ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
____________________________________________________ <strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong><br />
F<br />
FAGOCITI, stanice sa sposobnošću fagocitoze<br />
(isp.) u koje spadaju neutrofilni leukociti,<br />
monociti i tkivni makrofagi.<br />
FAGOCITOZA (grč. fagein = jesti, gutati,<br />
kytos = šupljina), sposobnost stanica,<br />
npr. neutrofila da proždiru i, uz pomoć<br />
lizosoma, razgrađuju mikroorganizme i<br />
čestice sličnih veličina. Također i način<br />
uzimanja hrane u praživotinja, oblik endocitoze,<br />
isp.<br />
FAGOSOMI, v. neutrofilni leukociti.<br />
FAUNA, skup svih životinjskih vrsta nekog<br />
određenog područja.<br />
FAZNI MIKROSKOP, v. mikroskop.<br />
FENILALANILSERIN, dipeptid, tj. kemijski<br />
spoj nastao vezivanjem dviju aminokiselina:<br />
fenilalanina i serina.<br />
FENILALANIN, kemijski spoj iz skupine<br />
aminokiselina.<br />
FENOLOŠKE POJAVE, periodičke sezonske<br />
promjene organi<strong>za</strong>ma, npr. vrijeme<br />
listanja, cvatnje, padanja lišća u bilja, selidba<br />
životinja i dr.<br />
FENOTIP, genetički izraz kojim se označava<br />
zbroj morfoloških i fizioloških svojstava<br />
nekog organizma. On je ovisan o nasljednim<br />
faktorima ili genima (genotipu),<br />
ali i o djelovanju okoliša. U nasljeđivanju<br />
dominantnih i recesivnih svojstava, organizmi<br />
različitih genotipova (homozigoti,<br />
heterozigoti) mogu imati jednak fenotip.<br />
Tako, npr. kod dihibridnog križanja s dominacijom<br />
jedinke različitih genotipova:<br />
AABB, AABb, AaBB, AaBb imaju isti<br />
fenotip, dominantni su <strong>za</strong> oba svojstva, A i<br />
B.<br />
FERMENTACIJA (vrenje), proces u kojem<br />
se anaerobno (bez prisutnosti kisika)<br />
razgrađuju organski spojevi pri čemu se<br />
oslobađa dio energije, a dio ostaje u produktima.<br />
Produkti vrenja su obično alkoholi<br />
i organske kiseline. Vrenja uzrokuju<br />
različiti mikroorganizmi (bakterije, gljvice)<br />
i na taj način dolaze do energije koja je<br />
potrebna <strong>za</strong> njihove životne aktivnosti.<br />
Prema konačnim produktima vrenja razlikujemo:<br />
alkoholno, mliječno i octeno.<br />
FERMENTI, v. enzimi.<br />
FETALNA ERITROBLASTOZA, (hemolitička<br />
bolest novorođenčadi), bolest<br />
koja se pojavljuje u trudnoći u djece koja<br />
su Rh + , a imaju Rh - majku. Tijekom prve<br />
trudnoće u djeteta nema znakova fetalne<br />
eritroblastoze jer se u krvi majke nije<br />
stvorila veća količina anti-Rh aglutinina<br />
koji bi uzrokovali ra<strong>za</strong>ranje (hemolizu)<br />
djetetovih eritrocita. Međutim, pri svakoj<br />
narednoj trudnoći, kada ista Rh - majka<br />
nosi ponovo Rh + dijete, stvara se veća<br />
količina antiRh aglutinina pa se u djeteta<br />
pojavljuju simptomi bolesti. Koštana srž<br />
djeteta nastoji nadoknaditi razorene eritrocite<br />
pa intenzivno stvara i u krv otpušta<br />
nezrele eritrocite (eritroblaste) koji po funkciji<br />
ne mogu u potpunosti <strong>za</strong>mijeniti<br />
eritrocite. Posljedica hemolize eritrocita je<br />
anemija (slabokrvnost), a osim toga u djeteta<br />
se javlja i žutilo kože jer se hemoglobin<br />
iz raspadnutih eritrocita pretvara u<br />
žučne boje koje su žute.<br />
FETALNI HEMOGLOBIN, v. eritrociti.<br />
FETUS (plod), <strong>za</strong>metak čovjeka starosti<br />
od dva mjeseca pa do rođenja.<br />
FIBRINOGEN, bjelančevina u krvi koja<br />
je jedan od sudionika u zgrušavanju krvi.<br />
FIKSACIJA DUŠIKA, proces kojim neki<br />
prokarionti prevode atmosferski dušik u<br />
amonijeve ili nitratne spojeve iskoristive<br />
<strong>za</strong> biljku, v. dušikove bakterije.<br />
FIKSIZAM, shvaćanje da su vrste nepromijenjive.<br />
41