ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong> ____________________________________________________<br />
GERIJATRIJA, medicinska struka koja<br />
se bavi liječenjem i sprečavanjem staračkih<br />
bolesti.<br />
GERMINATIVNI EPITEL (<strong>za</strong>metni epitel),<br />
vrsta epitelnog tkiva sastavljenog od<br />
<strong>za</strong>metnih stanica iz kojih se u muškaraca<br />
razvijaju spermiji, a u žena jajne stanice. U<br />
muškaraca se germinativni epitel nalazi u<br />
sjemenicima, a u žena u jajnicima.<br />
GERONTOLOGIJA, znanost o biološkim<br />
procesima starenja, fizičkim i psihičkim<br />
svojstvima ostarjelih organi<strong>za</strong>ma te<br />
sociološkim problemima starijih ljudi.<br />
GIBERELINI (giberelinske kiseline),<br />
skupina biljnih hormona koji stimuliraju<br />
rast stabljike i listova, prekidaju dormanciju<br />
i potiču klijanje sjemenki. U sjemenkama<br />
žitarica giberelini stimuliraju stvaranje<br />
enzima (α-amilaze) koji razgrađuju pričuvni<br />
škrob. Sintetiziraju se u mladim listovima<br />
i korijenju te u embrijima.<br />
GIBERELINSKE KISELINE, v. giberelini.<br />
GIGANTIZAM, prekomjeran rast svih<br />
dijelova tijela zbog povećane razine hormona<br />
rasta u krvi koje luči hipofi<strong>za</strong>. Javlja<br />
se u razvojno doba.<br />
GIGANTSKI KROMOSOMI, v. gorostasni<br />
kromosomi.<br />
GINKO, "živi fosil", stara i razvojno primitivna<br />
vrsta golosjemenjača; ima lepe<strong>za</strong>ste<br />
listove s viličastom nervaturom; muške<br />
su gamete još s bičevima, pokretni spermatozoidi.<br />
Sjemeni su <strong>za</strong>meci, kasnije sjemenke,<br />
okruglasti i po dva na <strong>za</strong>jedničkom<br />
dršku. Stablo je snažno, visoko i razgranato.<br />
Često se sadi u gradovima jer dobro<br />
podnosi onečišćeni zrak. Prirodno raste u<br />
istočnoj Aziji.<br />
GLATKO MIŠIĆNO TKIVO, vrsta mišićnog<br />
tkiva kojega izgrađuju stanice vre-<br />
48<br />
tenastog oblika s jezgrom u sredini. Dolazi<br />
u sastavu unutarnjih organa, npr. probavnih,<br />
mokraćnih i spolnih. Svojim ste<strong>za</strong>njem<br />
omogućuje njihovu funkciju. Rad<br />
glatkog mišićnog tkiva nije pod utjecajem<br />
naše volje već njime upravlja autonomni<br />
ili vegetativni živčani sustav.<br />
GLAVOČIKE, skupina najrazvijenijih<br />
dvosupnica. Obuhvaća zeljaste biljke s<br />
glavičastim cvatovima koji sliče velikim<br />
cvjetovima. Cvjetovi su s cjevastim ili jezičastim<br />
vjenčićem. Plod je roška, najčešće<br />
s papusom kao prilagodba na rasprostranjivanje<br />
vjetrom. Među glavočikama<br />
su mnoge biljke koje se uzgajaju kao povrće:<br />
salata i artičoka, ljekovite su kamilica,<br />
podbjel i pelin, a poznate su livadne biljke<br />
maslačak, tratinčica i ivančica. Navedene<br />
su biljke samo neke od oko 11000 poznatih<br />
vrsta. Glavočike su najbrojnija porodica<br />
dvosupnica.<br />
GLAVONOŠCI, pripadaju skupini mekušaca,<br />
isp. Svi su morski organizmi i grabežljivci:<br />
hobotnice, sipe, lignje i indijska<br />
lađica koja jedina ima vanjsku kućicu.<br />
Stopalo je pretvoreno u krakove (8 ili 10) i<br />
lijevak koji vodi u plaštenu šupljinu u<br />
kojoj se nalaze škrge. Pokreću se izbacivanjem<br />
vode kroz lijevak. U čahuri u glavi je<br />
"mo<strong>za</strong>k" (nakupina svih živčanih ganglija).<br />
Oči su im dobro razvijene. Imaju trenicu.<br />
Uz probavilo imaju vrećicu s crnilom<br />
koje sadrži tamni pigment melanin. Spolovi<br />
su razdvojeni. Spermiji su nepokretni, a<br />
oplodnja unutarnja.<br />
GLICIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.<br />
GLIJA-STANICE, mreža potpornih i<br />
pomoćnih stanica živčanog tkiva koje se<br />
nalazi oko živčanih stanica, dendrita i<br />
aksona. Zadržavaju sposobnost dijeljenja<br />
kroz cijeli život. Uloga tih stanica je da<br />
štite živčane stanice, izoliraju živčana
Change language