Identificiranje i prepoznavanje poslovnih ideja - Business Start up ...
Identificiranje i prepoznavanje poslovnih ideja - Business Start up ...
Identificiranje i prepoznavanje poslovnih ideja - Business Start up ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
kompanija koje su se našle na listi u Inc 500 (lista 500 najboljih kompanija), 43% proučavanih<br />
iskazalo je da je na ideju za novi biznis došlo tokom rada za kompanije iz iste privredne grane.<br />
Ovaj pokazatelj je konzistentan sa istraživanjem kojeg je provelo Državno udruženje nezavisnih<br />
poslodavaca (National Federation of Indenpendent <strong>Business</strong>es) 30 . Postoji nekoliko objašnjenja za<br />
ovakve pokazatelje. Radeći u određenoj privrednoj grani, pojedinac može uočiti neopsluženu<br />
marketinšku nišu. Takođe je moguće da radom u određenoj privrednoj grani, pojedinac stvara<br />
mrežu društvenih kontakata koji obezbjeđuju informacije iznutra, a koje vode ka prepoznavanju<br />
novih prilika. Jednom kada poduzetnik pokrene preduzeće, nove poslovne prilike postanu<br />
očigledne. Ovo se naziva „Put prilika“ što znači da kada poduzetnik jednom osnuje preduzeće,<br />
kreće na put na kojem nove poslovne prilike postaju očigledne. Naime, ovaj princip govori o<br />
tome da kada jednom neko osnuje preduzeće i uključi se u privrednu granu, mnogo mu je lakše<br />
uvidjeti nove poslovne prilike u grani, nego nekome ko posmatra izvana.<br />
Kognitivni faktori Prepoznavanje prilika može biti urođena osobina ili kognitivni proces. Neki<br />
ljudi smatraju da poduzetnici imaju “šesto čulo” koje im omogućava da uoče prilike koje drugi ne<br />
vide. Ovo “šesto čulo” se naziva poduzetničkom sviješću, koja se formalno definira kao<br />
sposobnost uočavanja stvari bez namjernog istraživanja. Većina poduzetnika smatra sebe<br />
ovakvima, vjerujući da su sposobniji i svjesniji u odnosu na druge ljude kada se radi o<br />
prepoznavanju prilika. Radi se pak o naučenoj vještini, i ljudi koji više poznaju određeno<br />
područje bolje uočavaju prilike u tom području u odnosu na ostale. Na primjer, računarski<br />
inženjer će u odnosu na advokata bolje uočavati potrebe i prilike u industriji računara. Rezultati<br />
istraživanja o sposobnosti poduzetnika da prepoznaju priliku nisu jedinstveni. Na primjer, neki<br />
istraživači smatraju da je sposobnost prepoznavanja prilika više od primjećivanja stvari i da<br />
uključuje svrsishodan napor. Tako jedan naučnik smatra da su osnovne razlike između onih koji<br />
prepoznaju prilike (tj. poduzetnika) i onih koji ih ne prepoznaju njihova relativna saznanja i<br />
procjene tržišta. Drugim riječima, poduzetnici su u odnosu na druge bolji u procjenjivanju tržišta<br />
i donošenju zaključaka o stanju na njemu.<br />
Društvene mreže Obim i dubina društvene mreže pojedinca utiče na <strong>prepoznavanje</strong> prilike.<br />
Osobe koje stvore značajnu mrežu društvenih i profesionalnih kontakata biti će izloženije većem<br />
broju prilika i <strong>ideja</strong> nego osobe sa oskudnim mrežama. Ovakva izloženost može voditi ka<br />
osnivanju novih preduzeća. U jednom istraživanju koje je obuhvatilo 65. novootvorenih<br />
preduzeća, polovina osnivača preduzeća je izjavila da su do svoje poslovne ideje došli putem<br />
društvenih kontakata. Sličnom studijom ispitivala se i razlika između solo poduzetnika (onih koji<br />
su sami došli na određenu poslovnu ideju) i poduzetnika koji su na ideju o novom poslu došli<br />
kroz društvene kontakte, za koje su istraživači zaključili da uočavaju mnogo više prilika u odnosu<br />
na solo poduzetnike, ali koji su za sebe izjavili da nemaju izrazitu sposobnost uočavanja prilika<br />
niti da su previše kreativni.<br />
Značajan koncept koji ukazuje na važnost društvenih mreža za <strong>prepoznavanje</strong> prilika je različit<br />
uticaj snažnih i slabih odnosa. Veze sa drugim ljudima poznate su pod nazivom „odnosi“. Svi smo<br />
mi u određenim odnosima. Snažne odnose karakteriše snažna struktura i česta interakcija<br />
između radnih kolega, prijatelja i s<strong>up</strong>ružnika. Slabe odnose karakteriše slaba struktura i ne tako<br />
17