ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong> ____________________________________________________<br />
LAMARCK, J., (1744. – 1829.), francuski<br />
zoolog tvorac prve potpune teorije evolucije<br />
nazvane lamarki<strong>za</strong>m.<br />
LANDSTEINER, K., (1868. – 1943.),<br />
austrijski istraživač koji je 1900. god. otkrio<br />
prve antigene, a 1940. god. <strong>za</strong>jedno s<br />
Winerom otkrio Rhesus faktor.<br />
LAP, v. cvijet.<br />
LATERALNI MERISTEMI, v. bočni<br />
meristemi<br />
LATIMERIJA, v. resoperke.<br />
LEĆA (lens), nalazi se odmah i<strong>za</strong> šarenice<br />
i zjenice. Pričvršćena je naokolo tankim<br />
nitima cilijarnog tijela koje mijenja sferni<br />
oblik leće i tako je prilagođava (akomodira)<br />
<strong>za</strong> gledanje blizu odnosno daleko. Prostor<br />
između rožnice i leće - prednja očna<br />
komorica - ispunjen je očnom vodicom.<br />
I<strong>za</strong> leće je stražnja očna komora ispunjena<br />
staklovinom.<br />
LEĐNA MOŽDINA, (kralježnična moždina,<br />
medulla spinalis), sastavni dio središnjeg<br />
živčanog sustava svih kralje-žnjaka.<br />
U čovjeka je smještena u gornje dvije<br />
trećine kralježničnog kanala. Kao i mo<strong>za</strong>k<br />
građena je od sive tvari koju čine tijela<br />
živčanih stanica i bijele tvari koju čine<br />
živčana vlakna. Vanjski dio čini bijela, a<br />
unutarnji dio siva tvar (u obliku leptira). U<br />
leđnu moždinu ulaze i izlaze živčana vlakna<br />
na prednjim i stražnjim rogovima. To<br />
su osjetilna i motorička vlakna refleksnih<br />
lukova. Kroz sredinu sive tvari prolazi središnji<br />
kanal ispunjen moždano – kralježničkom<br />
tekućinom (cerebrospinalni likvor)<br />
koji povezuje leđnu moždinu sve do šupljih<br />
komora unutar velikog mozga ispunjenih<br />
tekućinom (likvorom).<br />
Van LEEUWENHOEK A., (1632. –<br />
1723.), nizozemski prirodoslovac koji je<br />
1674. god., konstruiravši mikroskop s jed-<br />
78<br />
nom lećom, prvi ugledao živi jednostanični<br />
organi<strong>za</strong>m.<br />
LENTICELE, pore na oplutjelim tkivima<br />
čiji se otvor ne može regulirati, npr. pore<br />
na kori bazge.<br />
LEPIRNJAČE, skupina pretežno zeljastih<br />
biljaka dvosupnica. Listovi su im perasto<br />
sastavljeni. Cvjetovi su dvospolni. Vjenčić<br />
ima leptirast oblik (ime!) i sastoji se od pet<br />
latica. Plod je mahuna, pa se zovu i mahunarke.<br />
Lepirnjačama pripada naše poznato<br />
povrće, grah, grašak, bob i leća. Mnoge se<br />
vrste uzgajaju <strong>za</strong> ishranu domaćih životinja,<br />
npr. djetelina i lucerna. Lepirnjače su<br />
važne i zbog simbioze s bakterijama, v.<br />
nitrogene bakterije.<br />
LEPRA (guba), teška i dugotrajna, bakterijama<br />
uzrokovana bolest.<br />
LETALITET, smrtnost.<br />
LETALNE ILI SMRTONOSNE MU-<br />
TACIJE, mutacije koje obično dovode do<br />
smrti organizma.<br />
LEUCIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.<br />
LEUKEMIJA, rak bijelih krvnih stanica.<br />
Karakterizira je nenormalan rast i razvoj<br />
limfocita (limfatična leukemija) ili neutrofilnih<br />
leukocita (mijeloična leukemija).<br />
Karakterizira je smanjena otpornost na<br />
infekcije, čirevi u ustima, povećanost limfnih<br />
čvorova i slezene i opća slabost.<br />
LEUKOCITI (bijele krvne stanice) se<br />
dijele po obliku jezgre na segmentirane i<br />
nesegmentirane te da li imaju zrnca (granule)<br />
u citoplazmi nekih stanica (granulociti)<br />
ili ne (agranulociti). Eozinofilni,<br />
bazofilni i neutrofilni leukociti, koji su<br />
dobili imena prema afinitetu na kisele i<br />
lužnate boje, su segmentirani granulociti.<br />
Nesegmentirani leukociti, agranulociti, su<br />
monociti i limfociti.