ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong> ____________________________________________________<br />
NITRIFICIRAJUĆE BAKTERIJE, v.<br />
dušikove bakterije.<br />
NITRIFIKACIJA, proces obogaćivanja<br />
tla nitratima. Nitrificirajuće bakterije oksidacijom<br />
prevode (oksidiraju) amonijak u<br />
nitrite, a nitrite u nitrate dobivajući pri tom<br />
energiju potrebnu <strong>za</strong> sintezu organskih<br />
spojeva:<br />
2NH3 + 3O2 → 2HNO2 + 2H2O + energija<br />
(bakterija Nitrosomonas)<br />
2HNO2 → 2HNO3 + energija<br />
(bakterija Nitrobacter)<br />
Djelovanjem nekih anaerobnih bakterija<br />
moguć je i suprotan proces, denitrifikacija.<br />
NITROFIKSACIJA (nitrogena fiksacija),<br />
svojstvo vezivanja atmosferskog dušika i<br />
prevođenje u nitrate i amonijak kojega<br />
imaju neke bakterije i modrozelene alge, v.<br />
dušikove bakterije.<br />
NITROGENA FIKSACIJA, v. nitrofiksacija.<br />
NITROGENE BAKTERIJE, dušikove<br />
bakterije.<br />
NIŽE BILJKE, v. steljnjače.<br />
NOĆNE (nokturalne) ŽIVOTINJE (nokturna,<br />
lat. nocturnus = noćni), životinje<br />
koje su noću aktivne. To su npr. sove i šišmiši.<br />
NODULI, v. korijenski gomoljići.<br />
NOKTURALNE ŽIVOTINJE, v. noćne<br />
životinje.<br />
NONSENSE CODE, v. genetička uputa.<br />
NORADRENALIN, hormon kojeg luči<br />
srž nadbubrežne žlijezde, a oslobađa se i<br />
na živčanim <strong>za</strong>vršecima simpatičkih živčanih<br />
vlakana. On se oslobađa pri porastu<br />
tjelesnih potreba <strong>za</strong> kisikom, npr. zbog<br />
povećanja tjelesne aktivnosti te povećava<br />
udarni volumen srca.<br />
96<br />
NOSITELJ, jedinka s mutantnim alelom<br />
koji nije izražen u fenotipu jer je uz njega<br />
prisutan dominantni alel.<br />
NOSNOPROLAZNICE, stara skupina riba<br />
važna <strong>za</strong> evoluciju kralježnjaka jer upućuju<br />
na prijelaz tih životinja iz vode na<br />
kopno. Nosne su se šupljine (v. ribe) otvorile<br />
unutarnjim nosnim otvorima (hoane) u<br />
usnu šupljinu. Tako je otvoren nosni put <strong>za</strong><br />
udisanje zraka do pluća koja su se razvila<br />
od plivaćeg mjehura. Danas živi samo oko<br />
10 vrsta nosnoprolaznica. Dijele se na<br />
resoperke i dvodihalice.<br />
NOVOČELJUSKE (grebenke), ptice koje<br />
mogu letjeti jer imaju greben na prsnoj<br />
kosti. Dijele se na dvadesetak skupina.<br />
Neke od njih su: pingvinke, rodarice, guščarice,<br />
sokolovke, kokoške, ždralovke, golubovke,<br />
papigovke, djetlovke i vrapčarke.<br />
NUKLEIN, naziv <strong>za</strong> kiselu tvar u staničnim<br />
jezgrama koju je otkrio znanstvenik<br />
Miescher čime je doprinio definiranju nukleinskih<br />
kiselina.<br />
NUKLEINSKE KISELINE, složeni organski<br />
spojevi građeni od: ugljika (C), vodika<br />
(H), kisika (O) i dušika (N). Otkrio ih<br />
je švicarski znanstvenik Miescher 1869.<br />
god, a nazvao ih je nukleinske kiseline jer<br />
ih je uočio u jezgrama stanica (lat. nucleus<br />
= jezgra). Kasnije je otkriveno da su prisutne<br />
i u drugim dijelovima stanice. Poznate<br />
su dvije vrste nukleinskih kiselina: dezoksiribonukleinska<br />
kiselina (DNA) i ribonukleinska<br />
kiselina (RNA).<br />
DNA se nalazi u jezgri, mitohondrijima<br />
i plastidima, a RNA se, osim u tim<br />
staničnim dijelovima, nalazi i u citoplazmi.<br />
Razlika koja se uočava već u imenima<br />
nukleinskih kiselina je u tome što u sastavu<br />
DNA nalazimo šećer dezoksiribozu, a<br />
u RNA šećer ribozu. Temeljne građevne<br />
jedinice nukleinskih kiselina su nukleotidi.<br />
Nukleotidi DNA ili dezoksiribonukleotidi<br />
se sastoje od fosfatne skupine, šećera dez-
Change language