ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus

More documents

Recommendations

Info

ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________ izvori energije u stanici su ugljikohidrati, zatim masti, a u manjoj mjeri i proteini. Disanje možemo grubo predočiti kemijskom jednadžbom: C6H12O6 + 6O2 → 6CO2 + 6H2O + + energija Stanično disanje je vrlo složen proces koji se u većine organizama može podijeliti na anaerobnu i aerobnu fazu. Anaerobnu fazu disanja čini glikoliza, a aerobnu fazu Krebsov ciklus ili ciklus limunske kiseline i oksidativna fosforilacija. Vanjsko disanje je proces izmjene plinova (O2 i CO2) između vanjske sredine, zraka ili vode, i organizma. Ovaj oblik disanja odvija se u različitim organima za disanje, npr. plućima, škrgama, koži itd. DIŠNI (respiratorni) SUSTAV, zajedno s krvožilnim omogućuje svim stanicama tijela izmjenu plinova, dobivanje potrebnih količina kisika i odstranjivanje ugljikova dioksida. Sastoji se od gornjih dišnih putova (nosa, ždrijela i grkljana) i donjih dišnih putova (dušnika, dušnica i pluća). DIURETICI, sredstva koja ubrzavaju i povećavaju odstranjivanje mokraćom viška vode iz tijela. Smanjujući volumen vode u krvi, snizuju krvni tlak. Diuretici inhibiraju lučenje antidiuretskog hormona (ADH), isp. DIUREZA, povećano lučenje vode tj. odstranjivanje viška vode iz tijela mokrenjem. DIURNALNE ŽIVOTINJE, v. dnevne životinje. DIVERGENTNA EVOLUCIJA (račvasta, specijacija u užem smislu riječi), evolucijski razvoj koji vodi k nastajanju nekoliko novih vrsta u kojih su populacije prostorno odvojene jedna od druge. U svakoj odvojenoj populaciji može se događati sukcesivna evolucija. 32 DIZENTERIJA (srdobolja, griža) je crijevna zarazna bolest praćena proljevom (dijarea) i bolovima u trbušnoj šupljini s inkubacijom 2 do 7 dana. Najčešći uzročnik je bacil roda Shigellae koji napada sluznicu debelog crijeva. Ako je dizenterija uzrokovana amebama tada govorimo o amebnoj dizenteriji. DJEČJA GLISTA, nametnik u crijevu čovjeka. Pripada oblićima, skupina oblenjaci, isp. Anaerobionti su. Tijelo je dužine i do 50 cm. Razdvojenog su spola. Tijelo mužjaka je manje i zavinuto na stražnjem dijelu. Rasplodni su im organi neparni cjevasti sjemenik i sjemenovod. Ženke imaju parne cjevaste jajnike, jajovode i plodnice (maternica ili uterus) i oplodnja je unutarnja. Oplođena jaja ženka izbacuje u crijevo domadara. Čovjek se zarazi prljavim rukama te jedući neoprano voće i povrće. DJEČJA PARALIZA (polio, poliomyelitis, poliomijelitis), zarazna bolest koju uzrokuje životinjski (animalni) virus, poliovirus koji napada središnji živčani sustav i izaziva klijenut (paralizu) udova. DJEVIČANSKI ZALISTAK, v. himen. DLAKE, rožnate tvorevine kože koje pokrivaju tijelo sisavaca i štite ih od gubitka topline. Većina sisavaca ima pokrivne dlake ili osje koje su čvršće i veće, a ispod su manje i slabije dlake tzv. malje. Dlake su građene od dlačnog korijena sastavljenog od dlačnog stručka i dlačne glavice. Uložene su u dlačne mješčiće t.j. uvrate pousmine u usminu. Svaka dlaka ima svoj dlačni mišić tako da se sisavci mogu nakostriješiti. Dlake mogu biti preobražene u čvrste četine (kod npr. svinje) ili u bodlje (kod npr. ježa i dikobraza). DNA (DNK, dezoksiribonukleinska kiselina), organska makromolekula koja se nalazi u jezgri stanice, u mitohondrijima i
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE plastidima. DNA se sastoji od dva polinukleotidna lanca koji su nastali povezivanjem velikog broja nukleotida kao osnovnih građevnih jedinica nukleinskih kiselina. Svaki nukleotid DNA građen je od triju vrsta molekula: šećera dezoksiriboze, fosfata i jedne purinske baze (adenin ili gvanin) ili pirimidinske baze (timin ili citozin). Nukleotidi u jednom lancu međusobno se vežu tako da se fosfat jednog veže sa šećerom drugog nukleotida, a dva polinukleotidna lanca se vežu međusobno preko dušičnih baza vodikovim vezama. Purinska baza jednog lanca uvijek se veže s odgovarajućom pirimidinskom bazom drugog lanca. Polinukleotidni lanci su spiralno zavijeni oko zamišljene središnje osi tako da molekula DNA izgleda poput dvostruke zavojnice (heliksa) čiji je promjer 2 nm. DNA je jedina organska molekula koja ima sposobnost umnožavanja ili replikacije i to na taj način da od jedne ishodišne molekule DNA nastanu dvije potpuno jednake molekule. Način umnožavanja DNA zovemo polukonzervativno udvostručavanje, zbog toga što je u sastavu novonastalih molekula DNA jedan lanac “stari”, odnosno potječe od ishodišne molekule, a drugi lanac je novoizgrađen i to prema kalupu starog. p p D D C N H N G N O H N H CH3 N H N H O N N O H NH N N H N N N O T A H2COH D D D = dezoksiriboza, C = citozin, G = gvanin, T = timin, A = adenin, P = fosfatni ostatak DNA je jedna od najvažnijih staničnih makromolekula jer izgrađuje gene te je p p nositelj nasljeđivanja, a odgovorna je i za sintezu proteina. DNEVNE (diurnalne) ŽIVOTINJE (diurna, lat. dies = dan), životinje koje su danju aktivne. To je većina životinja, npr. većina kukaca, ptica i sisavaca. DNEVNO NEUTRALNE BILJKE, biljke na čije cvjetanje ne utječe fotoperiod (npr. krastavac i kukuruz). DNK, v. DNA DOJENJE, izlučivanje mlijeka iz žljezdanih stanica dojke kao reakcija na podražaj djeteta pri sisanju. Hormoni koji omogućuju dojenje su prolaktin i oksitocin. Prolaktin se izlučuje u velikim količinama u adenohipofizi (prednjem režnju hipofize) kao reakcija na smanjenu količinu estrogena i progesterona u krvi majke, a koja se smanjuje zbog gubitka posteljice nakon rođenja djeteta. Pri sisanju dijete podražuje osjetilna tjelešca u bradavici dojke i ti podražaji dolaze do hipotalamusa koji luči specifične neurohormone koji pak neurohipofizu potiču na lučenje oksitocina. Oksitocin u dojkama uzrokuje stezanje mjehurića punih mlijeka i potiskivanje mlijeka u kanaliće dojki do bradavica. U prvih nekoliko mjeseci dojenja obično izostaje menstrualni ciklus. DOMINANTNE VRSTE u biocenozi, vrste koje prevladavaju brojnošću ili biomasom. Te su vrste najbolje prilagođene uvjetima biotopa, kao npr. hrast u hrastovoj šumi. DOMINANTNO SVOJSTVO (prevladavajuće svojstvo), svojstvo koje u nasljeđivanju uvijek dolazi do izražaja. U literaturi, dominantna svojstva se označavaju velikim slovima. DORMANCIJA (stanje mirovanja), razdoblje u kojem je rast biljaka ili nekih 33
Page 2 and 3: ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitan
Page 4: Sanda Ilić Lela Zadražil Ljubica
Page 8 and 9: PREDGOVOR Onome tko se želi brzo i
Page 10 and 11: ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE _______
Page 82 and 83:
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE _______
Page 84 and 85:
Page 86 and 87:
Page 88 and 89:
Page 90 and 91:
Page 92 and 93:
Page 94 and 95:
Page 96 and 97:
Page 98 and 99:
Page 100 and 101:
Page 102 and 103:
Page 104 and 105:
Page 106 and 107:
Page 108 and 109:
Page 110 and 111:
Page 112 and 113:
Page 114 and 115:
Page 116 and 117:
Page 118 and 119:
Page 120 and 121:
Page 122 and 123:
Page 124 and 125:
Page 126 and 127:
Page 128 and 129:
Page 130 and 131:
Page 132 and 133:
Page 134 and 135:
Page 136 and 137:
Page 138 and 139:
Page 140 and 141:
Page 142 and 143:
Page 144 and 145:
Page 146 and 147:
Page 148 and 149:
Page 150 and 151:
Page 152 and 153:
Page 154 and 155:
Page 156 and 157:
Page 158 and 159:
Page 160 and 161:
Page 162 and 163:
Page 164 and 165:
Page 166 and 167:
Page 168 and 169:
Page 170 and 171:
Page 172 and 173:
Page 174 and 175:
Page 176 and 177:
Page 178 and 179:
Page 180 and 181:
Page 182 and 183:
Page 184 and 185:
Page 186 and 187:
Page 188 and 189:
Page 190 and 191:
Page 192 and 193:
Page 194 and 195:
Page 196 and 197:
Page 198 and 199:
Page 200 and 201:
Page 202 and 203:
Page 204 and 205:
Page 206 and 207:
Page 208 and 209:
Page 210 and 211:
Page 212 and 213:
Page 214 and 215:
Page 216 and 217:
608. Slike od 4. do 7. prikazuju cv
Page 218 and 219:
611.1. Prikazuje li slika životinj
Page 220 and 221:
615.1. prikazuje li slika list jedn
Page 222 and 223:
620.1. Koji je organel na slici ozn
Page 224 and 225:
624. Slika prikazuje pet carstava
Page 226 and 227:
627.2. Kako se naziva alga pridošl
Page 228 and 229:
631. Na shemi je nedovršen prikaz
Page 230 and 231:
634.1. Napišite genotip organizma
Page 232 and 233:
637.3. Kod kojih se sve članova la
Page 234 and 235:
641. Slika prikazuje promjenu broja
Page 236 and 237:
644. Slika prikazuje rezultat reakc
Page 238 and 239:
648. Slika prikazuje par homolognih
Page 240 and 241:
651.2. Jednom rečenicom obrazloži
Page 242 and 243:
654.1. Kako se naziva jedna stanič
Page 244 and 245:
657. Slika prikazuje papučicu. 657
Page 246 and 247:
660. Slika prikazuje osnovnu građe
Page 248 and 249:
663. Slika prikazuje kariogram čov
Page 250 and 251:
666. Slika prikazuje ovisnost broja
Page 252 and 253:
Page 254 and 255:
Page 256 and 257:
Page 258 and 259:
Page 260 and 261:
Page 262 and 263:
Page 264 and 265:
609.2. svitak barem u jednoj fazi r
Page 266 and 267:
v. kukci 616.2. unutarnja oplodnja
Page 268 and 269:
623. Odgovori : 623.1. u metafazi;
Page 270 and 271:
632. Odgovori : 632.1. A, prihvaća
Page 272 and 273:
640.2. stanična membrana, citoplaz
Page 274 and 275:
v. Dodatak 1. Dihibridno križanje
Page 276 and 277:
659. Odgovori: 659.1. grebenke, let
Page 278 and 279:
664.3. crno tijelo i ravna krila du
Page 280 and 281:
Page 282 and 283:
Page 284 and 285:
Page 286 and 287:
Page 288 and 289:
Page 290 and 291:
Page 292 and 293:
Page 294 and 295:
Page 296 and 297:
Page 298 and 299:
Page 300 and 301:
Page 302:
show all

ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?