ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
____________________________________________________ <strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong><br />
oksiriboze i jedne od četiriju dušičnih ba<strong>za</strong><br />
(adenina, gvanina, timina ili citozina).<br />
Nukleotidi RNA ili ribonukleotidi sadrže<br />
fosfatnu skupinu, šećer ribozu te također<br />
jednu od navedenih dušičnih ba<strong>za</strong> s razlikom<br />
da se uvijek umjesto timina pojavljuje<br />
uracil. Molekulu DNA tvore dva polinukleotidna<br />
lanca obično spiralno uvijena, a<br />
molekulu RNA jednostruki lanac koji sadrži<br />
manji broj nukleotida.<br />
NUKLEOID, struktura koja se nalazi u<br />
sastavu prokariota. Izgrađen je od dugačke<br />
molekule DNA <strong>za</strong>tvorene u prsten i gusto<br />
sklupčane. Po funkciji odgovara jezgri<br />
odnosno kromosomu eukariotskih stanica<br />
jer predstavlja nasljednu tvar stanice.<br />
NUKLEOLUS, v. jezgrica.<br />
NUKLEOPROTEINI, složeni organski<br />
spojevi građeni od nukleinskih kiselina<br />
(DNA ili RNA) i proteina. Nukleoproteini<br />
s DNA dolaze u sastavu jezgre (u kromosomima),<br />
a nukleoproteini s RNA dolaze<br />
uglavnom u citoplazmi, npr. u sastavu ribosoma.<br />
NUKLEOSOM, okruglo tjelešce, osnovna<br />
je jedinica kromatina. Sastavljen je od<br />
osam histonskih molekula koje su obavijene<br />
dvostrukom <strong>za</strong>vojnicom DNA.<br />
NUKLEOTID, osnovna građevna jedinica<br />
nukleinskih kiselina, spoj triju molekula:<br />
purinskih ili pirimidinskih dušičnih ba<strong>za</strong>,<br />
šećera pentoze (šećer s pet C atoma) i fosforne<br />
kiseline, npr. ATP. Spajanjem dvaju<br />
nukleotida nastaje dinukleotid, triju trinukleotid,<br />
a više nukleotida polinukleotid.<br />
NUKLEOZIDI, organske tvari nastale<br />
spajanjem purinskih ili pirimidinskih ba<strong>za</strong><br />
sa šećerima i to C-N vezom. To su npr.<br />
adenozin (adenin + ribo<strong>za</strong>) i gvanozin<br />
(gvanin + ribo<strong>za</strong>) kao derivati purinskih<br />
ba<strong>za</strong> te citidin (citozin + ribo<strong>za</strong>) i uridin<br />
(uracil + ribo<strong>za</strong>) kao derivati pirimidinskih<br />
ba<strong>za</strong>.<br />
NUKLEUS, v. jezgra.<br />
O<br />
OBLENJACI (Aschelminthes), beskralješnjaci<br />
iz skupine beskolutićavaca. Nastanjuju<br />
mora i kopnene vode ili su nametnici.<br />
Tijelo je pokriveno kutikulom.<br />
Probavilo je prohodno: imaju usni i crijevni<br />
(izmetni ili analni otvor). Tjelesna<br />
šupljina (pseudocel) je dobro razvijena.<br />
Nemaju sustav <strong>za</strong> optjecanje ni disanje<br />
(dišu preko kože). Imaju živčani sustav i<br />
osjetne organe. Organi <strong>za</strong> izlučivanje su<br />
protonefridiji. Uglavnom su razdvojenog<br />
spola. Najrasprostranjeni su oblići.<br />
OBLIĆI, životinje iz skupine oblenjaka.<br />
Poznato je više od 10000 vrsta. Najpoznatiji<br />
nametnički oblici su dječja glista i <strong>za</strong>vojita<br />
trihina, isp.<br />
OBRUBNJACI, životinje iz skupine žarnjaka.<br />
Svi obrubnjaci osim hidra su morski<br />
organizmi. Obrubnjaci žive kao polipi, ili<br />
meduze, a mogu izmjenjivati generacije.<br />
Većinom stvaraju <strong>za</strong>druge. Pojedini polipi<br />
u <strong>za</strong>druzi nazivaju se hidranti.<br />
OCELE, jednostavne oči, isp. virnjaci.<br />
OCTENO VRENJE, postupak je pretvaranja<br />
alkohola u ocat uzrokovan aerobnim<br />
bakterijama, a u temelju je reakcija:<br />
C2H5OH + O2 → CH3COOH + H2O +<br />
+ energija<br />
OČNA JABUČICA, je kuglasto tijelo<br />
promjera oko 25 mm. Vanjski dio očne<br />
jabučice sastoji se od tri koncentrična sloja<br />
tkiva: bjeloočnice, žilnice i mrežnice.<br />
97
Change language