ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
____________________________________________________ <strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong><br />
tijela, procesom endocitoze. Disanje je aerobno,<br />
a plinovi prolaze procesom difuzije<br />
kroz membranu. Suvišnu tekućinu izbacuje<br />
pomoću stežljivih mjehurića (kontraktilne<br />
vakuole). Razmnožava se običnim dvojnim<br />
ili binarnim dijeljenjem. Nametničke<br />
amebe žive u unutarnjim organima životinja<br />
i čovjeka, kao npr. srdoboljna ameba.<br />
KORMUS (cormus, stablo), biljno tijelo<br />
koje ima razvijene osnovne prehrambene<br />
(vegetativne) organe: korijen, stabljiku i<br />
list. Sve biljke s razvijenim kormusom<br />
zovemo stablašice ili Cormophyta, a danas<br />
im pripadaju papratnjače i sjemenjače.<br />
Među stablašicama posebno mjesto imaju i<br />
mahovine koje osim obilježja stablašica<br />
nose i obilježja steljnjača ili Talophyta.<br />
One nemaju korijen, niti su im u potpunosti<br />
razvijeni stabljika i listovi.<br />
KORNJAČE, skupina gmazova s oklopom<br />
na kojem se nalaze otvori <strong>za</strong> noge i<br />
glavu. Oklop je nastao stapanjem kožnog i<br />
unutarnjeg kostura. Najrazvijeniji je mišić<br />
<strong>za</strong> uvlačenje glave. U ustima nemaju zube,<br />
nego su im čeljusti pokrivene rožnatim<br />
pločicama. U uhu imaju bubnjić. Danas živi<br />
oko 250 vrsta. Poznatije kornjače naših<br />
krajeva: barska kornjača, obična čančara u<br />
Dalmaciji i na otocima, a u Jadranu je<br />
česta glavata želva. Kod vrsta koje žive u<br />
vodi noge su se modificirale u peraje, a<br />
ženke izlaze na kopno samo da izlegu jaja.<br />
KORONARNA SKLEROZA, taloženje<br />
masnih naslaga (aterona) u koronarnim<br />
arterijama što smanjuje protok krvi pa je<br />
srčani mišić slabije opskrbljen kisikom i<br />
hranidbenim tvarima.<br />
KORONARNE ARTERIJE, srčane arterije,<br />
v. krvotok srčanog mišića.<br />
KORTIKOSTEROIDI (kortikosteroidni<br />
hormoni), hormoni koje izlučuje kora<br />
nadbubrežne žlijezde. Najznačajniji kortikosteroidi<br />
su glukokortikoidi (kortizon,<br />
kortikosteron) koji reguliraju promet ugljikohidrata<br />
i mineralokortikoidi (aldosteron)<br />
koji reuguliraju promet iona u<br />
organizmu. Izlučivanje kortikosteroida je<br />
pod kontrolom adenokortikotropnih hormona<br />
(ACTH) iz adenohipofize.<br />
KORTIZON (kortizol), glukokortikoidni<br />
hormon koji se oslobađa u stresu pospješujući<br />
opći metaboli<strong>za</strong>m, isp. kortikosteroidi.<br />
KOST, najčvršći dio kostura. Izvana je<br />
obavijena pokosnicom (periost). Građena<br />
je od koštanog tkiva: vanjskog kompaktnog<br />
i središnjeg spužvastog sloja. Osnovna<br />
jedinica je osteon, isp. Na dugim<br />
kostima razlikujemo dva kraja ili epifize i<br />
srednji dio dijafizu koja je ispunjena do<br />
spolne zrelosti crvenom koštanom moždinom.<br />
Nakon spolne zrelosti koštana moždina<br />
se u dugim kostima <strong>za</strong>mjenjuje masnim<br />
tkivom. Kosti sadržavaju oko 70 posto<br />
anorganskih tvari (kalcija, fosfora i dr.) i<br />
oko 30 posto organskih tvari (osein). Rast<br />
kostiju omogućuju koštane stanice – osteoblasti.<br />
U kostima se nalaze i stanice koje<br />
razgrađuju koštanu tvar - osteoklasti.<br />
KOSTUR, potporanj tijela koji mu daje<br />
čvrstoću, oblik i omogućuje kretanje, dajući<br />
oslonac mišićima. Razlikujemo vanjski<br />
(egzoskelet) i unutarnji (endoskelet) kostur.<br />
Egzoskelet i <strong>za</strong>štićuje organi<strong>za</strong>m, kao<br />
npr. kod mekušaca i člankonožaca. Kralježnjaci<br />
imaju endoskelet. Kostur čovjeka<br />
ima oko 208 kostiju. Sastoji se od kosti,<br />
hrskavice i ligamenata.<br />
KOŠTANA MOŽDINA, tkivo koje ispunjava<br />
moždinsku šupljinu kosti i prostore<br />
među gredicama spužvastog koštanog tkiva.<br />
Razlikujemo crvenu, žutu i želatinoznu<br />
moždinu. U crvenoj moždini nastaju eritrociti,<br />
megakariociti (trombociti) i leukociti<br />
granulociti.<br />
KOŠTANE STANICE (osteociti), stanice<br />
ovalnog oblika koje izgrađuju koštano<br />
71