ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong> ____________________________________________________<br />
su vrste: nilski krokodil, gangeski gavijal,<br />
misisipski aligator, obični kajman.<br />
KROMANJONAC, v. Homo sapiens.<br />
KROMATIDA, polovica udvostručenog<br />
kromosoma. Izgrađena je od jedne molekule<br />
DNA i bjelančevina.<br />
KROMATIN, mrežica vlakana koju čine<br />
DNA i proteini, a nalazi se u jezgri eukariota<br />
u vrijeme interfaze. Razlikujemo dva<br />
tipa kromatina:<br />
1. heterokromatin koji je građen od gusto<br />
zbijenih vlakana i obično se raspoređuje<br />
uz jezgrinu ovojnicu;<br />
2. eukromatin građen od vlakana rjeđe<br />
raspoređenih nego u heterokromatinu.<br />
U vrijeme diobe stanice iz kromatina se<br />
formiraju posebne strukture, kromosomi.<br />
KROMATSKA ADAPTACIJA, mogućnost<br />
organi<strong>za</strong>ma da mijenjaju boju i tako<br />
koriste različite dijelove Sunčevog spektra.<br />
KROMOMERA, v. kromosom.<br />
KROMONEMA, v. kromosom.<br />
KROMOPLASTI, stanični organeli, ubrajamo<br />
ih u skupinu organela čiji je <strong>za</strong>jednički<br />
naziv plastidi, isp. Sadrže biljna bojila,<br />
crvene karotene i žučkaste ksantofile.<br />
Ne sadrže klorofil te nemaju sposobnost<br />
fotosinteze. Kromoplasti daju boju mnogim<br />
cvjetovima (maćuhica, žuta perunika i<br />
dr.), biljnim plodovima (rajčica, šipak) i<br />
korijenu nekih biljaka (mrkva).<br />
KROMOSOMI S PETLJAMA, v. četkasti<br />
kromosomi.<br />
KROMOSOMI, posebne strukture koje<br />
postaju vidljive u jezgri eukariotskih stanica<br />
u vrijeme mejoze i mitoze. Građeni su<br />
od DNA i bjelančevina. U njima su smješteni<br />
geni, tj. cjelokupna genetička informacija<br />
organizma. Svaka vrsta ima spe-<br />
74<br />
cifičan broj i građu kromosoma. Glavni<br />
dio kromosoma je dvostruka nit (kromonema)<br />
sastavljena od molekula DNA, koja<br />
je dijelom ravna a dijelom namotana oko<br />
malih grudica bjelančevine (histona), koje<br />
se nazivaju nukleosomi. Također se <strong>za</strong>mjećuju<br />
i jače obojena mjesta kromomere, te<br />
utanjeno i neobojeno mjesto pričvrsnica<br />
(centromera).<br />
nukleosom<br />
(s 8 histonskih<br />
molekula)<br />
DNA<br />
spojnice<br />
histona<br />
Građa kromosoma: DNA nit (kromonema) dijelom<br />
omotana oko nukleosoma<br />
KROMOSOMSKE KARTE, v. genetičke<br />
karte.<br />
KROSINGOVER (crossing over), pojava<br />
izmjene dijelova kromatida između dva<br />
homologna kromosoma.<br />
kromatide<br />
konjugirani<br />
homologni<br />
kromosomi<br />
izmjena<br />
dijelova<br />
kromatida<br />
odvajanje<br />
kromosoma<br />
profa<strong>za</strong> I profa<strong>za</strong> I anafa<strong>za</strong> I
Change language