ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong> ____________________________________________________<br />
MORFOGENETSKA KRETANJA, v.<br />
morfogene<strong>za</strong>.<br />
MORFOGENEZA, proces koji omogućuje<br />
stvaranje specifičnih razvojnih struktura<br />
i oblika kojima se odlikuje svaki organi<strong>za</strong>m.<br />
Tijekom razvitka iz zigote višestanični<br />
životinjski organizmi mitotičkim diobama<br />
povećavaju broj stanica koje se pomiču<br />
<strong>za</strong>uzimajući nove položaje (morfogenetska<br />
kretanja) i tako stvaraju nove oblike <strong>za</strong>metka,<br />
npr. blastulu, gastrulu, neurulu.<br />
MORFOLOGIJA, znanost koja proučava<br />
izvanjsku građu tijela svih živih bića.<br />
MORSKA SALATA, v. zelene alge.<br />
MORTALITET (smrtnost), broj smrtnih<br />
slučajeva nekog područja u odnosu na cjelokupno<br />
stanovništvo.<br />
MORULA, v. brazdanje.<br />
MOŠNJA (scrotum), kožna vrećica u kojoj<br />
se nalaze testisi.<br />
MOTORIČKI ŽIVČANI SUSTAV, v.<br />
pokretački živčani sustav.<br />
MOZGOVNI ŽIVCI, v. moždani živci.<br />
MOŽDANI MOST (pons), nalazi se na<br />
prijelazu srednjeg mozga u produženu<br />
moždinu. Kroz njega prolaze živčani putovi<br />
koji povezuju produženu leđnu moždinu<br />
s velikim mozgom.<br />
MOŽDANI (mozgovni) ŽIVCI (nervi<br />
craniales), izlaze iz baze velikog mozga ili<br />
ulaze u njega. Ima ih 12 pari, a prema funkcionalnim<br />
značajkama mogu se podijeliti<br />
na: osjetilne, motoričke i mješovite živce.<br />
Inerviraju glavu, vrat i unutarnje organe u<br />
prsnoj i trbušnoj šupljini. Označuju se<br />
rimskim brojevima od I do XII.<br />
MOŽDANO DEBLO, čine ga međumo<strong>za</strong>k,<br />
srednji mo<strong>za</strong>k, moždani most i produžena<br />
moždina. U njemu se nalaze živčana<br />
vlakna koja povezuju veliki i mali mo<strong>za</strong>k,<br />
92<br />
te velike motoričke jezgre koje imaju važnu<br />
ulogu u mišićnim radnjama kao što su:<br />
stajanje, hodanje i sjedenje.<br />
MOŽDINSKI (kralježnički) ŽIVCI, izlaze<br />
iz leđne moždine, između kralježaka.<br />
Podijeljeni su u pet skupina: 8 pari vratnih,<br />
12 pari prsnih, 5 pari slabinskih, 5 pari<br />
križnih i 2 para trtičnih. Nakon izlaska iz<br />
kralježnice, osjetilna i pokretačka živčana<br />
vlakna spajaju se u mješoviti živac koji ide<br />
prema periferiji tijela.<br />
MREŽNICA (retina), treći unutarnji sloj<br />
očne jabučice. Sastoji se od fotoreceptora:<br />
štapića i čunjića. Štapići su osjetljivi na<br />
intenzitet svjetlosti, a čunjići na tri osnovne<br />
boje (modru, zelenu i crvenu), a njihovim<br />
podraživanjem doživljavamo sve boje<br />
u vidljivom dijelu spektra. U mrežnici se<br />
svjetlosni podražaj (elektromagnetski valovi<br />
svjetla) fotokemijskim procesima u<br />
štapićima i čunjićima pretvara u živčani<br />
podražaj i očnim živcem odvodi u središte<br />
<strong>za</strong> vid u stražnjem režnju velikog mozga.<br />
Mjesto na kojem vidni živac izlazi iz<br />
mrežnice naziva se "slijepa pjega". Slika<br />
predmeta koja se stvara na "žutoj pjegi" je<br />
realna, umanjena i obrnuta, a u vidnom<br />
središtu slika se uspravlja i usklađuje.<br />
mRNA (glasnička RNK ili gRNK, informacijska<br />
RNK ili iRNK, tj. iRNA, messenger<br />
RNA), tip ribonukleinske kiseline<br />
čija je uloga da na ribosom donosi informaciju<br />
o rasporedu dušičnih ba<strong>za</strong> u molekulama<br />
DNA.<br />
MUKOZA, sluz koju luče sporedne (mukozne)<br />
stanice gastričnih žlijezda. Muko<strong>za</strong><br />
oblaže želučanu stijenku kao obrana od<br />
razgradnje stijenke želuca pepsinom i kloridnom<br />
kiselinom.<br />
MULTIPLI ALELI, više od dva alela gena.<br />
Na primjer, krvne grupe čovjeka određene<br />
su s tri alela - A, B i 0. U jednom<br />
organizmu <strong>za</strong> jedno fenotipsko svojstvo
Change language