05.06.2013 Views

ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus

ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus

ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

<strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong> ____________________________________________________<br />

MAKROEVOLUCIJA (adaptivna radijacija),<br />

evolucijski procesi iznad razine vrste<br />

koji vode nastajanju viših sistemskih grupa<br />

odnosno velikih skupina (rodova, porodica,<br />

redova, razreda, koljena).<br />

MAKROMOLEKULE, velike molekule<br />

građene od većeg broja manjih podjedinica.<br />

Najvažnije makromolekule živih<br />

organi<strong>za</strong>ma su nukleinske kiseline i bjelančevine.<br />

Nukleinske kiseline izgrađuje<br />

veći broj nukleotida, a bjelančevine veći<br />

broj aminokiselina.<br />

MAKROMUTACIJE, mutacije u genu<br />

koji kontrolira bitne metaboličke procese u<br />

organizmu.<br />

MAKROSPORA, v. sjemeni <strong>za</strong>metak.<br />

MAKROSPORANGIJ, v. sjemeni <strong>za</strong>metak.<br />

MAKROSPOROGENEZA, proces kojim<br />

se matična stanica embrijske vrećice u biljaka<br />

dijeli mejozom dajući četiri haploidne<br />

stanice od kojih tri propadaju, a jedna<br />

se razvija u embrijsku vrećicu. Time je ona<br />

jedina preživjela makrospora iz koje će se<br />

razviti ženski gametofit (haploidna generacija).<br />

MALARIJA, v. plazmodij.<br />

MALI MOZAK (cerebellum), leži u stražnjem<br />

dijelu lubanje, ispod velikog mozga.<br />

Građen je od vanjske sive i unutarnje bijele<br />

tvari. Ima dvije hemisfere. Kontrolira<br />

mišićni tonus, osigurava ravnotežu, koordinira<br />

mišićne kretnje.<br />

MALI (plućni) OPTOK KRVI, deoksigenirana<br />

(venska) krv se iz srca sistolom<br />

(kontrakcijom) desne klijetke izbacuje u<br />

plućnu arteriju odnosno u pluća. Tu će se<br />

hemoglobin iz krvi osloboditi viška ugljikovog<br />

dioksida i obogatiti kisikom (oksigenirati).<br />

Iz pluća se oksigenirana (arterijska)<br />

krv vraća u lijevu pretklijetku kroz<br />

82<br />

dvije plućne vene. Tijekom sistole lijeve<br />

pretklijetke krv se potiskuje u lijevu klijetku,<br />

a odatle snažnom kontrakcijom u aortu<br />

tj. u veliki optok krvi.<br />

MALOČETINAŠI, životinje iz skupine<br />

kolutićavaca, isp. Žive na kopnu i u slatkim<br />

vodama. Nemaju parapodije, ticala ni<br />

oči. Duž tijela su poredane četine. Najpoznatija<br />

vrsta je gujavica, koja živi u tlu. Na<br />

pojedinim su susjednim kolutićima jako<br />

razvijene žljezdane stanice koje luče sluz i<br />

stvaraju <strong>za</strong>debljanje - pas ili klitelum. Klitelum<br />

služi pri razmnožavanju i stvara<br />

ovojnicu (kokon) oko oplođenih jaja koja<br />

ostavlja u zemlji.<br />

MALOKOLUTIĆAVCI (Oligomeria),<br />

životinje iz skupine bezkralježnjaka. Preci<br />

su im davni kolutićavci koji su prešli na<br />

sjedilački ili polusjedilački način života.<br />

Postepeno se smanjio broj kolutića, a simetrija<br />

tijela je kod nekih oblika prešla iz<br />

dvobočne u zrakastu simetriju. Najpoznatiji<br />

su lovkaši, bodljikaši (trp, ježinac,<br />

zvjezdača i zmijača), žiroglavci, bradnjaci<br />

i streličari. Žiroglavci (isp.) i bradnjaci su<br />

bilateralno simetrične pokretne životinje<br />

koje ruju po morskom dnu.<br />

MALPIGHI, M., (1628.-1694.), talijanski<br />

biolog, mikroskopom proučavao građu životnja<br />

i prvi vidio kapilare, te opisao<br />

živce, kožu i bubreg. Po njemu je nazvano<br />

Malpighijevo tjelešce u nefronu bubrega i<br />

Malpighijev sloj kože.<br />

MALPIGHIJEVE CJEVČICE, organi<br />

<strong>za</strong> izlučivanje i osmoregulaciju tjelesnih<br />

tekućina kod većine člankonožaca: klještara<br />

i uzdušnjaka. To su cjevasta izbočenja<br />

crijeva u tjelesnu šupljinu. Produkti izmjene<br />

tvari filtriraju se u cjevčice i pražnjenjem<br />

crijeva izlaze van.<br />

MASLAČNO VRENJE, stoji u temelju<br />

kvarenja maslaca, ali i fermentacije različitih<br />

sireva (rupice!). Temeljna reakcija je:

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!