ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong> ____________________________________________________<br />
MEJOZA II (druga mejotička dioba), dioba<br />
kojom <strong>za</strong>vršava nastanak spolnih stanica.<br />
Sastoji se od 4 u<strong>za</strong>stopne faze: profa<strong>za</strong><br />
II, metafa<strong>za</strong> II, anafa<strong>za</strong> II i telofa<strong>za</strong> II. Zbivanja<br />
tijekom mejoze II slična su zbivanjima<br />
tijekom mitoze (isp.).<br />
MEKUŠCI (Mollusca), beskralježnjaci;<br />
najrazvijenija i vrstama najbogatija skupina<br />
beskolutićavaca. Poznato je više od<br />
100 000 vrsta. Žive u moru, kopnenim vodama<br />
i na kopnu. Najrasprostranjeniji mekušci<br />
su: puževi, školjkaši i glavonošci.<br />
Tijelo je mekano i obavijeno plaštem.<br />
Plašt izlučuje vapnenu ljušturu: kod puževa<br />
jednodjelnu (kućicu) a kod školjkaša<br />
dvodjelnu (školjku). Mekušci su većinom<br />
bilateralno simetrični. Na tijelu se mogu<br />
razlikovati: glava, mišićavo stopalo i utrobna<br />
vreća s unutarnjim organima. Probavilo<br />
je prohodno. U ustima je trenica ili<br />
radula. Probava je izvanstanična (u želucu)<br />
i unutarstanična (u probavnoj žlijezdi).<br />
Optjecajni sustav je otvoren t.j. krv istječe<br />
iz krvnih žila i oplakuje tkiva i organe.<br />
Srce je građeno od klijetke i jedne ili više<br />
pretklijetki. Krvni ili dišni pigment se<br />
naziva hemocijanin. Organi <strong>za</strong> disanje su<br />
škrge (ktenidije) ili "pluća" t.j. dio plašta<br />
kod kopnenih puževa. Za izlučivanje imaju<br />
metanefridije. Živčani sustav se sastoji od<br />
više parnih ganglija međusobno pove<strong>za</strong>nih<br />
živčanim vrpcama. Osjetni organi su oči,<br />
statocisti, ticala i osfradiji. Mekušci su razdvojena<br />
spola, ali ima i dvospolaca. Oplodnja<br />
je vanjska ili unutarnja. Ličinački<br />
stadiji su trohofora i velinger-ličinka. Mekušci<br />
su bogati bjelančevinama i vitaminima<br />
pa se rabe <strong>za</strong> hranu.<br />
MELANIN (grč. melas = crn), pigment<br />
crne boje koji se stvara u koži kao <strong>za</strong>štita<br />
od štetnog djelovanja UV zraka, v. melanociti.<br />
MELANOCITI, stanice koje se nalaze<br />
između ba<strong>za</strong>lnih stanica epiderme kože. U<br />
84<br />
njima se iz aminokiseline tirozina uz pomoć<br />
enzima fenol - oksidaze i drugih sintetizira<br />
pigment melanin (crni) i feomelanin<br />
(crveno - smeđi ili žuti) koji koži daju<br />
boju. Proizvodnja pigmenta u koži pod<br />
kontrolom je hormona - MSH (melanocit<br />
stimulacijski hormon) iz srednjeg režnja<br />
hipofize. Pigment se u melanocitu nalazi u<br />
melanosomima koji štite kožu od štetnog<br />
djelovanja ultraljubičastih zraka. Pretjerano<br />
izlaganje kože ultraljubičastim zrakama<br />
može dovesti do pojave tumora –melanoma.<br />
MELANOCIT STIMULACIJSKI HO-<br />
RON (MSH), luči ga srednji režanj hipofize,<br />
a služi <strong>za</strong> raspodjelu kožnog pigmenta<br />
melanina, v. melanociti.<br />
MELANOM, maligni tumor koji se najčešće<br />
javlja u koži, a rjeđe u mrežnici oka.<br />
Tumorske stanice sadrže različite količine<br />
melanina, v. melanociti.<br />
MELIORACIJE, opsežni <strong>za</strong>hvati isušivanja<br />
močvarnih terena, dijelova mora i reguliranje<br />
tekućih voda u svrhu dobivanja<br />
plodnog i obradivog tla.<br />
MEMBRANSKI PROTEINI, proteini<br />
koji dolaze u sastavu stanične membrane.<br />
Neki su proteini samo djelomično uronjeni<br />
u dvosloj fosfolipida dok se drugi protežu<br />
kroz čitavu debljinu lipidnog dvosloja<br />
tvoreći proteinske “kanaliće”. Neki od njih<br />
su i enzimski aktivni.<br />
MENARHA, prvo menstrualno krvarenje<br />
iz spolovila u djevojčica u pubertetu.<br />
MENDEL, G. (1822. – 1884.), češki znanstvenik<br />
koji je godine 1865. objasnio<br />
mehanizme prenošenja nasljeđa s roditelja<br />
na potomstvo. Poznati su Mendelovi <strong>za</strong>koni<br />
u kojima je iznio osnovne <strong>za</strong>konitosti<br />
nasljeđivanja.<br />
MENDELOVI ZAKONI, <strong>za</strong>koni nasljeđivanja<br />
koje je postavio Mendel radeći
Change language