, ali ne biti agresivan 

• poznavati vlastite proizvode i pružiti dobar savjet 

• nikad ne ignorirati kupca koji čeka 

• izvinuti se ukoliko napravite grešku, pokušati je ispraviti i 

ponuditi mali bonus (npr. “kuća časti”) 

• biti iskren 

• ukoliko nemate određeni proizvod, dajte savjet o zamjeni 

za isti ili kupcu recite gdje mogu naći taj proizvod ( čak i 

ako je to u konkurentskoj radnji ! ) 

• nemojte zatvarati tačno na vrijeme ukoliko je kupcu 

potrebno još nekoliko minuta da se odluči za kupovinu 

• izgledajte profesionalno i neka vaše prostorije budu u 

skladu s tim 

• dajte samo obećanja koja možete ispuniti 

• na telefonske pozive ljubazno odgovarajte – nemojte 

ostaviti kupce da čekaju na liniji 

Ovi principi se odnose na sve vrste posla i u svakoj prilici. 

Kako biste ispunili posebne zahtjeve vaših kupaca trebate: 

• tražiti ideje od svojih radnika. Oni koji su u direktnom 

kontaktu sa kupcima znaju najbolje šta kupci žele 

• redovno razgovarajte sa svojim kupcima. Zamolite ih za 

sugestije kako biste mogli poboljšati svoje usluge 

I konačno, zapamtite – kupac je uvijek u pravu. 

11. Radnici 

Radnici su osnova vaše poslovne djelatnosti. Prije nego ih 

uposlite, morate prvo vidjeti da li ih zaista trebate i ako trebate, 



da li baš sve koje ste planirali uposliti. Ako zaključite da ih 

trebate, pažljivo izvršite izbor i ulažite u njihove sposobnosti, 

sigurnost i uslove koji će ih činiti zadovoljnim na poslu. Sve ovo je 

potrebno da bi vaši radnici bili zdravi, odani i efikasni na svojim 

radnim mjestima. 

Upošljavanje 

Vaši radnici treba da na najbolji način 

odgovaraju zahtjevima posla koji obavljaju 

Izgradnja timskog duha 

Ovu prednost je moguće iskoristiti samo ako 

radnici osjećaju lojalnost jedan prema drugom i 

prema vama i vašoj firmi. Zbog toga je od 

suštinske važnosti graditi duh timskog rada 

Prava i obaveze vas i vaših radnika 

Prije nego što uposlite radnike, treba da ste 

svjesni sljedećeg: 

• za razliku od predratnih ugovora o zaposlenju, 

sada ugovor može da bude na bilo koji period 

(s tim da se ugovor potpisan na period duži od 

dvije godine automatski pretvara u stalni) 

• niste obavezni prijaviti Birou za zapošljavanje 

ako tražite novog radnika (ali Biro vam može 

pomoći naći radnika kakvog tražite) 

• Zakonom o radu definirane su samo granice 

(minimum i maksimum) pitanja kao što je 

radno vrijeme, godišnji odmor, otpremnina, 

itd. 

• prema novom Zakonu o radu imate pravo da 

upošljavate radnike na određeno vrijeme i to 

za sve vrste poslova. Ova opcija može vam 

uštedjeti na troškovima jer svaki posao ne 

zahtijeva puno radno vrijeme 

• zbog poreza i doprinosa, 1 KM neto plaće 

košta vas 1,69 KM 

• u F BiH postoji odredba o obaveznom 

porodiljskom odsustvu od 42 dana 

• možete raskinuti ugovor o zapošljavanju iz 

ekonomskih, tehničkih ili organizacionih 

razloga 

• ako raskinete ugovor s radnicima nakon što su 

na radu kod vas proveli više od dvije godine, 

imate obavezu da im isplatite otpremninu 

(barem jednu trećinu mjesečne plate za svaku 


godinu rada) 


Zdravstvena zaštita i sigurnost na poslu 

Da bi obezbijedili sigurno radno okruženje 

trebali biste intervenisati na slijedeći način: 

12. Porezi 

1. Bilo bi idealno da eliminirate izvor opasnosti 

2. Ako nije moguće eliminirati izvor opasnosti, 

možda možete smanjiti rizik 

3. Ako je nemoguće smanjiti rizik, možda 

možete osigurati kolektivnu zaštitu 

4. Ako se ne može osigurati kolektivna zaštita, 

onda se može osigurati individualna zaštita 

(zaštitne maske i sl.) 

Svi poslovni subjekti su obavezni izvršiti registraciju i 

plaćati poreze. Ostale obaveze ovise o entitetu na čijem se 

teritoriju subjekat nalazi. 

Poreske stope 

Poreske stope u Federaciji BiH 

Porez Stopa 

Porez na dohodak 

privrednih subjekata 30% 

Porez na promet roba: 20% ili 10% ovisno o vrsti robe 

Porez na promet usluga: 10% 

Porez na plaću i doprinosi Razni porezi i takse sačinjavaju oko 70,5% 

neto plaće 

Carine 0% , 5% , 10% ili 15% ovisno o vrsti robe 

Carinska tarifa 1% 

Dodatni porez Određuje se na specifičnoj osnovi (po 

jedinici), plaćanje zajedno sa carinskim 

obavezama 

Akcize Određuju se na specifičnoj osnovi 

(po jedinici) 

Porez na dobit 

Moguća su smanjenja poreza na dobit privrednih subjekata za: 

• Novoosnovana preduzeća: 100% za prvu godinu rada, 

75% za drugu, i 30% za treću godinu 



• Ovisno o tome gdje se ulažu sredstva, moguće je smanjiti 

oporezivu dobit od investicija za 75%, ili čak za 100%. 

Smanjenje od 100% odnosi se na ulaganje u proizvodne 

kapacitete (npr. kupovina motorne pile). Smanjenje od 

75% odnosi se na sva druga ulaganja(npr. opremanje 

poslovnih prostorija). 

Tokom prve godine postojenja privredni subjekti plaćaju 

porez na dobit na kraju godine. Nakon toga, poreski obveznik 

plaća porez na dobit mjesečno unaprijed. 

13. Provjera stanja poslovanja 

Kako biste bili sigurni da vaš posao dobro funkcionira, 

trebate vršiti redovne provjere stanja polovanja. 


PRILOZI 

Prilog 1 – Finansijske usluge u BiH 

Prilog 2 – Poslovno-savjetodavne usluge 

Prilog 3 – Privredne i obrtničke komore 

Prilog 4 – Poslovna udruženja u BiH 



Prilog 1 - Finansijske usluge u BiH 

Organizacija / institucija Kontakt informacije 

BOBAR banka a.d. 

Bijaljina 

Bosansko Selo 

BosVita 

Central profit banka 

Sarajevo 

Filipa Višnjića 211, Bijeljina 

055/401-862 

bobarbank@rstel.net 

www.bobar.com 

Bosne Srebrene 127, Tuzla 

035/280-584 

mobossel@bih.net.ba 

Mihajla i Živka Crnogorčevića8, Tuzla 

035/252-483 

035/252-034 

bv@max.ba 

Zelenih beretki 24, Sarajevo 

033/533-666 

033/532-318 

international@centralprofitbanka.com 

www.centralprofitbanka.com 

Geografska 

pokrivenost 

BiH 

Tuzlanski 

kanton 

Tuzlasnski 

kanton 

Korisnici Finansirana djelatnost 

Mala i srednja 

preduzeća 

Mali 

poduzetnici,loka 

lno 

raseljeni,soc. 

ugrožene 

kategorije 

Prognanici i 

lokalno 

stanovništvo 

F BiH Fizička lica 

Proizvodnja, trgovina, 

nabavka opreme 

Poljoprivreda, 

trgovina,proizvodnja,uslug 

e 

Trgovina, 

usluge,poljoprivreda 

Poljoprivredno 

prehrambena proizvodnja 

Iznos kredita min 

– max (KM) 

Kamatna stopa 

Min 5000 12%-18%(g) (F) Bankarska provizija 

1000-5000 1,45%(m) (F) 

700-10000 

Trgovina 1,35%-1,6% 

(m) 

usluge 1,2%-1,5% 

(m) poljoprivreda 

1,2% -1,4% (m) 


Period vraćanja 

Ostali eventualni kredita (mjeseci) 

troškovi Grejs period 

(mjeseci) 

1% na ukupno 

odobreni iznos 

1%-2% 

Min 20 000 9% (g) Ne 

1-12 

1-6 

6-18 

Do 6 mjeseci 


10-18 

Ne 

18-84 

6-48 

Filijale 

Banja Luka, 

Doboj,Pale, Zvornik 

Babunovići 

(Srebrenik), Pribava 

(Gračanica), 

Tupković(Živinice) 

Ne 

Bihać,Bugojno, 

Cazin,Fojnica, 

Mostar, Vareš, 

Visoko,Zavidovići, 

Zenica


EKI 

FARMER 

Gospodarska banka 

Sarajevo 

Hasana Kikića 13, Sarajevo 

033/444-057 

wvmikro@bih.net.ba 

Patriotske Lige bb, 70260 Kalesija 

035/631-218 

Ferhadija11, Sarajevo 

033/207-022 

033/665-457 

gbs@gbs.co.ba 

www.gbs.co.ba 

Geografska 

pokrivenost 

BiH 

Tuzlanski 

kanton 


Ljudi niskih 

primanja, mikro 

i mali poslovi 

Članovi UG 

Farmer, 

registrovani 

poljoprivredni 

proizvođači i 

zanatlije, 

zadruge 

Poljoprivreda, trgovina, 

proizvodnja, usluge 

Poljoprivredna proizvodnja 

i prerada, zanatstvo 


– max (KM) 

Kamatna stopa 

1000-20000 1%-1,3% (m) (F) 

Ostali eventualni 

troškovi 

Troškovi obrade 

1%-3% 

300-20000 0,85 (m) (f) 0,80% 

BiH Pravna lica Sve Od 10000 12%-16% (g) (O) 1% 



kredita (mjeseci) 

Grejs period 

(mjeseci) 

Za poljoprivredu do 

18mjeseci, za ostalo 

do 12 mjeseci 

Za poljoprivredu 9 

mjeseci 

Do 24 mjeseca 

Do 6 mjeseci 


24-60 

6 

Filijale 

Bijeljina, 

Brčko,Derventa, 

Doboj, Gradačac, 

Laktaši, Mostar, 

Prnjavor, Sarajevo, 

Tuzla, Zenica, 

Zvornik 

Ne 

Bugojno, Novi 

Travnik, Ravne 

Brčko,Sarajevo, 

Usora, Zenica, 

Žepče


HYPO Alpe-Adria-Bank 

d.d. Mostar 

International commercial 

bank d.d. Sarajevo 

Investicijska banka F BiH 

KfW BiH 

Kneza Branimira 2b, Mostar 

036/444-208 

036/444-444 

bank.bih@hyapo-alpe-adria.ba 

www.hypo-alpe-adria.ba 

Šenoina12, Sarajevo 

033/212-985 

033/212-989 

Igmanska1, Sarajevo 

033/277-900 

033/277-904 

info@ibf-bih.com 

www.ibf-bih.com 

Hasana Kikića 18/4, Sarajevo 

033/266-610 

033/266-612 

kfwsaraj@bih.net.ba 

www.kfw.de 

Geografska 

pokrivenost 



– max (KM) 

BiH Pravna lica Sve Bez ograničenja 

F BiH 

F BiH 

BiH 

Pravna i fizička 

lica 

Samostalne 

zanatske i 

uslužne radnje 


preduzeća do 

50 zaposlenih 

Kamatna stopa 

Kratkoročni 

12%-18% (g) 

dugoročni 

10%-14% (g) 

Proizvodnja 10000-100000 12%-24% (g) (O) 

Proizvodnja i usluge Do 100000 

LIBOR+5% (g) 

Varijabilna, promjena 

libora 2x godišnje 





(mjeseci) 

Troškovi obrade 

od 1%-2% 

Bankarska provizija, 

depozit 

0,75% jednokratno 

Sve 5000-100000 12%-16%(g) (O) 1% 

Zavisno od programa 


Po dogovoru 

Ne 

obrtni kapital do 24 

mjeseca, oprema do 

36 mjeseci, prostor do 

48 mjeseci 

Do 6 mjeseci 


Max 60 

Max 6 

Filijale 

Brčko, Čapljina, 

Čitluk, Domaljevac- 

Šamac,Gornji 

Vakuf- Uskoplje, 

Grude, Jajce, 

Kiseljak, Kreševo, 

Livno, Ljubuški, 

Mostar, Međugorje, 

Neum, Nova Bila, 

Novi Travnik, 

Posušje, Rama, 

Sarajevo, Široki 

Brijeg, 

Tomislavgrad, 

Tuzla, Vitez 

Ne 

Ne 

Putem 

odabranihpartnerski 

h banaka


LOK micro Sarajevo 

MEB banka d.d. Sarajevo 

MI-BOSPO 

Nova banka a.d. Bijeljina 

Skenderija 13, Sarajevo 

033/442-932 

033/442-933 

Lokino@bih.net.ba 

www.lok.ba 

Mudželeti Mali 2, Sarajevo 

033/232-546 

033/232-174 

meb_bosnia@compuserve.com 

www.meb.ba 

Đure Đakovića5, Tuzla 

035/281-607 

035/252448 

mcbospo@bih.net.ba 

Svetog save 46, Derventa 

053/331-669 

ngo.de@blic.net 

Geografska 

pokrivenost 

BiH 

BiH 

Tuzlanski i 

Zeničkodobojski 

kanton 

BiH 



lica koja 

nemaju pristup 

bankarskom 

kapitalu 

Mikro, mala i 

srednja 

preduzeća 

Žene 

poduzetnice 


lica 


– max (KM) 

Kamatna stopa 

Sve vrste djelatnosti 500-20000 15% (g) (F) Ne 

Sve 1000-20000 1%-2% (m) (O) 

Trgovina, usluge, 

poljoprivreda 





(mjeseci) 

1-2% na iznos 

kredita 

Do 10000 3% (m) (O) Ne 

- Od 1000 1,8% (m) (O) Troškovi obrade 

1-24 

Ne 

18-obrtna 

36-osnovna sredstva 

Do 12 mjeseci 

Ne 

Do 12 mjeseci 


Ne 

Filijale 

Bihać, Brčko, 

Bugojno, Cazin, 

Gračanica, 

Gradačac, Konjic, 

Modriča, Mostar, 

Sanski Most, 

Sarajevo, Travnik, 

Tuzla, Zenica 

Banja Luka, 

Bihać,Brčko,Cazin, 

Ilidža,Mostar, 

Sarajevo(2),Tuzla 

Ne 

Banja Luka, 

Bijeljina, Doboj, 

Moatar, Sarajevo, 

Srbinje, Srpsko 

Sarajevo, Trebinje, 

Zvornik


Partner Tuzla 

Reiffeisen – Hrvatska 

poštanska banka d.d. 

Mostar 

Reiffeisen Bank d.d. BiH 

Sunrise 

Travnička banka 

Solanska 3, Tuzla 

035/281-531 

035/281-530 

partner@partner.ba 

www.partner.ba 

Kneza Domagoja bb, Mostar 

0367398-614 

036/398-635 

Danijela Ozme3, Sarajevo 

033/214-900 

033/213-851 

mberc@bih.net.ba 

www.raiffaisenbank.ba 

Envera Šehovića 16/A, Sarajevo 

033/278-080 

033/278-032 

sunrise@bih.net.ba 

www.microsunrise.ba 

Bosanska 56, Travnik 

030/511-525 

030/511-883 

tbt@bih.net.ba 

www.travnicka-banka.com 

Geografska 

pokrivenost 

Tuzlanski i 

Zeničko – 

dobojski 

kanton, 

Distrikt 

Brčko 

F BiH 



– max (KM) 

Fizička lica Sve vrste djelatnosti 1000-20000 

Poljoprivrednici, 

samostalne 

radnje, mala 

preduzeća 

Sve Do 20000 

BiH Fizička lica Sve Do 15000 

SA,POS,TZ, 

SB,ZE-DO i 

HN kanton 

F BiH 


lica 


lica 

Kamatna stopa 

I:1,5%(m) 

18% (g) 

II: 1% (m) 

12% (g) 

Max LIBOR+7% 

(G) (O) 

Do 12 mjeseci 

12% (g) 

Preko 12 mjeseci 

13% (g) (O) 





(mjeseci) 

1% 

1,50% 

Sve djelatnosti 500-20000 1,3%-1,9% (m) (F) 1% 

Proizvodnja i usluge 1000-20000 1,8% (m) (F) 

2% 

Naknada za obradu 

50 KM 

I: 5-12 

II: 13-24 

Za poljoprivredu 3 

mjeseca 

12-84 


36 

Ne 

2-24 

3 

Do 42 mjeseca 

Do 3 mjeseca 


Filijale 

Srebrenik, Bijeljina, 

Kakanj, Vareš, 

Teslić, Maglaj, 

Šamac, Bratunac, 

Olovo, Zvornik, 

Brčko, Breza, 

Doboj, Modriča, 

Tuzla, Vlasenica 

Čapljina, Čitluk, 

Livno,Ljubuški, 

Međugorje, Mostar, 

Orašje,Široki Brijeg, 

Tomislavgrad, 

Vitez, Žepče 

Banja Luka, Bihać, 

Brčko, Goražde, 

Mostar, Tešanj, 

Tuzla, Visoko, 

Zenica 

Konjic, Maglaj, 

Matuzići, Mostar, 

Orašje, Sarajevo, 

Visoko, Zenica 

Bugojno, Donji 

Vakuf, Fojnica, 

Gornji Vakuf, Novi 

travnik, Travnik, 

Turbe, Vitez


Tuzlanska banka Tuzla 

Udruženje mještana 

Universal banka 

UPI banka 

Volksbank BiH d.d. 

Sarajevo 

Maršala Tita 34, Tuzla 

035/259-259 

035/250-596 

tuzbank@bih.net.ba 

www.tuzbank.ba 

Babunovići bb, Srebrenik 

035/642-044 

035/644-898 

Ismet-d@bih.net.ba 

Branilaca Sarajeva 20, Sarajevo 

033/666-586 

033/665-677 

uniban@universalbanka.ba 

www.universalbanka.ba 

Obala Kulina bana 9a, Sarajevo 

033/204-449 

upibanka@bih.net.ba 

Fra Anđela Zvizdovića 1, Sarajevo 

033/483-226 

033/263-832 

info@volksbank.ba 

www.volksbank.ba 

Geografska 

pokrivenost 

Tuzlanski i 

Posavski 

kanton, 

Brčko 

distrikt 

Tuzlanski 

kanton 

F BiH 

BiH 


Fizička lica 

Mikro 

poduzetnici, 

socijalno 

ugroženi 


lica 


preduzeća 

Poljoprivreda, proizvodnja 

hrane, proizvodnja i 

usluge 

Poljoprivreda, 

proizvodnja, usluge, 

trgovina 


– max (KM) 

Kamatna stopa 

Do 10000 6% (g) (O) Ne 

500 - 5000 

1,45% (m) ili 

17,4% (g) 

Sve Do 100000 12% (g) (O) 1% - 2% 

Sve Min 19 500 10% (g) (F) 1% 

BiH - Sve Min 3000 10,6% - 11,4% (g) 0,50% 





(mjeseci) 

Ne 

36-48 

Do 3 mjeseca 

6-18 

Do 3 mjeseca 

Do 60 mjeseci 

Do 6 mjeseci 

Do 60 mjeseci 

6 mjeseci 

Obrtna do 12 mjeseci; 

stalna do 60 mjeseci 


Ne 

Filijale 

Bikava, Banovići, 

Brčko, Čelić, Dobojistok, 

Gračanica, 

Gradačac, Kalesija, 

Kladanj, Orašje, 

Sladna, Srebrenik, 

Teočak, Živinice 

Gračanica, Živinice 

Bihać, Mostar, 

Sarajevo, Tešanj, 

Tuzla, Visoko 

Gračanica, Tuzla, 

Zenica 

Ne


Zagrebačka banka BH 

d.d. Mostar 

Zepter komerc banka 

a.d. 

Banja Luka 

Kardinala Stepinca bb, Mostar 

036/312-116 

036/312-112 

zorka.bago@zaba.ba 

www.zaba.ba 

Jevrejska ulica bb, Banja Luka 

051/241-115 

sasa.popovic@zeptercomercbanka.ocm 

www.zeptercomercbanka.com 

Geografska 

pokrivenost 

BiH Pravna lica 


Proizvodnja, trgovina, 

usluge 


– max (KM) 

Do 20 000 

Kamatna stopa 

I: Kratkoročni 

12% - 18% 

II: Dugoročni 

11% - 14% (g) 





(mjeseci) 

0,50% - 2% 

I: Do 12 mjeseci 

II:Do 60 mjeseci 

Do 12 mjeseci 

BiH Pravna lica Sve Od 10 000 15% (g) (O) 1% Zavisno od programa 


Filijale 

Banja Luka, 

Čapljina, Čitluk, 

Grude, Jajce, 

Kiseljak, Livno, 

Ljubuški, Mostar, 

Neum, Odžak, 

Orašje, Posušje, 

Rama, Sarajevo, 

Široki Brijeg, 

Stolac, 

Tomislavgrad, 

Tuzla, Uskoplje, 

Vitez, Žepče 

Bijeljina, Prnjavor, 

Prijedor, K. Dubica, 

Gradiška, 

Srbac,Trebinje, 

Sarajevo

Prilog 2 – Poslovno – savjetodavne usluge 

Ime agencije Vrsta usluga 

AGENCIJA ZA 

EKONOMSKA 

ISTRAŽIVANJA 

AGENCIJA ZA 

MEĐUNARODNU 

SARADNJU “NGO 

KRAJINA” 

ALD CENTAR ZA 

RAZVOJ 

PODUZETNIŠTVA 

ALDI – UDRUŽENJE 

GRAĐANA ZA 

LOKALNE RAZVOJNE 

INICIJATIVE 

CeBEDA 

CENTAR ZA 

POSLOVNI RAZVOJ 

EDA BANJA LUKA 

EDA BIHAĆ 

EDA LIVNO 

EDA MOSTAR 

FONDACIJA “MLADI I 

EKONOMSKA 

TRANZICIJA” (MET) 

HO FORMA F – FOR 

THE SECUREFUTURE 

OF WOMWN 

INOKA d.o.o. 

MOSTAR 

KONEXPERT 

LiNK – Service Center 

MARKET d.o.o. 

Poslovano 

savjetovanje, 

istraživanje tržišta 

Obrazovnje, 

zapošljavanje, mikrokreditiranje 

Podsticaj razvoja 

malih biznisa 

Geografska 

pokrivenost 


Adresa,tel/fax E - mail 


F BiH 

BiH 

Zavidovići 

Poslovne usluge Istočna BiH 

Kreditiranje i kreditno 

posredovanje, 

istraživanje tržišta, 

izrada biznis 

planova,tržišno 

povezivanje itd. 

Informativne i 

savjetodavne usluge 

Povezivanje tržišta, 

poslovno 

savjetovanje, 


Poslovni trening, 

poslovni planovi, 

poslovno 

savjetovanje, 




poslovno 

savjetovanje, 




poslovno 

savjetovanje, 


Poslovno savjetovanje 

i edukacija 

Obuka za mala 

preduzeća(poslovni 

plan, menadžment, 

marketing) 

Srednjobosanski 

kanton 

F BiH 

BiH 

Unsko-sanski i 

dio 

Srednjobosansko 

g kantona 

Hercegovačkoneretvanski 

kanton 


kanton 

Kanton Sarajevo, 

Unsko-sanski 

kanton 


kanton 

Poslovne usluge BiH 

Izrada i revizija 

projekata, studije o 

izvodljivosti, 

monitonirg projekata, 

kontrola projektne 

dokumentacije 

Povezivanje tržišta, 

poslovno 

savjetovanje, obuka 

za preduzeća, 


Računovodstvo, 

revizija, obuka 

F BiH 

BiH 

Kanton Sarajevo, 

Tuzlanski kanton 

Sarajevska 1 

Gračanica 

035/781-215 

Stepe 

Stepanovića 83 

Banja Luka 

051/468-645 

Omladinska 10 

Zavidovići 

032/874-324 

43. Drinske 

brigade bb 

Goražde 

038/227/850 

Zenjak 21b 

Travnik 

030/511-877 

Obalni bulevar 

29 

Zenica 

032/417-086 

Braće Podgornik 

bb 

Banja Luka 

051/300-241 

Hasana Kjafije 

Pruščaka SPO 2c 

(Ozmice 1) 

Bihać 

037/323-464 

S. II 

Kotromanjića bb 

Livno 

034/203-880 

Rade Bitange 46 

Mostar 

036/580-906 

Vilsonovo 

šetalište 9 

Sarajevo 

0337654-716 

Alekse Šantića 

28a 

Mostar 

036/580-907 

Husnije Repca 3 

Mostar 

036/580-907 

Vilsonovo 

šetalište 9 

Sarajevo 

033/467-796 

X hercegovačke 

udarne brigade 

13 

Mostar 

036/326-868 

Mehmed-bega 

Kapetana 

Ljubušaka 3 

Sarajevo 

033/663-384 

aei@bih.net.ba 

ngo.dem@blic.net 

sladjan@bih.net.ba 

aldi@bih.net.ba 

lebeda@bih.net.ba 

unidobcz@bih.net.ba 

eda@inecco.net 

eugene@bih.net.ba 

eda-livno@cob.net.ba 

uniloeda@cob.net.ba 

aidasa@bih.net.ba 

formaf@cob.net.ba 

inoka@max.net.ba 

hadzicek@bih.net.ba 

link.center@mostar.ba 

markart@bih.net.ba

NBR – «NEZAVISNI 

BIRO ZA RAZVOJ» 

MODRIČA – 

GRADAČAC 

Pomoć pri registraciji i 

pokretanju 

mikrobiznisa i 

poljoprivredne 

proizvodnje 


NVO MEGA-HERZ 

PRISTOP BIH d.o.o. 

Rad sa malim 

biznisima, 

povratnicima, 

rekonstrukcija, 

kreditiranje 

Press clipping, media 

monitoring, odnosi sa 

javnošću, 

savjetovanje, 

obrazovanje 



BiH 

Geografska 

pokrivenost 

Unsko – sanski 

kanton 

BiH 

RECONSULT Poslovno savjetovanje BiH 

TALDi 

TEMAT TRADE 

WORLD GROUP BIH 

d.o.o. 

Priprema biznis plana, 

obuka za 

poduzetnike, 


Tehnološko 

savjetovanje, 

inženjering, 

projektovanje, 

razvojne i strateške 

studije 

Uspostavljanje 

kontakata sa 

inostranim firmama 

MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE 


CARE/BUSINESS 

DEVELOPMENT 

SERVICE PROGRAM 

COSPE 

EG TUZLA d.o.o. 

EU – QUICKIMPACT 

FACILITIY 

FIPA 

IFC – BALKAN 

ENTERPRISE 

FACILITY 

SEED 

Veze sa tržištem, 

uspostavljanje poslovnih 

udruženja itd. 



poslovno 

savjetovanje,istraživanje 

tržišta 

Podrška malim i 

srednjim preduzećima, 

savjetovanje, 

unpređenje izvoznih 

mogućnosti 

Podrška malim i 

srednjim preduzećima. 

NVO i kvazivladinim 

tijelima 

Podrška stranim 

investitorima 

Podrška razvoju 

privatnog sektora, 

razvoj tehničkih i 

menadžerskih vještina 

Podrška razvoju malih i 

srednjih preduzeća 

BiH 

BiH 

BiH 

Geografska 

pokrivenost 

BiH 

BiH 

Tuzlanski kanton 

BiH 

BiH 

BiH 

BiH 

Kneza Miloša 4, 

Modriča 

053/880-942 

H.K.Gradaščevića 

135A, Gradačac, 

035/819-460 

u.g.nbr.md@doboj.net 

lok.gra@bih.net.ba 


Pećani H-2 48 

Prijedor 

052/214-870 

Tešanjska 3 

Sarajevo 

033/214-560 

Miloša Obilića 3 

Banja Luka 

051/465-443 

Obala Zmaja od 

Bosne 10 

Tuzla 

035/250-045 

Trg 

međunarodnog 

prijateljstva 

11/10 

Sarajevo 

033/209-269 

Njegoševa 68f 

Banja Luka 

051/311-465 

phornets@poen.net 

Pristop_bih@smartnet.ba 

reconslt@inecco.net 

taldi@delta.com.ba 

najtalam@bih.net.ba 

info@worldgroupbih.com 


Studenička 14 

Banja Luka 

051/468-797 

051/468-827 

X hercegovačke 

udarne brigade 13 

Mostar 

036/326-868 

Klosterska 19 

Tuzla 

035/251-125 

Olovska 42 

Sarajevo 

033/230-025 

033/230-024 

Strossmayerova 3/II 

Sarajevo 

033/278-080 

Hamdije 

Kreševljakovića 19 

Sarajevo 

033/440-293 

033/440-108 

Hamdije 

Kreševljakovića 19/IV 

Sarajevo 

033/217-760 

carebds@inecco.net 

cospe@mostar.ba 

eg@delta.com.ba 

asqif@bih.net.ba 

fipa@fipa.gov.ba 

hkuskunovic@ifc.org 

smiric@ifc.org


Prilog 3 – Privredne i obrtničke komore u BiH 

Naziv Adresa Tel 

Privredna komora BiH Branislava Đurđeva 10, Sarajevo 033/663-370 

Privredna komora Bosansko – podrinjskog kantona Senada Sofovića Sofe 8, Goražde 038/227-644 

Privredna komora FBiH Branislava Đurđeva 10, Sarajevo 033/217-782 

Privredna komora Hercegovačko – neretvanskog kantona Mostar 036/322-498 

Privredna komora Hercegovačko – bosanskog kantona Trg Kralja Tomislavabb, Livno 034/203-613 

Privredna komora kantona Sarajevo H.Kreševljaković 3, Sarajevo 033/250-190 

Privredna komora Posavskog kantona Ulica III, Orašje 031/713-565 

Privredna komora Republike Srpske Đure Daničića 1, Banja Luka 051/314-950 

Privredna komora Srednjo – bosanskog kantona Zgrada opštine, Jajce 030/658-678 

Privredna komora Tuzlanskog kantona Trg Oslobođenja bb, Tuzla 035/252-488 

Privredna komora Unsko – sanskog kantona 501. Slavne brigade bb, Bihać 037/333-679 

Privredna komora Zapadno – hercegovačkog kantona Fra Grge Martića bb, Posušje 039/682-246 

Privredna komora Zeničko – dobojskog kantona M. Tarabara br.15, Zenica 032/288-374 

Regionalna privredna komora Banja Luka Đure Daničića 1, Banja Luka 058/230-907 

Regioinalna privredna komora Doboj Srpskih sokolova 1, Doboj 053/241-980 

Regioinalna privredna komora Bijeljina Tiršova 1, Bijeljina 056/407-255 

Regioinalna privredna komora Srpsko Sarajevo Dobroslava Jevađevića bb, Pale 057/226-381 

Regioinalna privredna komora Trebinje Preobraženska bb, Trebinje 059/260-040 

Obrtnička komora Unsko – sanskog kantona El Gazalija 2, Bihać 037/331-647 

Obrtnička komora Tuzlanskog kantona Slavka Mičića 60, Tuzla 035/252/184 

Prilog 4 – Poslovna udruženja u BiH 

Naziv Adresa Telefon 

Konfederacija poslodavaca F BiH ZIPA Dubrovačka, Sarajevo 033/209-031 

Udruženje privatnih poduzetnika Bosanska Krupa 037/472-071 

Udruženje hrvatskih poduzetnika Ante Starčevića 40, Mostar 036/325-078 

Udruženje privatnih poduzetnika Mostarskog bataljona 13, Mostar 036/580-118 

Udruženje poduzetnika Žepče 032/881-961 

Opštinsko udruženje privrednika Zvornik 056/584-471 

Opštinsko udruženje samostalnih zanatlija Čobanija12, Sarajevo 033/212-645 

Udruženje samostalnih privrednika Gračanički skver bb, Gračanica 035/702-571 

Udruženje samostalnih privrednika Slavka Mičića, Tuzla 035/238-725 

Udruženje samostalnih privrednika IX ulica, Živinice 035/772-915 

Poslovno udružanje samostalnih privrednika Sarajevska 18, Zenica 032/288-048 

Udruženje poduzetnika Unsko-sanskog kantona El Gazalija 1, Bihać 037/331-647 

Udruženje žena poslodavaca “Una” Begov Han, Žerpče 032/684-384 

Udruženje žena poslodavaca Jovana Dučića 74, Banja Luka 051/300-112 

Udruženje tekstilaca Begov Han, Žepče 032/684-384 

Udruženje samostalnih privrednika Cara Dušana 32, Lopare 055/670-540 



II DIO 

(lokalni ekonomski razvoj) 

LOKALNI EKONOMSKI RAZVOJ (LER) 

1. Šta je to «lokalni ekonomski razvoj»? 

Lokalni ekonomski razvoj (LER) predstavlja proces kojeg 

razvijaju lokalne vlasti, skupa sa svojim lokalnim 

partnerima (drugim državnim i javnim organizacijama, 

poslovnim preduzećima i nevladinim sektorom) u cilju 

stvaranja boljeg poslovnog okruženja; tj. Lokalne vlasti 

stvaraju uslove za ekonomski razvoj i otvaranje novih 

radnih mjesta, pri čemu bi vodeću ulogu igrao privatni 

sektor, a što bi trebalo biti od koristi svim lokalnim 

zajednicama. LER se zasniva na principu da bogatstvo i 

bolji kvalitet života u lokalnim zajednicama na stvaraju 

državne vlasti nego privatna preduzeća koja ovise o 

povoljnim uslovima poslovanja na lokalnom nivou u 

stvaranju prosperiteta. Lokalne vlasti imaju ključnu ulogu 

u stvaranju povoljnog okruženja za uspjeh poslovnih 

preduzeća. To okruženje treba posebno promovirati 

otvaranje i rast privatnih malih i srednjih preduzeća koja 

mogu preuzeti vođstvo u stvaranju novih radnih mjesta i 

bogatstva. Sa uspjehom malih poslovnih preduzeća brzo 

dolazi do otvaranja novih radnih mjesta i do proširenja 

poreske osnove, čime se smanjuju socijalni troškovi i 

povećava spektar mogućnosti za razvoj efikasnih 

socijalnih programa čiji je cilj pomoć onima koji se zaista 

nalaze u nevolji. 

Praksa lokalnog ekonomskog razvoja značajno je evoluirala u 

Evropi tokom posljdnjih godina. 

Obično se prakticiralo razvijati lokalnu ili regionalnu 

ekonomiju putem državne politike koja se zasnivala na 

direktnim intervencijama u privredi putem preduzeća pod 

kontrolom države. Tokom posljednjih 20 – 30 godina evoluirao 

je jedan novi pristup olakšavanja rada poslovnih preduzeća u 

kojem lokalne vlasti mogu igrati značajnu ulogu. Napori se 



fokusiraju na kreiranju povoljnog poslovnog okruženja koji 

omogućava rast i razvoj, kako novih tako i već postojećih 

preduzeća koja vode nezavisni poduzetnici. 

Ključni elementi ovog poslovnog ambijenta uključuju: 

• Uspostavljanje partnerstva između javnog i privatnog 

sektora 

• Pojednostavljena zakonska regulativa povoljna za 

razvoj preduzeća 

• Unapređivanje podrške poslovanju kao i sredstva 

obuke, praćeno odgovarajućom povoljnom lokalnom 

infrastrukturom (npr. poslovni prostori, ceste itd.) 

2. Zbog čega je važan lokalni ekonomski razvoj 

Tokom posljednjih trideset godina došlo je do krupnih 

promjena u svijetu rada. Većina lokalnih ekonomija u razvijenim 

zemljama bila je prisiljena da pređe na razvoj novih oblika rada. 

U Bosni i Hercegovini je do ovih promjena došlo odnedavno, a 

one su predstavljale kombinaciju učinaka nedavnog sukoba i 

učinaka promjena koje su se događale na drugim mjestima. 

Međutim, ekonomski gledano, rezultati svih tih promjena su 

slični. 

O kakvim rezultatima govorimo ? 

Većina ljudi u lokalnim zajednicama u BiH ili nemaju 

posla ili preživljavaju sa veoma niskim prihodima. Međutim, 

promjene znače da stare industrijske politike više nisu sposobne 

da brzo razriješe problem nezaposlenosti ili niskih prihoda. 

Potrebne su nove politike kako bi se razriješili ovi problemi. 

Tehnike lokalnog ekonomskog razvoja pokazale su brz i 

efikasan učinak u vezi problema nezaposlenosti i nivoa prihoda 

u lokalnim zajednicama. Iskustvo pokazuje da načelnici opština, 

opštine i lokalne institucije mogu ostvariti lokalni ekonomski 

razvoj. 

Jedinstveni aspekt lokalnog ekonomskog razvoja ogleda 

se u tome što unapređuje aktivnosti koje lokalne zajednice 

preduzimaju kako bi na brz i elastičan način odgovorile na 

promjene dok se one dešavaju. Ova sposobnost je od vitalnog 

značaja za modernu bosanskohercegovačku tržišnu ekonomiju u 

nastanku. 


Korak1: Opština posvećena 

privatnom sektoru 

Korak 2: Reprezentativno 

poslovno udruženje 

Ostali aktivni lokalni 

partneri 

Korak 4: Povoljno 

poslovno zakonodavstvo 

Korak 3: Partnerstvo 

Korak 5: Jednake 

mogućnosti 


Korak 6: Dijagnoza Korak 7: Strategija 

Osnovne aktivnosti Analiza izvora Problemi 

Uzroci 

Preduzeća Pružite informacije o kreditnim linijama 

Nedostatak 

mogućnosti za 

zapošljavanje 

Lokalna 

infrastruktura 

Ljudi i vještine 

Teškoće sa 

mogušnošću 

zapošljavanja 

Preduzetnici nemaju pristup finasijama 

Zakonodavstvo sprječava preduzeća da se 

registruju 

Preduzećima nedostaju osnovne vještine 

menadžmenta skills 

Unutrašnje investitore ne privlači vaša opština 

Nedostatak zemljišta i poslovnih jedinica 

Nedostatak odgovarajućih komunalnih i 

transportnih usluga 

Nedostatak informacija o mogućnostima za 

zapošljavanje i vještinama dostupnim lokalno 

Lokalni ljudi nemaju odgovarajuće vještine da bi 

se zaposlili 

Društveni problemi sprječvaju ljude da zaposle 

Uspostavite kreditnu liniju 

Oharbrite banku da otvori predstavništvo u vašoj 

opštini 

Poboljšajte “pristup” finansijama 

Poboljšajte zakonodavno/mikro-ekonpmsko 

okruženje 

Uspostavite službu za podršku preduzećima 

Reginalne marketinške inicijative za lokalne 

proizvode 

Razvijte lokalne i regione i vez 

proizvođač-snabdjevač 

Kampanje za privlačenje investitora 

Podržite čišćenje i pripremu zemljišta za 

ekonomsku aktivnost 

Pružite i rukovodite poslovnim priostorima 

(npr. inkubatorima) 

Lobirajte za bolju infrastrukturu 

Aktivni zavod za zapošljavanje 

Podrška pružanju specijalističke obuke 

Poboljšanje i koordiniranje socijalnih usluga kako 

bi ljudi imali pristup slobodnim radnim mjestima 

U d r u ž e nj e i n ž e nj e r a o p ć i n e B a n o v i ć i 28


3. Uspostavljanje partnerstva između privatnog i 

javnog sektora 

Cilj: 

Uzeti za temelj i koristiti zajedničke napore javnog 

(vladinog), privatnog (poslovnog) i nevladinog 

(NVO,društvenog, građanskog) sektora. Partnerstvo je od 

ključne važnosti za realizaciju uspješnih projekata ekonomskog 

razvoja. 

Zašto? 

Privatni sektor: Privatni sektor je neophodan kako bi 

došlo do stvaranja bogatstva. Privatni sektor je taj koji se nalazi 

u najboljem položaju kada se radi o inovacijama, racionalnoj 

proizvodnji konkurentnih prizvoda i stvaranju održivih radnih 

mjesta. 

Nevladin sektor: Uspješan razvoj lokalne privrede je 

od koristi za sve zajednice i segmente društva. Kako bi se 

doprlo do ovih zajednica može se pokazati potrebnim da se u 

pomoć pozovu nevladine organizacije, društvene i građanske 

organizacije, a ove su – ovisno o lokalnom kontekstu – ključni 

partneri u procesu razvoja lokalne privrede. Građansko društvo 

igra ključnu ulogu u osiguravanju da najugroženiji slojevi 

društva takođe imaju koristi od stvaranja bogatstva putem 

privatnog sektora. 

Javni, državni sektor: 

Opština je pokretački motor razvoja lokalne privrede. 

Ona igra ključnu ulogu u stvaranju povoljnog poslovnog 

okruženja, razvoju partnerstva i donošenju strateških odluka u 

vezi sa urbanističkim planiranjem, komunalijama, lokalnim 

transportom i lokalnim uslugama – koji svi sa svoje strane 

mogu imati utjecaj na lokalnu ekonomiju. 



Šta bi partnerstvo između privatnog i javnog sektora moglo raditi ? 

• Zajedničko planiranje: izgradnja kooperacije i koncenzusa u svrhu 

postavljanja zajedničkih ciljeva – vizija koja služi kao temelj 

strateškog pristupa dugoročnom razvoju opštine 

• Lobiranje: veće prisustvo opštine u javnosti, utjecaj na politiku 

prema vani i privlačenje vanjskih investicija za domaće projekte 

• Umrežavanje: zajedničko dijeljenje znanja i ideja i razvoj 

povjerenja između organizacija 

• Zajednička ulaganja: kombiniranje zajedničkih resursa za 

određene specifične projekte i ishodne rezultate koji se žele postići 

4. Revidirati općinske postupke i procedure u vezi 

registracije preduzeća i regulative u vezi s tim 

1. Cilj 

Racionalizirati i modernizirati proces registracije preduzeća, 

olakšavajući postupak registracije i time podstaknuti još veći 

broj preduzeća na registraciji. 

2. Zašto ? 

Najuspješnije ekonomije zavise od pokretanja i rasta malih i 

srednjih privatnih preduzeća. Skoro polovina svih radnih mjesta 

u Evropi, a preko polovine u Sjedinjenim državama i Singapuru 

otpada na mala privatna preduzeća. U ovim zemljama preko 

polovine svih državnih poreskih prihoda dolazi upravo iz ovih 

preduzeća. 

Uspješan lokalni ekonomski razvoj ovisi o razvoju lokalnih 

poslovnih preduzeća koja nude brzo povećanje nivoa 

zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti. Što se brže lokalna 

privatna preduzeća stimuliraju na rast, tim brže i socijalni 

troškovi lokalnih vlasti padaju, a nivo zaposlenosti se diže. 

Često se nova preduzeća moraju više puta pojavljivati, negdje 

čak u dvanaestak različitih vladinih instiucija ili sudova. Na 

nekim mjestima to znači i usporavanje procesa čak i za nekoliko 

sedmica. U drugim dijelovima Evrope, kao što je naprimjer 

Njemačka, uprkos složenosti registracija, preduzeća se mogu 

registrovati brzo i uz malo troškova. 



Dalju prepreku predstavljaju razlike u postupcima i 

procedurama registracije između dva entiteta. 

Općenito se zna da je postupak registracije preduzeća u Bosni i 

Hercegovini kompliciran, glomazan, da traži mnogo vremena, te da se 

na taj način preduzeća destimuliraju da rade unutar osnovnih tokova 

ekonomije, ili da uopšte rade. 

Osim ovoga, budući da se različita odjeljenja opštine bave različitim 

aspektima procesa registracije, poduzetnici su često prisiljeni da više 

puta posjećuju istu opštinu. 

3. Kako ? 

Najbolja praksa u vezi registracije preduzeća 

QIF je ispitao praksu registracije u sedam različitih 

zemalja. U daljem tekstu predstavljamo neke od najboljih 

karakteristika u vezi registracije preduzeća koje smo mi našli. 

Ove karakteristike procedura grupirali smo kao “korektne” , “ 

efikasne” , “jednostavne” i “ tolerantne” . 

“korektne” 

• Jednoobrazne – isti 

sistem se 

jednoobrazno 

primjenjuje u cijeloj 

zemlji 

• Transparentne i 

lako razumljive, 

dobro 

dokumentirane i 

bez “taksi 

iznenađenja” ! 

• Fiksni raspon 

dažbina, tako da 

preduzeća znaju 

koliko će ih 

registracija koštati 

prije nego što 

krenu sa radom 

“efikasne” 

• Minimalan broj posebnih 

obrazaca 

• u najboljem slučaju samo 

jedan obrazac 

• Svi obrasci za registrciju i sve 

informacije mogu se naći na 

jednom mjestu – nema 

potrebe da se posjećuju drugi 

uredi 

• Brzina – za registraciju je 

potreban samo jedan dan 

• nije potrebno da načelnik 

opštine potpisuje 

odobrenje/delegiranje ovlasti 

administrativnim službenicima 

• Preduzeće može krenuti sa 

radom isti dan 


“jednostavne” “tolerantne” 

• Kod jednog 

preduzetog koraka 

registracije 

automatski se 

informiraju sva 

ostala odjeljenja 

vlade 

• Sistem je lako 

primijeniti i vlada 

njime lako upravlja 

4. Šta dalje ? 


• Nametnute takse i dažbine 

pokrivaju samo 

administrativne troškove – ne 

koriste se za prikupljnje 

poreza 

• Teret obaveze poštivanja 

zakonske regulative u vezi 

zdravlja i sigurnosti leži na 

poslovnim poduzetnicima – 

oni moraju verificirati svoje 

poštivanje regulative, a vi tek 

nakon toga provjeravate da li 

je sve uredu u vezi sa 

propisima 

• U što većoj mjeri odvojiti 

sekundarna pitanja od 

osnovnog procesa registracije 

( npr. zdravstvene potvrde, 

zahtjevi u vezi sa 

U daljem tekstu mi dajemo naš recept za reformu procesa 

registracije – u prakasi vi možete većinu tih stvari veoma brzo 

uraditi, budući da državni zakoni vrlo malo toga preciziraju. Veći 

dio pripreme za proces registracije je pod kontrolom opštine, 

tako da ukoliko želite uvesti promjene, vi to zaista možete i 

uraditi. 

1. Pravljenje mape procesa 

• 

• 

• 

Budući da praksa registracije nije jednoobrazna u cijeloj 

Bosni i Hercegovini, najbolja polazna tačka kod reforme 

procesa registracije je da znate odakle krećeta ! Napravite 

mapu ovog procesa unutar vaše opštine. 

Ucrtajte sve te informacije na veliki list papira koristeći 

kolone koje prikazuju sve različite korake koje je potrebno 

preduzeti kod registracije različitih vrsta preduzeća u vašoj 

opštini. 

2. Identifikacija onih stvari koje možete promijeniti 

Uspostavite listu prioriteta za one aktivnosti koje bi mogle 

dovesti do toga da sistem bude I) korektniji , II) efikasniji , 



III) jednostavniji i IV) takav da dopušta veću slobodu. Ovdje 

ćemo dati nekoliko primjera : 

I) Korektan 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Ponudite posebne usluge svim preduzećima povratnika 

kao i drugima koji se “stidljivo” registriraju u vašoj 

opštini. 

II) Jednostavan 

Samo jedan ured, jedan imenovani službenik i jedan 

telefonski broj za sve poslovne upite. 

Samo jedan obrazac za sve informacije o preduzeću koje 

su vam potrebne – jednostavan proces. 

Samo jedna jedinstvena taksa- ne veća od 150 KM. 

Pripremite za javnost brošuru o tome kako se vrši 

registracija – držite tu brošuru unutar svih opštinskih ureda. 

III) Efikasan 

Ustanovite samo jedno mjesto na koje treba otići kako bi 

se obavili svi koraci kod registracije preduzeća u opštini – 

vaše “ jedno mjesto sa kojeg možete sve obaviti – one 

stop shop” kod registracije preduzeća. 

IV) Tolerantan, dopušta veću slobodu 

Ponudite amnestiju za sva neregistrirana preduzeća, 

kako bi se i ona mogla registrirati 

Pripremite oglase za novine i radio putem kojih načelnik 

opštine poziva preduzeća da se registriraju i u kojem 

obećava podršku – puštajte ove oglase svake sedmice. 

Smanjite takse i dažbine. Omogućite vađenje raznih 

potvrda nakon pokretanja rada preduzeća. Preduzećima 

treba dati period od 30 dana u toku kojeg treba da 

verificiraju svoju usaglašenost sa pravilima i propisima. 


3. Implementacija 

• 


UPOZORENJE: Morate biti oprezni kako bi osigurali da se ovo 

partnerstvo ne pretvori u još jedan novi sloj birokratije; 

partnerstvo mora imati jasne ciljeve i planove za dostizanje tih 

ciljeva. 

• 

Pribaviti podršku od svih koji su uključeni u proces 

registracije kao što su finansijsko odjeljenje 

( Ministarstvo )itd. 

4. Novi ciljevi 

Postaviti ciljeve za rad ovog sistema. Pratite podatke iz starog 

Malo pomalo 

Ukoliko sistema na tako možete da napraviti možete uporediti reformu cijelog koliko sistema je novi u sistem jednom bolji. potezu, 

pristupite Ovi ciljevi reformi bi se korak trebali po odnositi korak, ali na se troškove nemojte registracije, 

plašiti da se odmah 

založite složenost za cjelovitu procedure promjenu. i vrijeme koje je 

potrebno za registraciju. 

Nova tehnologija 

Kompjuter se može pokazati najboljim načinom za 

stvaranje novih obrazaca, prikupljanje informacija, pohranjivanje i 

analizu informacija, i prenošenje informacija drugima. 

Lobiranje 

Ukoliko ne možete uvesti neke određene promjene, 

lobirajte kod institucija koje to mogu ( npr. kanton, entitet itd. ). 

Najbolji način da to uradite je vjerovatno taj da to pokušate uraditi 

sa članovima vašeg partnerstva i sa drugim opštinama. 


Primjer opštine Bosanska Krupa 


Opština 

Opština Bosanska Krupa je uvidjela da se većina aspekata registracije 

preduzeća, osim zakonske registracije novih preduzeća kod 

Kantonalnog suda, može i treba razriješiti putem jednog jedinstvenog 

zahtjeva za registraciju preduzeća. 

Problem 

Novi režim registracije uveden je 1999 godine, nakon što su se dva 

glavna investitora povukla iz ove opštine zbog prevelike složenosti 

procesa registracije. 

Plan 

U odgovor na to, opština je uspostavila jedno mjesto na kojem se 

može sve obaviti u vezi primanja novih zahtjeva za regiatraciju 

preduzeća. Namjera opštine je bila da zamijeni stari ručni sistem u 

kojem je sudjelovalo više odjeljenja opštine modernim sistemom 

zasnovanim na lančanom radu, u kojem bi se kao ulazne informacije 

1 

uzimali zahtjevi za registraciju koji bi se zatim automatski prosljeđivali 

lancem nadležnih unutrašnjih odjeljenja. 

Novi sistem omogućava da sva relavantna zakonom propisana tijela 

budu automatski upoznata sa registracijom novog preduzeća u svrhu 

prikupljanja poreza. 

Kada se radi o preduzećima koja se moraju registrirati kod suda u 

Bihaću, opština ugovara datum i vrijeme i pojavljuje se pred sudom 

skupa sa datim preduzećem. 

Rezultati 

• Nakon što je napravljen potreban kompjuterski softwer i izvršena 

obuka i prekvalifikacija osoblja, bilo je moguće smanjiti vrijeme 

potrebno za registraciju novih preduzeća sa 30 dana na 7 dana. 

• Poslovi službenika u malom timu za registraciju sada su 

obezbijeđeni i oni zajednički rade na daljnjem smanjenju vremena 

potrebnog za registraciju. 

• Osim rada na daljem poboljšanju zacrtanih ciljeva, uveden je 

žalbeni postupak koji omogućava cijelom sistemu da se 

prilagođava povratnim reakcijama stranaka. 

Zaključak 

U početku su stariji, viši službenici opštine bili skeptični u pogledu 

poboljšanja koje bi bilo kakva revizija postupka registracije mogla 

donijeti sa sobom, ali se sada, nakon efikasne primjene ovih 

poboljšanja, općenito priznaje da su poboljšanja donijela velike koristi 

gradu. 


5. Izvršiti ekonomski pregled opšitne 


Ekonomski pregled daje ekonomski profil date opštine tako 

što se njom utvrdi: 

• Koji su ključni ekonomski resursi te opštine 

• Na koji se način oni mogu koristiti za dalji ekonomski rast 

i stvaranje novih radnih mjesta 

• Razumijevanje pitanja koja u sadašnjem momentu imaju 

utjecaj na ove resurse i koji će na njih i dalje djelovati u 

budućnosti 

Aktivnosti koje ne doprinose stvaranju novih radnih mjesta su 

beskorisno utrošene aktivnosti. Zbog toga je od vitalne važnosti da 

rezultati i krajnji ciljevi pokreću planove i procese za koje ste se 

odlučili. 

6. Potreba za novim načinima razmišljanja 

Kod lokalnog ekonomskog razvoja radi se upravo o 

stvaranju povoljnog poslovnog okruženja, a ne o upravljanju i 

kontroli nad pojedinim preduzećima i poduzetnicima. 

Predstavite si vaše lokalno poslovno okruženje kao niz mostova 

koji su srušeni, čime se sprječava rast lokalnih preduzeća i 

stvaranje novih radnih mjesta. 

Tipični su slijedeći problemi: 

• Poduzetnici nemaju pristupa finansijama 

• Zakonski propisi sprječavaju poduzetnike da registruju 

preduzeće 

• Preduzećima nedostaju osnovna umijeća menadžmenta 

• Nedostatak inovacija u preduzećima 

• Ne postoje lokacije i poslovni prostori koji spremno stoje 

na raspolaganju preduzećima 

• Novim preduzećima nedostaju radni prostori ili male 

lokacije na kojima bi mogli otpočeti posao 

• Poslovnim prostorima nedostaje odgovarajuća 

komunalna infrastruktura 

• Poslovnim prostorima nedostaje odgovarajuća 

saobraćajna infrastruktura 

• Postoji nedostatak informacija o mogućnostima 

zapošljavanja i o lokalnom kvalificiranom kadru 



• Lokalno stanovništvo ne posjeduje prikladne kvalifikacije 

za posao 

• Vanjski investitori nisu privučeni u vašu opštinu 

• Socijalni problemi sprječavaju zapošljavanje 

Ove mostove obično možete popraviti koristeći 

instrumente za lokalni ekonomski razvoj. 

Nažalost, čest je slučaj da se najveći dio energije ulaže u propala državna 

preduzeća, umjesto da se pomogne malim privatnim preduzećima da uspiju 

u poslu. Mnogi problemi se mogu jednostavno razriješiti na lokalnom nivou, 

ukoliko se uloži dovoljno energije i sa prednošću izvršavaju preuzete 

obaveze za podršku lokalnom ekonomskom razvoju putem malih privatnih 

preduzeća. 

7. Instrumenti za lokalni ekonomski razvoj 

Sve vaše aktivnosti na lokalnom ekonomskom razvoju moraju biti praćene 

širokim publicitetom kako bi informirali vaše građane i kako bi im dali 

stvarnu mogućnost da i oni učestvuju. 

Komuniciranje sa javnošću pomoći će vam u stvaranju imidža da zaista 

želite imati privatna preduzeća u vašoj opštini, a isto će tako osnažiti 

povjerenje. 

7.1. Istrumenti za povećanje pristupa lokalno 

raspoloživim finansijskim sredstvima 

Nedostatak finansija predstavlja glavnu barijeru razvoju 

preduzeća. Opština se rijetko kada angažira na davanju kredita 

direktno preduzećima. Međutim, ima mnogo toga što opštine i 

druge lokalne institucije mogu uraditi: 

I) Pružanje informacija preduzećima o tome koje 

kreditne linije postoje lokalno i na koji način mogu 

dobiti finansijska sredstva za poslovne poduhvate. 

II) Ustanovljavanje kreditnih sredstava u okviru 

neprofitne strukture. 

III) Stimulisanje otvaranja privatne banke u vašoj opštini. 

IV) Poboljšanje «pristupa» finansijskim sredstvima. 



7.2. Instrumenti za podršku razvoja malih i srednjih 

preduzeća 

1. Poboljšanje zakonsko – pravnog / mikroekonomskog 

okruženja 

2. Razvoj preduzeća putem pružanja usluga poslovne 

podrške preduzećima 

3. Promoviranje inovacija 

Uspješne kompanije stalno rade na poboljšanju svojih proizvoda i 

proizvodnih metoda, te pokušavaju naći nova tržišta. Važno je podržati 

ovakvu kreativnost. 

4. Marketing i promocija: Privlačenje novo – pokrenutih 

preduzeća, vanjskih investicija u domaće poslovne 

poduhvate i pomaganje da se proda više lokalnih proizvoda 

ili usluga 



Shema 2: Studije u Velikoj Britaniji su pokazale da su dostupnost 

zemljišta i kvalifikovane radne snage glavni razlozi na osnovu kojih 

investitori odabiru određenu lokaciju 

FAKTORI 

Dostupnost zemljišta 

Kvalifikacije 

Životni standard 

Troškovi radne snage 

Već postojeća preduzeća 

Finansijski podsticaji 

Blizina kupaca 

Putne / željezničke veze 

Okoliš 

Komunalije 

Blizina snabdjevača 

Imidž 

IT 

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 

Procjena ispitanika 

Veoma važno Važno 



7.3. Instrumenti za izgadnju lokalne infrastrukture 

koja služi ekonomskom rastu 

1. Podržati čišćenje i pripremu lokacija koje će služiti 

ekonomskim aktivnostima / uređenju, gradnji i 

komercijalnoj eksplaotaciji zemljišta 

2. Pružiti i upravljati smještajem za preduzeća ( npr. 

Poslovni inkubatori ) 

3. Dati prioritet razvoju usluga za zaštitu okoline ( npr. 

Poboljšanje vodoopskrbe, prečišćavanja otpadnih voda i 

prikupljanja otpada ) 

Iskustva sa drugih mjesta pokazuju da će se u nedostatku kvalitetnih 

komunalija preduzeća premještati na druge lokacije, odnosno da neće 

brzo rasti 

4. Podržati razvoj infrastrukture za preduzeća, kao npr. 

bolje puteve, javni prevoz, plin, električnu energiju i 

telekomunikacije 

7.4. Instrumenti za razvoj ljudskog potencijala i 

edukativnih aktivnosti 

1. Usluge posredovanja pri zapošljavanju 

2. Stručna obuka 



Shema 3: Službe za zapošljavanje u SAD-u su razvile puteve za 

zapošljavanje onima koji traže posao, povezujući davanje 

savjeta, obuku i radno iskustvo 

1. Uputiti na 

zdravstvene, 

socijalne ili 

društvene 

službe 

Procjena osobnih kvalifikacija 

Podrška osobi u traženju posla 

Osoba dobila 

NE 

Identifikujte prepreku za 

zaposlenje. Dogovorite “Plan za 

dobivanje posla” sa osobom 

2. Obuka u 

osnovnim 

vještinama 

(pisanje, 

čitanje, itd.) 

Dalja pomoć u potrazi za poslom 

Osoba dobila 

NE 

3. Stručna 

obuka 

Preispitivanje “Plana za dobivanje 

4. Radno 

iskustvo ili 

“obuka na 

poslu” 

Baza podataka o 

otvorenim radnim 

mjestima i vrstama 

kvalifikacija koje 

nedostaju 

DA 

DA 

Brisati iz 

registra 

5.Savjetovanje 

o tehnikama 

za traženje 

posla 

Brisati iz 

registra 


7.5. Nove tehnologije – računari i internet 


INTERNET I MOGUĆNOSTI POSLOVNE PRIMJENE 

Skoro da ne postoji čovjek koji do danas nije čuo za internet. 

Ne prođe ni jedan dan da se bilo u novinama, na radiju ili televiziji ne 

spomene internet. Internet adrese su već postale uobičajene na 

reklamama i vizit kartama. 

Jedna od posebno interesantnih mogućnosti je upotreba interneta u 

poslovanju preduzeća. Gdje god u poslovnom procesu postoji 

potreba za primanjem i slanjem informacija, ili potreba da se pristupa 

nekim informacionim resursima moguće je razmotriti primjenu 

interneta. 

Mogućnosti poslovne primjene interneta zavise od nekoliko 

faktora: 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Veličine i djelatnosti preduzeća 

Prilagođenosti poslovanja preduzeća uslovima poslovanja na 

Internetu 

Razvijenosti lokalne Internet infrastrukture 

Razvijenosti lokalnih informacionih servisa 

Broja korisnika Interneta koji su potencijalni klijenti 

Poslovno okruženje: 

• 

• 

• 

Mogućnosti bezgotovinskog plaćanja i efikasnosti platnog 

prometa 

Servisa za transport i isporuku roba 

Međusobne povezanosti preduzeća 

Jedna od osnovnih prednosti Interneta je to što on 

omogućava globalno komuniciranje preko čitavog planeta, što otvara 

mogućnosti pristupa informacijama sa globalnog tržišta i globalno 

povezivanje. 

Veličina i djelatnost preuzeća direktno utiču na to koje 

mogućnosti Interneta će se koristiti. Na primjer, preduzeća koja 

imaju proizvodne pogone, poslovnice, skladišta, prodajna mjesta, 

polovne partnere i predstavnike koji se nalaze na geografski 

udaljenim lokacijama (doslovno bilo gdje u svijetu) mogu te svoje 

organizacione jedinice međusobno povezati preko Interneta u 

jedinstven sistem koji je izolovan od ostatka mreže. 



Internet se danas dominantno koristi za marketing i prodaju. Na 

Internetu je moguće istraživati postojeću ponudu roba i usluga, 

vrštiti ankete i istraživanja potreba kupca, pronalaziti poslovne 

partnere, itd. 

Reklamiranje i prodaja putem ažurnih elektronskih Internet 

kataloga sa atraktivnim multimedijalnim prezentacijama roba i 

usluga, mogućnostima prilagođavanja proizvoda željama kupaca 

(npr. Odabir konfiguracije računara, dodatne opreme u automobilu, 

rasporeda i veličine komponenti namještaje, kupovine knjiga itd.), 

detaljnim opisima uslova kupovine, načinima plaćanja i isporuke 

danas su preplavili Internet. 

Preduzeće koje ima dobro osmišljen poslovni informacioni sistem koji 

je prilagođen uslovima poslovanja na Internetu, u mnogome može 

automatizirati i ubrzati neke poslovne procese, pogotovo one 

povezane sa prodajom i distribucijom, i time imati zadovoljnog 

kupca. 

Posmatrano sa stanovišta našeg stanja i uslova u kojima se 

nalazimo za domaća mala i srednja privatna preduzeća interesantnije 

je posmatrati Internet sa lokalnog aspekta. Tu podrazumijevamo 

razvijenost lokalne infrastrukture Interneta, njene raširenosti i 

propusne moći, broja lokalno dostupnih servisa i servera, te broja 

korisnika Interneta koji su potencijalni kupci proizvoda i usluga. U 

posljednoj godini Internet u BiH bilježi ubrzan razvoj koji se ogleda u 

povećanju broja osoba koje imaju pristup internetu, tome je 

doprinjelo povećanje broja ISP-ova tj. preduzeća preko kojih se vrši 

spajanje na internet, zajedno sa njihovim povećanjem došlo je do 

naglog pada cijena pristupa internetu. Druga bitna stvar koja je imala 

uticaja na razvoj interneta je povećanje broja obrazovnih institucija 

koje imaju pristup internetu, uglavnom putem Internet klubova koji 

su u sklopu tih obarzovnih institucija i koji omogućavaju jeftin pristup 

Internetu. Ovdje se prvenstveno misli na fakultete jer srednje i 

osnovne škole nemogu se baš pohvaliti da su napredovale na ovome 

planu. Takođe otvoren je veliki broj privatnih Internet klubova i 

kafea, ako posmatramo lokalno općinu Banovići, na njoj postoje 2 

Internet kluba što je za svaku pohvalu. Razvoj interneta u BiH može 

se ogledati i u podatku da je u zabilježena brojka od 1000 

registrovanih nacionalnih bh. domena. Veći i brži razvoj interneta na 

dijelu teritorije BiH koju pokriva JP Telecom BH diktira i kontroliše, 

može se slobodno reći i koči, navedeno preduzeće. Ovaj problem 

postoji u manjim sredinama u kojima ne postoji niti jedan drugi ISP 

sem BiHnet-a. Problem je u tome što je korisnicima iz manjih 

sredina, kakva su i Banovići, nije isplativo koristiti se usulgama 

drugih ISP-ova, koji su uglavnom jeftiniji i pružaju dosta širok 



spektar usluga svojim korisnicima. Problem je u tome što se jedino 

korisnicima državnog ISP-a BiHnet-a telefonski impulsi, bez obzira 

odakle zovete, računaju po jeftinoj lokalnoj tarifi, dok za sve ostale 

ISP-ove telefonski imuplsi se računaju po cijeni telefonskog 

razgovora. To praktično znači da ukoliko želite iz Banovića da se 

“prikačite” na internet preko nekog drugog ISP-a smještenog npr. u 

Tuzli onda će Vam telefonski impulsi biti zaračunati po skupljoj 

međugradskoj tarifi. 

Rješavanjem ovog problema sigurno je da bi došlo do većeg i 

bržeg razvoja interneta kod nas. 

Ipak posmatrajući stanje u svijetu, trendove i prognoze, put 

kojim moramo krenuti kada je u pitanju poslovna primjena Interneta 

sasvim je jasan. 

U daljem tekstu ćemo se zadržati na Internetu uopšte, jer je 

za nas Internet stvar koja nam se upravo počela događati – i izgleda 

da interes za Internet počinje da poprima dimenzije nove 

opštenarodne zabave. 

Dakle pitanje je Šta je to Internet? 

Na prvi najjednostavniji način, Internet se može shvatiti kao 

raznolika zbirka još raznolikijih biblioteka informacija, koje su vam 

dostupne za pregledanje, prenošenje i korištenje putem raznih 

Internet servisa i u raznim oblicima: kao obični tekst, slika, 

animacija ili zvuk. 

Drugi način shvatanja Interneta je da su to pravila i principi 

koji određuju kako se prenose i razmjenjuju informacije između 

računara koji su međusobno povezani preko telekomunikacionih 

računarskih mreža. Skup tih pravila naziva se skraćeno TCP/IP 

protokoli. 

I posljednji, treći, način poimanja Interneta je da je to 

zajednica ljudi koji žele da dijele svoje znanje sa svijetom. Ovo 

naravno znači da kada koristite Internet, pogotovo ako dijelite svoje 

znanje i informacije sa drugima, i vi postajete dio velike mreže ljudi 

koju nazivamo Internet. 

Kao što vidite o Internetu se može govoriti iz organizacionog, 

tehničkog ili sociološkog ugla, i svaki od njih bi otkrio jedinstvenu 

dimenziju Interneta. 



Internet je danas postao globalan planetarni sistem koji 

nadilazi pojam geografskih razdaljina, mada toga najčešće 

upotpunosti nismo svjesni dok ga koristimo. Kada u jednom 

momentu posmatrate neke informacije na ekranu one se možda 

nalaze na nekom računaru u Švajcarskoj, a one koje vidite u 

narednom momentu nalaze se na računaru u Japanu. I tako sjedeći 

za računarom možete obići svijet za osam sekundi a toga i niste ni 

svjesni. 

Teško je predvidjeti kako će se Internet razvijati u budućnosti, 

ali i oblik u kojem sada postoji veoma je moćan. Resursi i informacije 

koje možete naći na Internetu mogu se koristiti za posao, za privatna 

ili profesionalna istraživanja, obrazovanje ili zabavu. U suštini uopšte 

nije važno kako poimate Internet, ali sama ideja da pojedinci ili 

organizacije mogu pristupiti informacijama bez obzira gdje se one na 

svijetu nalaze daje Internetu posebnu vrijednost. 

Kada govorimo o adresiranju, na Internetu postoje dva načina 

adresiranja: 

• 

• 

Preko numeričkih adresa 

Preko imena računara i domena 

www.uiob.co.ba 

Ime računara Domen najvišeg nivoa 

Prvi poddomen 

Drugi poddomen 

Vruća pitanja kontrole, finansiranja i korištenja Interneta 

Na pitanje KO posjeduje Internet?, ma koliko to čudno 

zvučalo, odgovor je NIKO! Ne postoji niti osoba niti organizacija koja 

bi imala svu vlast o odgovornost za rad Interneta. Umjesto toga 

postoji grupa koja se zove Internet Društvo koja se sastoji od 

dobrovoljaca i koja usmjerava i koordinira razvoj Interneta. 

Takođe i sistem finansiranja Interneta može izgledati malo 

čudan. Postoji jedna uobičajena zabluda da je Internet u svojoj 

suštini besplatan, ali to ipak nije tačno. Dosta novca košta nabavka, 



instalacija i održavanje računarske i komunikacione opreme koja 

omogućava rad Interneta i neko mora da plati te troškove. 

Da bi ste koristili Internet potrebni su vam: 

• 

• 

• 

• 

• 

Računar na kojem je instaliran operativni sistem koji “govori” 

TCP/IP protokole. Danas su to gotovo svi operativni sistemi. 

Pristup Internetu tj. da ste pretplaćeni kod nekog ISP-a i da 

imate modem i telefonsku liniju. 

Klijent programi za korištenje Internet servisa. Ovi programi 

su besplatni i uošte ih nije teško pronaći. 

Danas je teško naći računar koji nema Pentium mikroprocesor, a 

dobro bi bilo da ima najmanje 16MB RAM memorije i najmanje 2GB 

tvrdi disk, zatim zvučnu karticu, zvučnike i mikrofon. To bi bile 

minimalne tehničke karakteristike računara sa kojim udobno možete 

krenuti na putovanje po Internetu. Kod nas je Microsoft Windows 

dominantan operativni sistem na personalnim računarima i svaka od 

njegovih verzija, Win95, Win98, WinNT, WinME, Win2000, WinXp, u 

sebi sadrže skup osnovnih TCP/IP protokola potrebnih za pristup 

Internetu. 

Pod pojmom pristupa Internetu podrazumijeva se način na koji se 

vaš računar povezuje sa vašim davaocem Internet usluga. Najčešće 

se povezivanje ostvaruje na jedan od dva načina: 

E–MAIL 

Običnom telefonskom linijom (najčešći slučaj kod nas) 

Stalnom iznajmljenom vezom 

Šta je to E–mail? 

E–mail je skraćeni naziv za electronic mail što u prevodu znači 

elektronska pošta. E–mail je prvi i najstariji servis koji je nastao na 

Internetu. Iz samog naziva se lahko može razumjeti da 

e-mail služi za prenos i razmjenu pisanih poruka, s tim da se za 

pisanje i čitanje umjesto papira i olovke koriste računari koji su 

međusobno povezani preko Interneta. 

E–mail je do danas ostao veoma važan i jedan od najviše 

korištenih servisa na Internetu jer omogućava skoro trenutan i 



besplatan način komuniciranja preko čitavog planeta, te mogućnost 

da svoju poštu čitate ili šaljete sa bilo kojeg računara, sa bilo kojeg 

dijela naše planete, koji ima pristup internetu. 

Kako funkcioniše e – mail? 

Za funkcionisanje e-mail sistema potrebne su dvije vrste 

programa : e-mail serveri i e-mail klijenti. 

E–mail server ima ulogu pošte i poštara. On prima poruku, 

pronalazi put do odredišta i isporučuje poruku primaocu. 

E–mail klijent je program koji vam omogućava da pišete i 

adresirate poruke, šaljete ih i preuzimate od servera, čitate, 

arhivirate, itd. To je program kojeg trebate imati na vašem računaru 

da bi ste mogli da koristite e-mail servis. Danas u svijetu većina email 

servisa posjeduje webmail odnosno, mogućnost pregledanja 

pošte bez upotrebe e-mail klijenta već uz upotrebu web browser-a tj. 

programa koji Vam služi za pregledanje web stranica. Jedino što Vam 

u ovom slučaju treba, neračunajući web browser-a, je Vaše 

korisničko ime (username) i Vaša lozinka (password). 

Iz čega se sastoji elektronska poruka? 

E–mail poruka može da se sastoji iz tri dijela: 

a) Zaglavlja poruke (engl. Header) 

b) Sadržaja poruke (engl. Body) 

c) Priloga (engl. Attachments) 

Zaglavlje poruke 

Zaglavlje čini prvi i obavezni dio svake e-mail poruke. Na osnovu 

zaglavlja poruke e-mail serveri dobijaju informacije kuda i kome da 

pošalju poruku, koliko je poruka velika, iz čega se sastoji, itd. 

Osnovni elementi zaglavlja e-mail poruke su: 

• 

• 

• 

• 

E-mail adresa pošiljaoca, nalazi se u polju From: 

E-mail adresa primaoca, upisuje se u polje To: 

E-mail adresa primalaca kopije poruke, upisuje se u polja CC: 

i BCC: 

Predmet poruke, upisuje se u polje Subject: 



Između imena korisnika i Internet adrese mail servera nalazi se znak 

@ koji se čita kao “et”, “ludo a” ili “majmunsko a”, i koji je obavezni 

sastavni dio svake e–mail adrese na Internetu. 

uiob2002@yahoo.com 

Korisnikovo ime Ime domena 

Simbol “et” Ime računara na kojem 

se nalazi e – mail server 

Svaki korisnik mora imati registrovano korisnikovo ime (engl. 

User name) kako bi se mail serveru omogućilo da razvrstava pristigle 

poruke. Svaki korisnik pored korisnikovog imena dobija i pripadajuću 

lozinku (engl. Password) kako bi se omogućio neovlašteni pristup 

porukama i obezbijedila privatnost. 

Sadržaj poruke 

U sadržaju ili tijelu poruke nalazi se tekst poruke, tabele, slike, 

tj. Sve što porukom želite prenijeti. 

Prilozi 

Uz e–mail poruku moguće je poslati i priloge, tj. Ukoliko je to 

potrebno možete uz poruku pridodati i poslati jednu ili više datoteka. 

Danas na tržištu postoji nekoliko programa koje možete 

koristiti kao e–mail klijente od kojih su najpopularniji MS Outlook 

Express, Eudora, Netscape messenger itd. 

WEB STRANICE 

Web stranice odnosno Internet prezentacije predstavljaju 

savremeni i jeftini način prezentiranja preduzeća na Internetu. Na 

njima možete praviti kataloge Vaših prozvoda i usluga, vršiti prodaju 

tih proizvoda, kupcima pružiti dosta informacija, ispitivati tržište, 

reklamirati se, omogućiti jednostavan kontakt itd. Prednost interneta 

na ostale medije je u tome što je na Internetu razmjena informacija 

dvosmjerna kao i činjenica da je Vaša Internet prezentacija dostupna 



bilo kojoj osobi od 1.5 mlrd. korisnika interneta. 

Adrese web stranice se razikuju od e-mail adresa po tome što kod 

adresa web stranice u njihovom nazivu ne postoji “@” i obično 

počinju sa www. 



III DIO 

(katalog registrovanih preduzeća na 

općini Banovići) 

POŠTANSKI BROJEVI 

POZIVNI BROJEVI NASELJENIH MJESTA U 

BOSNI I HERCEGOVINI 

Poštanski 

broj 

Mjesto Pozivni 

broj 

77 246 Arapuša………………………………………………. 037 

72 286 Babanovac…………………………………………… 032 

75 290 Banovići………………………………………………. 035 

72 233 Begov Han…………………………………………… 032 

73 207 Berić…………………………………………………… 037 

77 000 Bihać…………………………………………………… 037 

76 204 Bijela………………………………………………….. 035 

72 256 Bila…………………………………………………….. 032 

88 286 Biletići Polje…………………………………………. 034 

72 248 Bilješevo……………………………………………… 032 

88 407 Bjelimići………………………………………………. 034 

71 215 Blažuj………………………………………………….. 033 

88 201 Blagaj…………………………………………………. 034 

88 263 Blatnica……………………………………………….. 034 

76 277 Bok……………………………………………………… 035 

88 365 Borojevići…………………………………………….. 034 

88 270 Bos. Grahovo……………………………………….. 034 

77 240 Bosanska Krupa……………………………………. 037 

77 250 Bosanski Petrovac………………………………… 037 

88 408 Bradina………………………………………………... 034 

77 205 Brekavica……………………………………………... 037 

71 255 Brestovo………………………………………………. 032 

71 370 Breza…………………………………………………… 032 

74 206 Brijesnica – Doboj – Istok………………………. 035 

76 206 Brka…………………………………………………….. 049 

72 234 Brnjic…………………………………………………… 032 

88 243 Broćanac………………………………………………. 034 

77 245 Bužim…………………………………………………... 037 

70 230 Bugojno………………………………………………... 030 

75 203 Bukinje………………………………………………….. 035 

88 202 Buna……………………………………………………… 036 

88 366 Burmazi…………………………………………………. 036 



72 260 Busovača………………………………………………. 030 

88 409 Buturović Polje………………………………………. 036 

72 295 Bučići……………………………………………………... 032 

71 347 Careva Ćuprija………………………………………… 032 

77 220 Cazin……………………………………………………… 037 

88 367 Crnići……………………………………………………… 036 

88 300 Čapljina………………………………………………….. 036 

72 224 Čardak……………………………………………………. 032 

72 246 Čatići……………………………………………………… 032 

88 211 Čelebić…………………………………………………... 036 

80 404 Čelebići…………………………………………………... 036 

75 245 Čelić………………………………………………………. 035 

88 265 Čerin………………………………………………………. 036 

88 260 Čitluk……………………………………………………… 036 

77 226 Ćoralići…………………………………………………… 037 

71 221 Dejčići……………………………………………………. 033 

70 204 Divičani…………………………………………………... 032 

75 328 Doborovci……………………………………………….. 035 

78 236 Dobratići…………………………………………………. 030 

75 206 Dokanj……………………………………………………. 035 

72 278 Dolac na Lašvi…………………………………………. 032 

76 233 Domaljevac……………………………………………... 031 

88 305 Domanovići……………………………………………… 036 

86 293 Donja Dubica…………………………………………… 035 

76 274 Donja Mahala………………………………………….. 035 

76 257 Donja Međeđa…………………………………………. 035 

71 305 Donje Moštre…………………………………………… 032 

79 266 Donji Kamengrad…………………………………….. 037 

88 343 Donji Mamići……………………………………………. 036 

76 297 Donji Svilaj……………………………………………… 035 

70 220 Donji Vakuf……………………………………………… 030 

88 215 Drežnica – Mostar……………………………………. 036 

88 344 Drinovci………………………………………………….. 036 

80 260 Drvar………………………………………………………. 034 

88 342 Družice……………………………………………………. 036 

75 358 Duboki Potok…………………………………………… 035 

75 308 Duboštica………………………………………………... 035 

75 274 Dubrave Donje………………………………………… 035 

75 273 Dubrave Gornje……………………………………….. 035 

75 272 Đurđevik…………………………………………………. 035 

79 264 Fajtovci…………………………………………………… 037 

71 270 Fojnica……………………………………………………. 030 

88 306 Gabela…………………………………………………….. 034 



80 230 Glamoč……………………………………………………. 034 

74 258 Globarica…………………………………………………. 032 

71 275 Gojevići…………………………………………………… 032 

73 000 Goražde…………………………………………………... 038 

77 222 Gornja Koprivna……………………………………….. 037 

75 208 Gornja Tuzla……………………………………………. 035 

76 207 Gornji Rahić…………………………………………….. 035 

70 240 Gornji Vakuf…………………………………………….. 030 

76 219 Gornji Zovik…………………………………………….. 035 

88 392 Gradac…………………………………………………….. 036 

76 250 Gradačac…………………………………………………. 035 

88 443 Gračac…………………………………………………….. 036 

75 320 Gračanica………………………………………………… 035 

75 276 Gračanica Selo…………………………………………. 035 

70 233 Gračanica kod Bugojna……………………………… 032 

76 234 Grebnice………………………………………………….. 035 

88 340 Grude……………………………………………………… 039 

80 205 Guber……………………………………………………… 036 

72 277 Guča Gora……………………………………………….. 032 

71 240 Hadžići……………………………………………………. 033 

72 225 Hajdarevići………………………………………………. 032 

72 245 Haljinići…………………………………………………… 032 

72 281 Han Bila………………………………………………….. 032 

88 368 Hodovo……………………………………………………. 036 

71 212 Hrasnica………………………………………………….. 033 

88 395 Hrasno……………………………………………………. 036 

73 295 Hrenovica………………………………………………… 058 

75 216 Husino…………………………………………………….. 035 

88 394 Hutovo……………………………………………………. 036 

71 210 Ilidža………………………………………………………. 033 

71 380 Ilijaš……………………………………………………….. 033 

77 208 Izačić………………………………………………………. 037 

88 420 Jablanica…………………………………………………. 036 

74 256 Jablanica kod Maglaja………………………………. 032 

73 255 Jabuka kod Foče………………………………………. 058 

70 101 Jajce……………………………………………………….. 030 

72 215 Janjići……………………………………………………… 032 

88 224 Jare………………………………………………………… 036 

74 264 Jelah……………………………………………………….. 032 

77 241 Jezerski…………………………………………………… 037 

72 240 Kakanj…………………………………………………….. 032 

75 260 Kalesija……………………………………………………. 035 

74 268 Kalošević…………………………………………………. 032 



77 204 Kamenica………………………………………………… 037 

72 265 Kaonik…………………………………………………….. 032 

72 284 Karaula……………………………………………………. 032 

80 246 Kazaginac………………………………………………… 036 

72 264 Kaćuni…………………………………………………….. 032 

71 250 Kiseljak……………………………………………………. 032 

75 211 Kiseljak kod Tuzle…………………………………….. 035 

75 280 Kladanj……………………………………………………. 035 

79 280 Ključ……………………………………………………….. 037 

88 324 Klobuk…………………………………………………….. 036 

74 207 Klokotnica – Doboj-Istok…………………………… 035 

80 244 Kongora………………………………………………….. 036 

88 400 Konjic……………………………………………………… 036 

77 249 Konjoder…………………………………………………. 037 

74 253 Kosova……………………………………………………. 032 

76 276 Kostrč……………………………………………………… 035 

72 226 Kovači…………………………………………………….. 032 

88 226 Kočerin……………………………………………………. 036 

72 244 Kraljeva Sutjeska……………………………………… 032 

79 284 Krasulje…………………………………………………… 037 

71 260 Kreševo…………………………………………………… 030 

88 203 Kruševo…………………………………………………… 036 

77 206 Kulen Vakuf…………………………………………….. 037 

80 320 Kupres…………………………………………………….. 034 

72 216 Lašva………………………………………………………. 032 

71 254 Lepinica…………………………………………………… 032 

75 213 Lipnica…………………………………………………….. 035 

80 101 Livno………………………………………………………. 034 

80 204 Lištani…………………………………………………….. 034 

75 214 Ljubače……………………………………………………. 035 

88 320 Ljubuški………………………………………………….. 039 

88 223 Ljuti Dolac……………………………………………….. 039 

75 300 Lukavac…………………………………………………… 035 

75 327 Lukavica………………………………………………….. 035 

80 203 Lusnić……………………………………………………… 036 

79 267 Lušci Palanka…………………………………………… 037 

74 250 Maglaj…………………………………………………….. 032 

77 235 Mala Kladuša……………………………………………. 037 

75 326 Malešići…………………………………………………… 035 

76 208 Maoča……………………………………………………… 035 

76 271 Matići………………………………………………………. 035 

74 203 Matuzići…………………………………………………… 032 

72 282 Mehurići………………………………………………….. 032 



88 266 Međugorje……………………………………………….. 036 

75 329 Miričina……………………………………………………. 035 

88 000 Mostar…………………………………………………….. 036 

75 212 Mramor……………………………………………………. 035 

72 212 Nemila……………………………………………………. 032 

88 390 Neum……………………………………………………… 036 

72 276 Nova Bila…………………………………………………. 032 

76 295 Novi Grad………………………………………………… 035 

72 290 Novi Travnik…………………………………………….. 030 

74 254 Novi Šeher………………………………………………. 032 

70 225 Oborci…………………………………………………….. 032 

76 290 Odžak……………………………………………………… 031 

71 340 Olovo………………………………………………………. 032 

72 293 Opara……………………………………………………… 032 

75 323 Orahovica Donja………………………………………. 035 

76 270 Orašje…………………………………………………….. 031 

80 206 Orguz……………………………………………………… 036 

88 423 Ostrožac………………………………………………….. 036 

77 213 Ostrožac kod Cazina…………………………………. 037 

77 244 Otoka……………………………………………………… 037 

72 238 Ozimica…………………………………………………… 032 

76 279 Oštra Luka………………………………………………. 035 

70 243 Pajić Polje……………………………………………….. 032 

71 243 Pazarić…………………………………………………….. 033 

77 227 Pećigrad………………………………………………….. 037 

77 248 Pištaline………………………………………………….. 037 

80 209 Podhum…………………………………………………… 036 

71 387 Podlugovi………………………………………………… 033 

75 355 Podorašje………………………………………………… 035 

77 232 Podzvizd………………………………………………….. 037 

75 303 Poljice kod Tuzle………………………………………. 035 

88 204 Polog………………………………………………………. 039 

88 240 Posušje……………………………………………………. 039 

88 208 Potoci……………………………………………………… 039 

72 252 Počulica…………………………………………………… 032 

71 335 Pržići……………………………………………………….. 032 

73 290 Prača………………………………………………………. 033 

80 202 Priluka…………………………………………………….. 036 

80 245 Prisoje…………………………………………………….. 036 

75 304 Prokosovići………………………………………………. 035 

70 223 Prusac…………………………………………………….. 032 

72 207 Puhovac………………………………………………….. 032 

75 305 Puračić……………………………………………………. 035 



88 325 Radišići……………………………………………………. 036 

75 268 Rainci Gornji……………………………………………. 035 

88 245 Rakitno……………………………………………………. 036 

71 217 Rakovica Sarajevo……………………………………. 033 

88 370 Ravno……………………………………………………… 036 

80 247 Roško Polje……………………………………………… 034 

88 347 Ružići………………………………………………………. 036 

79 285 Sanica Gornja………………………………………….. 037 

79 260 Sanski Most……………………………………………… 037 

75 411 Sapna……………………………………………………… 035 

71 000 Sarajevo………………………………………………….. 033 

71 321 Semizovac……………………………………………….. 033 

75 207 Simin Han……………………………………………….. 035 

75 353 Sladna…………………………………………………….. 035 

88 345 Sovići………………………………………………………. 036 

75 350 Srebrenik…………………………………………………. 035 

71 385 Srednje……………………………………………………. 033 

76 256 Srnice……………………………………………………… 035 

79 268 Stari Majdan…………………………………………….. 037 

77 224 Stijena…………………………………………………….. 037 

75 324 Stjepan Polje……………………………………………. 035 

88 360 Stolac……………………………………………………… 036 

72 209 Stranjani…………………………………………………. 032 

88 323 Studenci………………………………………………….. 036 

75 283 Stupari……………………………………………………. 035 

76 209 Šatorovići………………………………………………… 035 

75 275 Šerići………………………………………………………. 035 

75 245 Šibošnica…………………………………………………. 035 

88 220 Široki Brijeg…………………………………………….. 039 

75 356 Špionica………………………………………………….. 035 

77 223 Šturlić……………………………………………………… 037 

80 249 Šuica………………………………………………………. 034 

88 446 Šćipe………………………………………………………. 036 

88 445 Šćit…………………………………………………………. 036 

71 244 Tarčin……………………………………………………… 033 

75 414 Teočak……………………………………………………. 035 

74 260 Tešanj…………………………………………………….. 032 

74 266 Tešanjka…………………………………………………. 032 

88 348 Tihaljina………………………………………………….. 036 

75 357 Tinja……………………………………………………….. 035 

77 233 Todorovo…………………………………………………. 037 

75 265 Tojšići……………………………………………………… 035 

76 272 Tolisa………………………………………………………. 035 



79 265 Tomina……………………………………………………. 037 

80 240 Tomislavgrad…………………………………………… 034 

72 213 Topčić Polje…………………………………………….. 032 

77 225 Tržička Raštela…………………………………………. 037 

72 270 Travnik……………………………………………………. 032 

88 375 Trebinje…………………………………………………… 036 

72 283 Turbe………………………………………………………. 032 

75 366 Turija………………………………………………………. 035 

75 000 Tuzla………………………………………………………. 035 

88 460 Uskoplje………………………………………………….. 036 

74 230 Usora………………………………………………………. 032 

73 250 Ustikolina………………………………………………… 033 

71 330 Vareš………………………………………………………. 032 

77 243 Varoška Rijeka…………………………………………. 037 

77 207 Velika Gata………………………………………………. 037 

77 230 Velika Kladuša………………………………………….. 037 

76 275 Vidovice………………………………………………….. 035 

80 208 Vidoši……………………………………………………… 036 

70 202 Vinac………………………………………………………. 032 

88 247 Vir………………………………………………………….. 036 

72 250 Vitez……………………………………………………….. 032 

88 326 Vitina………………………………………………………. 036 

73 205 Vitkovići…………………………………………………… 033 

88 307 Višići……………………………………………………….. 036 

71 320 Vogošća………………………………………………….. 031 

70 246 Voljevac………………………………………………….. 032 

70 247 Voljice…………………………………………………….. 032 

72 227 Vozuća……………………………………………………. 032 

75 248 Vražići…………………………………………………….. 035 

88 113 Vrapčići…………………………………………………… 036 

77 231 Vrnograč…………………………………………………. 037 

77 203 Vrsta……………………………………………………….. 037 

76 254 Vučkovci………………………………………………….. 035 

72 220 Zavidovići………………………………………………… 032 

76 259 Zelinja…………………………………………………….. 035 

72 000 Zenica…………………………………………………….. 032 

72 236 Željezno Polje………………………………………….. 032 

72 230 Žepče……………………………………………………… 032 

75 270 Živinice……………………………………………………. 035 

75 271 Živinice Gornje…………………………………………. 035 

71 373 Župča……………………………………………………… 032 


I) SPECIJALNE SLUŽBE 

PREGLED POZIVNIH KODOVA 


Naziv Službe ili usluge Kod 

Policija 122 

Požarna služba 123 

Hitna medicinska pomoć 124 

Tačno vrijeme 125 

Obavještenja o brojevima pretplatnika 1182 

Prijava međumjesnih razgovora u 

1200 

poluautomatskom saobraćaju 

Prijava međunarodnih razgovora 1201 

Vojna policija 1206 

Vojna medicinska hitna pomoć 1207 

Prijava smetnji 1272 

Poziv u određeno vrijeme 1400 

Najava buđenja 1401 

Provjera najave 1402 

Odjava jednog buđenja 1403 

Odjava svih najava buđenja 1404 

Test telefonskog aparata 1405 

Kućne centrale 1419 

Ultra centar za brigu o korisnicima 1423 

EMS – Brza pošta 1417 

Predaja telegrama telefonom 1202 

Auto moto savez - BIHAMK 1282 

Taxi služba 1515 

II) PRISTUP NA INTERNET 

Naziv Službe ili usluge Kod 

Internet lokalni pristup 1499 

Internet – NN korisnik 082 200 000 


AIK – INŽENJERING 

Branilaca Banovića 70/A 

Centrala…………876 – 490 

Direktor…………875 – 483 

Telefax………….876 – 490 

APOTEKA SUTJESKA 

Direktor………….875 – 557 

ATOMIK ŽIVINICE – 

RADNA JEDINICA 

BANOVIĆI 

Branilaca Banovića 43 

75290 Banovići 

Direktor: Asim Šehić 

Telefoni: 

Direktor…………..875 – 862 

Telefax: 

Direktor…………..772 – 101 

BERENKA 

Stražbenica (Podgorje) 


Direktor: Mujaga Karić 

Telefoni: 

Direktor…………875 – 119 

Telefax: 

Direktor…………875 – 119 

BIHAMK – AUTO MOTO 

KLUB BANOVIĆI 



Direktor: Zijo Turkušić 

Telefoni: 

Centrala………….875 – 987 

Telefax: 

Centrala………….875 – 987 

BIRO ZA 

ZAPOŠLJAVANJE 

BANOVIĆI 

119 muslimanske brdske 

brigade 3 

Direktor…………..876 – 815 


KATALOG REGISTROVANIH PREDUZEĆA U 

BANOVIĆIMA 

BINGO TUZLA – PJ 

BANOVIĆI 

Branilaca Banovića bb 


Šef: Muradif Hasanović 

Telefoni: 

Centrala………876 – 439 

BIRPARIĆ 

119 muslimanske brigade 


Direktor: Jasmina Birparić 

Telefoni: 

Direktor…………877 – 365 

BORAC 

KONFEKCIJA TRAVNIK 

– TVORNICA BANOVIĆI 


Telefoni: 

Centrala………….876 – 717 

875 – 455 

Direktor………….876 – 573 

Portirnica………..876 – 718 

Računovodstvo..875 – 883 

Telefax…………..876 – 573 

BRACO 



Vlasnik: Zlatko Ćatić 

Telefoni: 

Centrala……876 – 732, 

877 – 779 

CENTAR ZA KULTURU I 

INFORMISANJE 


Direktor…………..875 – 725 

Telefax……………875 – 595 

CRVENI KRIŽ BIH 

OPĆINSKA 

ORGANIZACIJA 

BANOVIĆI 


U d r u ž e nj e i n ž e nj e r a o p š t i n e B a n o v i ć i 

58

Predsjednik……875 – 065 

Telefax………….875 – 065 

ĆEBA TRADE 

PREDUZEĆE ZA 

UNUTRAŠNJU I 

SPOLJNU TRGOVINU 


876 – 527 

876 – 557 

DEKOR 



Direktor: Izet Čeliković 

Telefoni: 

Centrala………….875 –353 

Direktor………….876 – 317 

Telefax: 

Direktor………….876 – 317 

DIJALOG 

119 muslimanske brigade 

38 


Direktor: Muharem 

Sejdulahović 

Telefoni: 

Direktor…………875 – 100 

Telefax: 

Direktor…………875 – 303 

DJEČIJE OBDANIŠTE 

BANOVIĆI, J.U. 

ORB 1 


Diretor: Ibrahim Rizvić 

Telefoni: 

Direktor…………876 – 151 

DOM ZDRAVLJA 

BANOVIĆI, J.U. 



Telefoni: 

Centrala………875 – 525 

876 – 488 

Telefax: 


Centrala………….876 – 512 

DŽETA – KOMERC 



Direktor: Ibrahim 

Pozderović 

Telefoni: 

Centrala……….876 – 270 

EKSPRES SHOP GRACA 

VIDEO 


Centrala………….875 – 834 

Ostali………………876 – 272 

Telefax……………875 – 834 

ELEKTROPRIVREDA 

BIH POSLOVNICA 

ELEKTRODISTRIBUCIJE 


Direktor…………..875 – 832 

Telefax……………871 – 030 

ELEKTROREMONT 

Omazići bb 

Direktor…………875 – 495 

Komerc. Dir……876 – 705 

Finansijski dir…875 – 452 

Telefax………….875 – 265 

EURO – PRINT 

Zaima Subašića 5 


Direktor: Šiljić Samir 

Telefoni: 

Centrala………….875 – 415 

Telefax: 

Centrala………….876 – 064 

FABRIKA 

GRAĐEVINSKE 

OPREME 

PREDUZEĆE U 

MJEŠOVITOJ SVOJINI 

Oskova 11 


59

Centrala………….876 – 809 

Direktor………….875 – 746 

875 – 745 

Komercijala…….876 – 423 

876 – 707 

Telefax…………..876 – 809 

FAMA 

Omladinskih radnih 

brigada bb 

Centrala………..876 – 894 

Direktor………..878 – 056 

Telefax…………876 – 894 

FENI-PROM 

Branilaca Banovića 

65 


Direktor: Fehim Šehić 

Telefoni: 

Diretor…………876 – 463 

Radionica……..877 – 498 

Telefax: 

Diretor………….876 – 463 

HADI 


876 – 594 

HELIOS 

INDUSTRIJA 

DOMOOPREME 

Radnička bb 

Centrala…………875 – 809 

Direktor…………875 – 008 

Tehnički dir…….875 – 011 

Komrec.posl……876 – 813 

876 – 456 

Pomoćnik dir. za 

ekon.poslove….876 – 989 

Telefax………….876 – 537 

875 – 477 

HOTEL ZLAČA 

Centrala………..875 – 579 

Diretor………….876 – 067 


Hotel Zlača……876 – 438 

Telefax…………876 – 067 

Hotel Zlača……..876 – 860 

INTER EXT 



Direktor: Mirsad Delić 

Telefoni: 

Direktor………….876 – 026 

Telefax: 

Diretor……………876 – 026 

KM.CO. 

PRŽIONICA KAFE 


Direktor…………..875 – 662 

Telefax……………875 – 662 

KNJIŽARA PIRAMIDA 



Vlasnik: Amir Šiljić 

Telefoni: 

Centrala…………876 - 919 

KOMUNALAC J.P. 


Centrala………….875 – 355 

Direktor…………..876 – 061 

RJ Vodovodi kan875 – 339 

RJ Cent. Grijanje875 – 488 

RJ Komunalije….875 – 451 

Telefax……………875 – 354 

KONFEKCIJA BORAC 

TRAVNIK 

TVORNICA BANOVIĆI 

Branilaca 83 


Diretor……………876 – 573 

Sekretarica……..876 – 717 

Rukovodilac rač.875 – 455 

Centrala………….875 – 718 

Sekretar………….875 – 883 

Telefax……………876 – 573 

876 – 716 

60

KRUPEX 

119 Muslimanske brigade 

38 


Diretor: Mevludin Omić 

Telefoni: 

Diretor…………..875 – 567 

LIBERALNA STRANKA 

BIH 

OPĆINSKA 

ORGANIZACIJA 

BANOVIĆI 


(Radniči dom) 

Centrala………….875 – 506 

LITVATRANS D.D. 


Centrala…………875 – 010 

875 – 291 

Tehnički ruk……876 – 847 

Direktor………….876 – 865 

Finansije………..876 – 575 

Fin. Rukovod….876 – 576 

Telefax………….876 – 848 

876 – 829 

MJEŠOVITA SREDNJA 

ŠKOLA 

Branilaca Banovića38 

Direktor………..876 – 739 

Sekretar……….877 – 931 

Telefax…………876 – 803 

OLIMPIK 


Direktor: Fahrudin 

Hašimbegović 

Telefoni: 

Direktor…………875 – 706 

Telefax: 

Direktor…………875 – 706 


OPĆINA BANOVIĆI 

Branilaca bb 


Telefoni: 

Centrala…………875 – 030 

Sekretarica…….875 – 825 

Služba privrede 

i finansija……….876 – 302 

Služba prostornog 

uređenja………..875 – 826 

Služba za imovinskopravne 

i geodetske 

poslove………….875- 030 

Služba za opću 

upravu……………876 – 882 

Služba za društvene 

djelatnosti……….876 – 882 

Služba za borčkoinvalidsku 

zašt...876 – 934 

Služba za izbjeglice i 

raseljena lica……876 – 299 

Služba za obnovu 

i razvoj…………..876 – 997 

Služba za civilnu 

zaštitu…………….875 – 246 

Telefax: 

Centrala………….875 – 747 

OPĆINSKI SUD 

BANOVIĆI 



Telefoni: 

Centrala…………875 – 241 

Telefax: 

Centrala………….875 – 509 

OPĆINSKO 

TUŽILAŠTVO 

BANOVIĆI 




Telefoni: 

Centrala………….875 – 082 

Telefax: 

Centrala………….875 – 182 

61

ORGANIZACIJA 

RATNIH VOJNIH 

INVALIDA OPĆINE 

BANOVIĆI 



Predsjednik: Džemaludin 

Kurtić 

Telefoni: 

Centrala………….875 – 064 

Telefax: 

Centrala………….875 – 064 

OSNOVNA ŠKOLA 

BANOVIĆI J.U. 

ORB4 


Telefoni: 

Direktor…………876 – 214 

Telefax: 

Direktor…………876 – 214 


SEONA J.U. 

ORB4 


Telefoni: 

Direktor…………875 – 503 

Telefax: 

Direktor…………875 – 503 


GRIVICE J.U. 

Božićka Banovića 4 


Telefoni: 

Direktor…………875 – 286 

PINK-LAND, 

OMLADINSKI CENTAR 



Telefoni: 

Koordinator……876 – 313 

Telefax: 


Koordinator……876 – 313 

PTT SAOBRAĆAJ BIH 

RADNA JEDINICA 

BANOVIĆI 


Upravnik………..875 – 553 

Kontrolor………..875 – 554 

Šalter sala………875 – 552 

Prijava smetnji – 

ispitni sto……….875 –977 

Telefax…………..875 – 303 

RENIX-KOMERC 



Telefoni: 

Centrala………….875 – 661 

Telefax: 

Centrala………….875 – 661 

RUDARINVEST D.D. 

Čubrić bb 

Centrala………….875 – 494 

875 – 010 

875 – 243 

875 – 246 

Direktor…………..876 – 422 

Zamjenik dir…….876 – 706 

Telefax……………875 – 742 

RMU BANOVIĆI 



Direktor: Kadrija Modrić 

Telefoni: 

Centrala…………875 – 010 

Direktor………….875 – 811 

Komercijala…….876 – 949 

876 – 734 

Telefax: 

Direktor…………..875 – 166 

SDA 

OPĆINSKI ODBOR 

BANOVIĆI 



Centrala………….876 – 725 

62

SDP BIH 

SOCIJALDEMOKRATI 

OPŠTINSKI ODBOR 

BANOVIĆI 

Branilaca Banovića – 

Radnički dom 

875 – 865 

875 – 759 

Telefax……………875 – 865 

SLASTIČARNA RUDAR 

Branilaca bb 

876 – 712 

SONDER 



Direktor: Iso Hadžić 

Telefoni: 

Direktor…………..875 – 523 

SPORTSKO- 

KULTURNO- 

PRIVREDNI CENTAR, 

J.P. 

Božićka Banovića bb 


Direktor: Esad Agić 

Telefoni: 

Direktor..…………875 – 718 

878 – 025 

STAKLOREZAČKA 

RADNJA 

Husinske bune Hanaka 3 

Centrala …………875 – 719 

TABAK-ELEKTRONIK 



Direktor; Husein 

Tabaković 

Telefoni: 

Centrala…………876 – 708 

Telefax: 


Centrala…………876 – 708 

TANJA-COMERC 

Pionirska bb 

Centrala………….875 – 722 

Direktor…………..875 – 998 

TERITORIJALANA 

VATROGASNA 

JEDINICA 

Jezero 62 

Centrala…………875 – 993 

Dežurni………….875 – 010 

Lok. 330 

TMB 

MIKROMOTORI i 

ELEKTRIČNI APARATI 

D.D. 

Branilaca Banovića 23-a 

Centrala………….875 – 792 

Direktor…………..875 – 794 

Zamajenik dir…..875 – 793 

Telefax……………875 – 796 

UGOSTITELJSTVO I 

TRGOVINA 


Direktor…………876 – 008 

Zamjenik dir…..875 – 404 

Telefax………….875 – 243 

UZOR 

Husinske bune F-4 

Vlasnik…………..875 – 800 

VRANICA SARAJEVO 

GRAĐAVINSKA 

OPERATIVA BANOVIĆI 

Put Omazići bb 


Centrala………….876 – 810 

Direktor…………..875 – 249 

Zamjenik dir…….875 – 060 

Telefax………….876 – 810 

63

LITERATURA 

Prilikom izrade ovog vodiča koristili smo se sličnim vodičima 

izdatim od strane QIF-a(sredstvima brzog djelovanja Evropske unije 

rukovodi CARE International) 

- Od ideje do biznisa 

- Džepni vodič o mikrokreditima u BiH 

- Vodič za brzi početak, Knjiga 1 

- Vodič za brzi početak, Knjiga 2 

- Željko Panian: Bogatstvo Interneta, Zagreb 2000

Udruženje inženjera opštine Banovići je neprofitna, 

nestranačka, nevladina organizacija osnovana 1999 godine 

sa sjedištem u Banovićima. Prevashodni ciljevi organizacije 

su : 

- Pružanje podrške nevladinom sektoru u cilju izgradnje 

demokracije i civilnog društva, tolerancije i pluralizma 

u BiH 

- Organizovanje aktivnosti u cilju pružanja pomoći 

izbjeglim i raseljenim licima 

- Pružanje pomoći, kako zdravstvene, psiho-socijalne, 

tako i edukativne, ugroženoj kategoriji žena i djece, 

bez obzira na rasnu, religijsku, spolnu ili neku drugu 

pripadnost 

- Pružanje pomoći u nenasilnom razrješenju konflikata u 

društvu kroz djelatnosti kojima se ova organizacija 

može baviti 

- Osnivanje drugih pravnih subjekata u cilju finansiranja 

aktivnosti 

- Osnivanje ekoloških pokreta sa ciljem zaštite okoline 

- Organizovanje seminara, javnih tribina, okruglih 

stolova na aktuelne teme, kurseva stranih jezika, 

računara, šivenja, te simpozija, kulturno-zabavnih i 

sportskih manifestacija 

- Davanje savjeta i obučavanje za korištenje interneta u 

poslovne svrhe 

- Podrška strukovnim inženjerskim aktivnostima i 

razvijanje ferijalne prakse

U I O B 

Podgorje 42, Banovići 

Bosna i Hercegovina 

Tel: ++387 61 10 15 78 

++387 35 87 48 47 

Fax: ++387 35 89 11 18 

Web site: www.uiob.co.ba 

E-mail: n.softic@bih.net.ba 

Projekat finansiran od strane IRC-a Sarajevo

BIZNIS VODIČ - Od ideje do biznisa - REGIO.hr

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?