ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
____________________________________________________ <strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong><br />
DIJASTOLIČKI TLAK, tlak koji preostaje<br />
nakon prolaska sistoličkog tlaka (isp.)<br />
kroz arterije.<br />
DIJATOMEJSKA ZEMLJA, v. kremenjašice.<br />
DIKTIOSOMI (grč. diktyion – mreža i<br />
soma – tijelo), sastavni dijelovi Golgijeva<br />
tijela. Građeni su od plosnatih šupljina<br />
(Golgijevih cisterni) naslaganih jedna iznad<br />
druge, a odvojenih membranama. Promjer<br />
im je oko 1 μm. Na rubovima su šupljine<br />
proširene i od njih se odvajaju Golgijevi<br />
mjehurići obavijeni membranom.<br />
DIOBENO VRETENO, organizirani niz<br />
mikrotubula (sitnih proteinskih cjevčica)<br />
koje svaraju centrioli <strong>za</strong> vrijeme diobe<br />
stanice (mitoze, mejoze). Njegova je uloga<br />
da veže kromosome i omogući njihovo<br />
razdvajanje i kretanje prema suprotnim<br />
polovima stanice.<br />
DIPLOIDNA GENERACIJA, v. haploidna<br />
generacija.<br />
DIPLOIDNE STANICE, stanice koje<br />
imaju dvostruki broj ili diploidan broj (2n)<br />
kromosoma. Kromosomi u takvim stanicama<br />
smješteni su u homologne parove gdje<br />
je svaki član para nasljeđen od jednog<br />
roditelja. Diploidne stanice su sve tjelesne<br />
stanice onih organi<strong>za</strong>ma koji su nastali od<br />
dvaju roditelja oplodnjom. Takve stanice<br />
dijele se mitozom odnosno staničnom diobom<br />
koja omogućuje stvaranje novih stanica<br />
s jednakim, konstantnim brojem kromosoma<br />
koji je karakterističan <strong>za</strong> svaku<br />
vrstu.<br />
DIPLOIDNI BROJ KROMOSOMA<br />
(dvostruki broj kromosoma), se javlja u<br />
stanicama biljaka i životinja i to tako da<br />
kromosomi uvijek dolaze u parovima, tzv.<br />
homolognim parovima. Jedan član para<br />
podrijetlom od oca, a drugi član para od<br />
majke, npr. tjelesne stanice čovjeka imaju<br />
23 para, tj. 46 kromosoma, 23 od oca, 23<br />
od majke (2n=46, n=23); stanice vinske<br />
mušice imaju 8 kromosoma (2n=8, n=4),<br />
psa 78 (2n=78, n=39), konja 60 (2n=60,<br />
n=30), čimpanze 48 (2n=48, n=24), kukuru<strong>za</strong><br />
20 (2n=20, n=10), rajčice 24 (2n=24,<br />
n=12), kruške 34 (2n=34, n=17) itd.<br />
DIPLOKOKI, v. bakterije.<br />
DISAHARIDI, v. ugljikohidrati.<br />
DISANJE (respiracija), Postoje dva oblika<br />
disanja, stanično i vanjsko disanje.<br />
Stanično disanje (biološka oksidacija) je<br />
proces koji se odvija u biljnim i životinjskim<br />
stanicama, a u kojem se organski<br />
spojevi, uz prisutnost enzima disanja, postupno<br />
oksidiraju do ugljik(IV) oksida (ugljikovog<br />
dioksida) i vode pri čemu se<br />
oslobađa velika količina energije. 56 %<br />
energije se oslobodi u obliku topline, 46 %<br />
se pohranjuje u molekulama ATP-a. Energija<br />
oslobođena staničnim disanjem koristi<br />
se <strong>za</strong> sve životne aktivnosti stanice. Najčešći<br />
i najvažniji organski spojevi koji su<br />
Stanično aerobno disanje<br />
31
Change language