ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong> ____________________________________________________<br />
toga se jedinke razdvoje i tada se nazivaju<br />
egzokonjuganti.<br />
KONJUGANTI, v. konjugacija.<br />
KOPITARI NEPARNOPRSTAŠI, veliki<br />
biljojedi iz skupine sisavaca. Na nogama<br />
imaju 1 ili 3 prsta obložena rožnatim<br />
kopitom. Kopita su građena od keratina.<br />
Srednji je prst najjači i nosi masu čitavog<br />
tijela. Poznatiji su npr. konj, magarac,<br />
zebra i nosorog.<br />
KOPITARI PARNOPRSTAŠI (papkari),<br />
biljojedi iz skupine sisavaca. Obično hodaju<br />
na 2 prsta: treći i četvrti su veći od<br />
ostalih i nose čitavo tijelo. Dijele se na<br />
nepreživače (svinje i vodenkonji) i preživače<br />
(deve, jeleni, žirafe, antilope, koze,<br />
ovce, bivoli). Preživači žive u stadima. U<br />
zubalu nemaju gornjih sjekutića ni očnjaka.<br />
Želudac im je prilagođen na preživanje.<br />
Mnogi imaju rogovlje.<br />
KOPLJAČA, v. svitkoglavci.<br />
KOPRIVNJAČA, (urtikarija), oblik alergijske<br />
reakcije koji se javlja kao preosjetljivost<br />
na neke vrste hrane (maline, jagode,<br />
sir, rakovi), ali može biti i<strong>za</strong>zvana i fizičkim<br />
faktorima, npr. hladnoćom i toplinom<br />
kao i ujedima i ubodima insekata.<br />
Pojavljuje se kao mali crvenkasti otoci na<br />
koži koji svrbe.<br />
KORA, kožno staničje odrvenjelih biljnih<br />
organa, višegodišnje stabljike i višegodišnjeg<br />
korijena.<br />
KORALJI, životinje iz skupine žarnjaka.<br />
Žive u morima, pojedinačno ili u <strong>za</strong>drugama.<br />
Svi su polipi. Većina ima čvrsti<br />
vanjski i unutarnji kostur od kalcijeva<br />
karbonata. Stvaraju koraljne grebene i<br />
otoke - atole. U Jadranskom moru poznati<br />
su crveni koralj, crvena moruzgva i smeđa<br />
vlasulja.<br />
70<br />
KORIJEN, jedan od tri temeljna organa<br />
kopnenih biljaka. Učvršćuje izdanak, opskrbljuje<br />
biljku vodom i mineralima koje<br />
upija korijenovim dlačicama. Razlikujemo:<br />
pravi korijen koji se razvija iz klicinog<br />
korijenka, a imaju ga sve golosjemenjače<br />
i dvosupnice, tj. sve biljke koje rastu<br />
i u debljinu; čupavo (pridošlo, adventivno)<br />
korijenje u papratnjača i jednosupnica<br />
izrasta naknadno jer njihov korijen ubrzo<br />
propada zbog nemogućnosti rasta u debljinu.<br />
Raste u dužinu uz pomoć tvornog<br />
staničja na svome vrhu. Nježno tvorno<br />
staničje štiti korijenova kapa, sloj obamrlih<br />
stanica omogućujući tako prodor korijena i<br />
u tvrda tla.<br />
KORIJENOV TLAK (tlak korijena), pozitivan<br />
hidrostatski tlak koji vodu iz korijena<br />
tjera prema gore. Iznosi približno<br />
0.1 MPa i važan je <strong>za</strong> di<strong>za</strong>nje vode u biljci,<br />
do otprilike 1 m, posebno u proljeće prije<br />
listanja. Temelji se na procesu aktivnog<br />
izlučivanja vode i tvari stanica endoderma<br />
u provodne žile ksilema.<br />
KORIJENOVA KAPA, v. korijen.<br />
KORIJENSKI GOMOLJIĆI (noduli),<br />
nabreknuća (kvržice) na korijenu mahunarki.<br />
Građeni su od biljnih stanica u kojima<br />
se nalaze simbiotske dušikove bakterije<br />
(u obliku bakteroida) koje obavljaju<br />
fiksaciju dušika iz zraka.<br />
KORJENONOŠCI (slu<strong>za</strong>vci), praživotinje<br />
koje se kreću uz pomoć pseudopodija.<br />
Većina ih živi u moru: krednjaci, sunašca i<br />
zrakaši. Na površini protoplazme izlučuju<br />
ljušturicu od vapnenca ili silicija. Odumiranjem<br />
organi<strong>za</strong>ma ljušturice se talože na<br />
morsko dno tvoreći debele naslage. Poznati<br />
su numulitski vapnenci nastali taloženjem<br />
ljušturica krednjaka numulita. U kopnenim<br />
vodama živi ameba, npr. Amoeba<br />
proteus. Površinu tijela pokriva joj dvoslojna<br />
lipoproteinska stanična membrana.<br />
Hranu može uzimati cijelom površinom
Change language