05.06.2013 Views

ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus

ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus

ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

____________________________________________________ <strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong><br />

tijela, procesom endocitoze. Disanje je aerobno,<br />

a plinovi prolaze procesom difuzije<br />

kroz membranu. Suvišnu tekućinu izbacuje<br />

pomoću stežljivih mjehurića (kontraktilne<br />

vakuole). Razmnožava se običnim dvojnim<br />

ili binarnim dijeljenjem. Nametničke<br />

amebe žive u unutarnjim organima životinja<br />

i čovjeka, kao npr. srdoboljna ameba.<br />

KORMUS (cormus, stablo), biljno tijelo<br />

koje ima razvijene osnovne prehrambene<br />

(vegetativne) organe: korijen, stabljiku i<br />

list. Sve biljke s razvijenim kormusom<br />

zovemo stablašice ili Cormophyta, a danas<br />

im pripadaju papratnjače i sjemenjače.<br />

Među stablašicama posebno mjesto imaju i<br />

mahovine koje osim obilježja stablašica<br />

nose i obilježja steljnjača ili Talophyta.<br />

One nemaju korijen, niti su im u potpunosti<br />

razvijeni stabljika i listovi.<br />

KORNJAČE, skupina gmazova s oklopom<br />

na kojem se nalaze otvori <strong>za</strong> noge i<br />

glavu. Oklop je nastao stapanjem kožnog i<br />

unutarnjeg kostura. Najrazvijeniji je mišić<br />

<strong>za</strong> uvlačenje glave. U ustima nemaju zube,<br />

nego su im čeljusti pokrivene rožnatim<br />

pločicama. U uhu imaju bubnjić. Danas živi<br />

oko 250 vrsta. Poznatije kornjače naših<br />

krajeva: barska kornjača, obična čančara u<br />

Dalmaciji i na otocima, a u Jadranu je<br />

česta glavata želva. Kod vrsta koje žive u<br />

vodi noge su se modificirale u peraje, a<br />

ženke izlaze na kopno samo da izlegu jaja.<br />

KORONARNA SKLEROZA, taloženje<br />

masnih naslaga (aterona) u koronarnim<br />

arterijama što smanjuje protok krvi pa je<br />

srčani mišić slabije opskrbljen kisikom i<br />

hranidbenim tvarima.<br />

KORONARNE ARTERIJE, srčane arterije,<br />

v. krvotok srčanog mišića.<br />

KORTIKOSTEROIDI (kortikosteroidni<br />

hormoni), hormoni koje izlučuje kora<br />

nadbubrežne žlijezde. Najznačajniji kortikosteroidi<br />

su glukokortikoidi (kortizon,<br />

kortikosteron) koji reguliraju promet ugljikohidrata<br />

i mineralokortikoidi (aldosteron)<br />

koji reuguliraju promet iona u<br />

organizmu. Izlučivanje kortikosteroida je<br />

pod kontrolom adenokortikotropnih hormona<br />

(ACTH) iz adenohipofize.<br />

KORTIZON (kortizol), glukokortikoidni<br />

hormon koji se oslobađa u stresu pospješujući<br />

opći metaboli<strong>za</strong>m, isp. kortikosteroidi.<br />

KOST, najčvršći dio kostura. Izvana je<br />

obavijena pokosnicom (periost). Građena<br />

je od koštanog tkiva: vanjskog kompaktnog<br />

i središnjeg spužvastog sloja. Osnovna<br />

jedinica je osteon, isp. Na dugim<br />

kostima razlikujemo dva kraja ili epifize i<br />

srednji dio dijafizu koja je ispunjena do<br />

spolne zrelosti crvenom koštanom moždinom.<br />

Nakon spolne zrelosti koštana moždina<br />

se u dugim kostima <strong>za</strong>mjenjuje masnim<br />

tkivom. Kosti sadržavaju oko 70 posto<br />

anorganskih tvari (kalcija, fosfora i dr.) i<br />

oko 30 posto organskih tvari (osein). Rast<br />

kostiju omogućuju koštane stanice – osteoblasti.<br />

U kostima se nalaze i stanice koje<br />

razgrađuju koštanu tvar - osteoklasti.<br />

KOSTUR, potporanj tijela koji mu daje<br />

čvrstoću, oblik i omogućuje kretanje, dajući<br />

oslonac mišićima. Razlikujemo vanjski<br />

(egzoskelet) i unutarnji (endoskelet) kostur.<br />

Egzoskelet i <strong>za</strong>štićuje organi<strong>za</strong>m, kao<br />

npr. kod mekušaca i člankonožaca. Kralježnjaci<br />

imaju endoskelet. Kostur čovjeka<br />

ima oko 208 kostiju. Sastoji se od kosti,<br />

hrskavice i ligamenata.<br />

KOŠTANA MOŽDINA, tkivo koje ispunjava<br />

moždinsku šupljinu kosti i prostore<br />

među gredicama spužvastog koštanog tkiva.<br />

Razlikujemo crvenu, žutu i želatinoznu<br />

moždinu. U crvenoj moždini nastaju eritrociti,<br />

megakariociti (trombociti) i leukociti<br />

granulociti.<br />

KOŠTANE STANICE (osteociti), stanice<br />

ovalnog oblika koje izgrađuju koštano<br />

71

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!