ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong> ____________________________________________________<br />
U embrionalnom razvoju ježinaca<br />
blastoporus također nastaje na početku gastrulacije<br />
ali na vegetativnom polu blastule.<br />
BLASTULA, rani oblik <strong>za</strong>metka mnogih<br />
višestaničnih životinja, npr. ježinaca, žaba,<br />
kojim <strong>za</strong>vršava proces brazdanja oplođene<br />
jajne stanice, zigote. Blastula ima oblik<br />
šuplje kugle, a sastoji se od površinskog<br />
sloja stanica (blastoderma) koji okružuje<br />
šupljinu ispunjenu tekućinom (blastocel).<br />
Na blastuli razlikujemo animalni pol gdje<br />
je smješten veći broj manjih stanica i nasuprot<br />
njemu vegetativni pol gdje je smješten<br />
manji broj većih stanica. U ježinaca se<br />
blastocel nalazi u centru blastule, a u<br />
vodozemaca (žabe) na animalnoj polovici<br />
blastule.<br />
BOČNA PRUGA, osjetilni organ kojim<br />
ribe osjećaju strujanje vode. To je cjevčica<br />
koja se pruža duž strana tijela, ispod ljusaka.<br />
Preko mnogih otvora u vezi je s okolnom<br />
vodom. U cjevčici su osjetni pupoljci<br />
sastavljeni od osjetnih stanica. Primaju podražaje<br />
od strujanja vode i prenose živcima<br />
u mo<strong>za</strong>k.<br />
BOČNI (lateralni) MERISTEMI, skupina<br />
meristemskih stanice raspoređenih u obliku<br />
valjaka u stabljici i korijenu pomoću<br />
kojih biljka raste u širinu (sekundarni rast).<br />
BOĆATA (brakična) VODA, voda slanosti<br />
(saliniteta) između slatke i morske vode,<br />
a nastaje njihovim miješanjem.<br />
BODLJIKAŠI, morske životinje iz skupine<br />
malokolutićavaca. Najpoznatiji su ježinci,<br />
trpovi, zvjezdače i zmijače. Polusjedilački<br />
su oblici. Većina ima peterozrakastu<br />
(pentaradijalnu) simetriju. Ispod epiderme<br />
je unutarnji kostur od vapnenih pločica na<br />
kojem su često bodlje (npr. kod. ježinca).<br />
Kod trpova su u koži (tjelesnoj stijenci)<br />
osikule. Između bodlji nalaze se štipaljke<br />
ili pedicelarije. Na tijelu se razlikuje usna<br />
22<br />
ili oralna strana (uz podlogu) i suprotna,<br />
vršna ili apikalna strana na kojoj je<br />
crijevni otvor. Dobro je razvijen vodožilni<br />
ili ambulakralni sustav, isp. Živčani i<br />
optjecajni sustavi su zrakasto raspoređeni.<br />
Sastoje se od okoždrijelnog prstena i 5<br />
zrakastih žila po tijelu. Dišu škrgama. Spolovi<br />
su razdvojeni. Oplodnja je vanjska. Iz<br />
oplođenog jajeta razvija se dvobočno<br />
simetrična slobodno plutajuća ličinka pluteus.<br />
Bodljikaši imaju veliku sposobnost<br />
regeneracije: zvjezdača može obnoviti krakove,<br />
a ježinac čahuru.<br />
BOGINJE (variola, crne boginje, velike<br />
boginje, šešva), vrlo teška <strong>za</strong>razna bolest<br />
uzrokovana jednim iz skupine animalnih<br />
(životinjskih) virusa koji se širi dodirom ili<br />
kapljično.<br />
BOJENJE PO GRAMU, je vrsta bojanja<br />
heterotrofnih bezbojnih patogenih bakterija<br />
na temelju čega se dijele na grampozitivne<br />
i gram-negativne bakterije. One<br />
različito podnose tretman antibioticima.<br />
BORDOŠKA JUHA, v. peronospora.<br />
BOROVI, porodica drvenastih biljaka iz<br />
skupine četinjača (golosjemenjače). Najpoznatiji<br />
su rodovi: jela, bor, smreka, ariš i<br />
cedar. Listovi su igličasti. Ariš je jedina<br />
europska listopadna četinjača. Jela ima<br />
plosnate igličaste listove s dvije bijele pruge<br />
s donje strane, na grančicama poredane<br />
u dva reda, a češeri su uspravni. Smreku<br />
prepoznajemo po pravilnoj piramidalnoj<br />
krošnji, oštro igličastim listovima koji su u<br />
poprečnom prerezu četverobridasti i poredani<br />
okolo čitave grančice, te po češerima<br />
koji vise prema dolje. Listovi bora su također<br />
igličasti ali su, najčešće po dva, smješteni<br />
na kratkim ograncima.<br />
BOTANIKA, znanstvena disciplina koja<br />
se bavi proučavanjem biljnog svijeta.