ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong> ____________________________________________________<br />
tnost, npr. krvnu grupu AB određuju aleli<br />
A + B.<br />
KODON (kod), slijed triju nukleotida na<br />
molekuli mRNA koji određuje položaj<br />
određene aminokiseline pri sintezi proteina<br />
(isp. genetička uputa).<br />
KOHEZIJA, privlačna sila između molekula<br />
ili atoma iste tvari. Međusobna privlačnost<br />
molekula vode je važna <strong>za</strong> uzlazni<br />
tok vode u biljci. Dipolarne molekule vode<br />
su pove<strong>za</strong>ne slabim vodikovim ve<strong>za</strong>ma.<br />
KOKI, bakterije kuglastog oblika. Dolaze<br />
pojedinačno (monokoki), u paru (diplokoki),<br />
u nizovima (streptokoki), u grozdastim<br />
nakupinama (stafilokoki) i dr. Neke od<br />
ovih bakterija uzročnici su teških bolesti.<br />
KOKON, v.maločetinaši i paučnjaci.<br />
KOLECISTOKININ, probavni hormon<br />
koji se luči iz stanica sluznice dvanaesnika<br />
kada je prisutna masna hrana u dvanaesniku.<br />
Hormon se apsorbira iz crijeva u krv,<br />
krvlju dospijeva do jetre odnosno žučnog<br />
mjehura koji se pod utjecajem kolecistokinina<br />
steže, te protiskuje nakupljenu žuč<br />
žučnim vodovima u dvanaesnik.<br />
KOLENHIM, v. potporno staničje.<br />
KOLESTEROL, organski spoj iz skupine<br />
steroida (isp.). Nalazi se u membranama<br />
životinjskih stanica, u živčanom tkivu i<br />
krvnoj plazmi. Značajan je i kao ishodišna<br />
molekula u sintezi nekih hormona.<br />
KOLOIDNE OTOPINE, otopine koje sadrže<br />
otopljene tvari čiji je promjer čestica<br />
između 1 i 100 nm. Takve čestice nazivamo<br />
koloidnim česticama. Stanična otopina<br />
je koloidna otopina čije su koloidne čestice<br />
molekule proteina, nukleinskih kiselina,<br />
itd.<br />
KOLONIJA, nakupine jednostaničnih organi<strong>za</strong>ma<br />
među kojima nema podjele rada,<br />
već svaka stanica samostalno obavlja sve<br />
68<br />
životne funkcije. Oblikom mogu biti nitaste,<br />
pločaste ili kuglaste.<br />
KOLONIJALNA TEORIJA O POS-<br />
TANKU METAZOA, v. hipoteze o postanku<br />
mnogostaničnih životinja.<br />
KOLUTIĆAVCI (Annelida), bezkralješnjaci<br />
iz skupine mnogokolutićavaca. Najviše<br />
ih živi u moru, a manje u kopnenim<br />
vodama ili na vlažnim staništima. Prema<br />
tjelesnoj građi dijele se u tri skupine:<br />
mnogočetinaši, maločetinaši i pijavice.<br />
Tijelo im je ravnomjerno kolutićavo. U<br />
svakom se kolutiću ponavljaju isti organi.<br />
Na površini je kutikula i jednoslojni epiderm<br />
bogat žljezdanim i osjetnim stanicama.<br />
Pokreću se ste<strong>za</strong>njem prstenastih i<br />
uzdužnih mišića. Živčani sustav je ljestvičav.<br />
Vodeni kolutićavci dišu pomoću škrga,<br />
a kopneni (gujavica) površinom vlažne<br />
kože. Optjecajni sustav je <strong>za</strong>tvoren. U krvi<br />
se nalazi hemoglobin. Za izlučivanje imaju<br />
po jedan par metanefridija u svakom<br />
kolutiću. Morski su kolutićavci razdvojena<br />
spola i razvijaju se preko ličinke trohofora.<br />
Slatkovodni i kopneni kolitićavci su dvospolci.<br />
KOLJENO, v. filogenetski sustav.<br />
KOMENZALIZAM, v. simbio<strong>za</strong>.<br />
KOMPETICIJA (nadmetanje), suparništvo<br />
u istom okolišu među prekobrojnim<br />
jedinkama <strong>za</strong> hranom, životnim skloništem<br />
ili/i spolnim partnerom. Kompeticija je<br />
najjači biotički čimbenik unutar jedinki iste<br />
vrste (intraspecijska kompeticija). Nadmetanje<br />
je često i među jedinkama različitih<br />
vrsta (interspecijska kompeticija).<br />
KOMPLEMENTARNE BAZE, odgovarajuće<br />
dušične baze koje u molekuli DNA<br />
dolaze uvijek jedna nasuprot drugoj. Nasuprot<br />
jedne purinske baze iz jednog polinukleotidnog<br />
lanca dolazi pirimidinska ba<strong>za</strong><br />
drugog polinukleotidnog lanca. Tako nasu-