ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong> ____________________________________________________<br />
GLUTAMIN, kemijski spoj iz skupine<br />
aminokiselina.<br />
GLUTAMINSKA KISELINA, kemijski<br />
spoj iz skupine aminokiselina.<br />
GLJIVE (Fungi), velika i raznolika skupina<br />
heterotrofnih eukariotskih organi<strong>za</strong>ma.<br />
Saprofiti su ili paraziti. Tijelo gljiva nazivamo<br />
micelij koji je sastavljen od isprepletenih<br />
niti ili hifa. Po svojim osobinama<br />
su izdvojena evolucijska cjelina. Imaju sličnosti<br />
sa životinjama i biljkama. Osobine<br />
slične životinjskima su: stijenka hifa u<br />
većine gljiva je od hitina, neke se primitivne<br />
gljive hrane tako da uzimaju i probavljaju<br />
krute komade hrane, pričuvna hrana<br />
je glikogen, katkad i neke masti – nikada<br />
škrob, DNK je sličnija životinjskoj nego<br />
biljnoj. Osobine slične biljnima su: micelij<br />
je sličan steljci nižih biljaka i nerazlučen u<br />
tkiva, neke niže gljive imaju celuloznu<br />
staničnu stijenku, hranu uzimaju vanjskom<br />
površinom, u razmnožavanju postoji jasna<br />
izmjena generacija. Grubo ih dijelimo na:<br />
sluznjače, algašice, mješinarke i stapčarke.<br />
Za sakupljanje gljiva potrebno ih je<br />
pojedinačno dobro poznavati jer među<br />
njima ima i smrtno otrovnih, npr. zelena<br />
pupavka (Amanita phalloides) koja i<strong>za</strong>ziva<br />
najviše trovanja oštećujući jetru i koštanu<br />
srž.<br />
GMAZOVI (Reptilia), skupina kralježnjaka<br />
koja se prva u biosferi sasvim prilagodila<br />
životu na kopnu. Koža gmazova je<br />
suha i pokrivena rožnatim ljuskama ili<br />
pločama (<strong>za</strong>štita od isparavanja). Jaja, koja<br />
legu na kopnu, <strong>za</strong>štićena su ljuskom i<br />
sadržavaju žumanjak potreban <strong>za</strong> razvitak<br />
embrija, a sam je <strong>za</strong>metak obavijen <strong>za</strong>metnim<br />
ovojima (v. amniota). Žive u tropskim<br />
i suptropskim krajevima jer toplinu tijela<br />
održavaju sunčanjem. Dobro je razvijen<br />
prednji mo<strong>za</strong>k, čiji je vanjski sloj izgrađen<br />
od sive moždane tvari. Oči imaju pokretljive<br />
očne kapke i prozirnu migavicu.<br />
50<br />
Gmazovi na rašljastom jeziku imaju više<br />
osjetila (<strong>za</strong> miris, opip, njuh i sluh, kod<br />
zmija koje nemaju bubnjić). Dišu samo<br />
plućima. Srce je trodjelno ali je klijetka<br />
djelomično podijeljena na dva dijela. Ispred<br />
srca je venski <strong>za</strong>ton (proširenje vene).<br />
Gmazovi su hladnokrvne životinje jer se<br />
staničnim disanjem ne stvara dovoljno<br />
topline. Uzrok je nedovoljna količina kisika<br />
zbog malog broja eritrocita i male dišne<br />
površine u plućima. Za izlučivanje služe<br />
pravi bubrezi (v. treći bubreg). Mokraćovodi<br />
ulaze u nečisnicu. Oplodnja je<br />
unutarnja. U jajovodu se oko oplođenog<br />
jaja stvara čvrsta ovojnica. Jaja polažu u<br />
zemlju ili pijesak, gdje ih grije sunce. Neki<br />
gmazovi kote žive mlade. Kod gmazova je<br />
razvijena briga <strong>za</strong> potomstvo. Danas živi<br />
oko 6000 vrsta koje su podijeljene u<br />
skupine: premosnici, kornjače, krokodili i<br />
ljuskaši (gušteri i zmije).<br />
GOJAZNOST, v. pretilost.<br />
GOLGI, C. (1844.-1926.), talijanski liječnik<br />
histolog, razvio metodu bojanja živaca<br />
i potkraj 19.st. otkriva mjehuraste strukture<br />
u živčanim stanicama. Po njemu su te<br />
strukture dobile ime Golgijevo tijelo.<br />
GOLGIJEV APARAT, v. Golgijevo tijelo.<br />
GOLGIJEVO TIJELO (Golgijev aparat),<br />
stanični organel koji se nalazi u<br />
citoplazmi svih vrsta eukariotskih stanica.<br />
Posebno je dobro razvijen u žljezdanim<br />
stanicama. Sastavljeno je od ni<strong>za</strong> uskih i<br />
plosnatih kanalića koji su omeđeni membranama<br />
i poredani koncentrično. S krajeva<br />
tih kanalića odvajaju se mjehurići čiji je<br />
sadržaj najčešće proteinske prirode. Većina<br />
mjehurića spaja se sa staničnom membranom<br />
i oslobađa svoj sadržaj procesom<br />
egzocitoze. Neki od mjehurića ostaju u<br />
citoplazmi kao tjelešca <strong>za</strong> razgradnju, tzv.<br />
lizosomi. Oni sadrže enzime koji mogu
Change language