ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus

ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
tkivo. Izlučuju krutu međustaničnu tvar
koja se sastoji od organskog (protein
osein) i anorganskog (minerali, najčešće
kalcijev fosfat i kalcijev karbonat) dijela.
KOŠTUNJAČE, najbrojnija skupina riba
(isp.). Imaju koštani kostur. Ljuske na koži
su okruglaste (cikloidne) i češljaste (ktenoidne),
ali ima vrsta i s golom kožom. Škrge
su pokrivene škržnim poklopcem. Nemaju
zavojiti zalistak u crijevu. Imaju plivaći
mjehur. Oplodnja je vanjska. Razmnožavaju
se jajima. Poznatije su koštunjače u
kopnenim vodama: šaran, štuka, som,
pastrva, grgeč, klen. Od morskih riba u
Jadranu žive: skuša, srdela; zubatac, oslić,
kovač, list i dr.
KOTILEDONI, v. list.
KOŽA, vrsta epitelnog ili pokrovnog tkiva,
organ koji pokriva vanjsku površinu
tijela čovjeka i životinja. Njena osnovna
uloga je zaštititi organizam od negativnih
učinaka okoliša. Važna je u održavanju
stalne tjelesne temperature kod homeotermnih
životinja, u odstranjivanju štetnih
produkata tvarne izmjene iz tijela, u primanju
vanjskih podražaja pomoću osjetilnih
tjelešaca, u izmjeni plinova i dr. Koža
kralježnjaka građena je od više slojeva koji
izgrađuju površinski dio, pousminu ili epidermu
i unutarnji dio, usminu ili dermu.
Može sadržavati žlijezde znojnice i lojnice,
krvne i limfne žile, različita osjetilna
tjelešca, ogranke živaca i masne stanice. U
riba je pokrivena ljuskama, u vodozemaca
je gola, u gmazova je pokrivena ljuskama
ili pločama, u ptica perjem, a u sisavaca
dlakom.
KOŽNO STANIČJE, ima prije svega zaštitnu
ulogu, a omogućuje izmjenu plinova
između biljke i okoliša. Tri su vrste kožnog
staničja: epiderma, rizoderma i kora.
KRALJEŽNICA (columna vertebralis),
glavni potporanj tijela svih kralježnjaka,
72
sastavljen od većeg broja kralježaka.
Formira se u tijeku embrionalnog razvoja
kralježnjaka oko svitka, a nastaje od
zametnog listića mezoderma kao i sve
ostale kosti.
KRALJEŽNIČKI ŽIVCI, v. moždinski
živci.
KRALJEŽNJACI (Vertebrata), skupina
životinja čije tijelo podupire kralježnica.
Pripadaju lubanjcima iz koljena svitkovci,
isp. Potkoljeno kralježnjaka sadrži oko
40000 vrsta. Rasprostranjeni su u vodi i na
kopnu. Dijele se na kružnouste, ribe, vodozemce,
gmazove, ptice i sisavce. Prvi kralježnjaci
pojavili su se početkom paleozoika.
KRAPINSKI PRAČOVJEK, izumrli čovjekov
predak čiji su nalazi pronađeni u
jednoj poluspilji u Krapini (Hrvatsko Zagorje).
Bio je relativno niskog rasta (do
160 cm) s jakim nadočnim lukovima i
izbočenim čeljustima bez izrazite brade.
Živio je u većim skupinama, bavio se
lovom, hranio se mesom divljih životinja,
a koristio je kameno oruđe i vatru. Starost
tih nalaza procjenjuje se na 70 tisuća godina.
Pripada tipu neandertalskog pračovjeka
koji se danas smatra samo jednom od izumrlih
vrsta umnog čovjeka (Homo sapiens).
KRATKOVIDNOST (miopija), poremećaj
vida u kojem je očna jabučica izdužena,
te se zrake svjetla pri akomodaciji oka
na daleke predmete lome već ispred mrežnice,
u staklovini. Na mrežnicu pada neoštra
slika. Kratkovidnost se ispravlja konkavnim
lećama (negativna dioptrija).
KREBS, H. (1900. – 1981.), njemački
biokemičar, protumačio ciklus limunske
kiseline koji je nazvan i Krebsov ciklus.
KREBSOV CIKLUS (ciklus limunske kiseline),
jedna od aerobnih faza stanične