ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus

ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
ličitijih uloga u prilagodbi kopnenom
načinu života, a mogu se uglavnom svesti
na sljedeće oblike: tvorna staničja, kožna
staničja, provodna staničja, potporna staničja,
žljezdana staničja i osnovno staničja.
BILJNA TKIVA, v. biljna staničja.
BILJNI HORMONI (regulatori rasta),
spojevi koji utječu na rast i diferencijaciju
tkiva i organa. Učinci pojedinih biljnih hormona
nisu specifični (za razliku od animalnih
hormona). Postoje tri skupine koji
stimuliraju rast i druge procese (auksini,
citokinini, giberelini) i dvije vrste koji inhibiraju
rast (apscizinska kiselina, etilen).
Sintetiziraju se u vrlo malim količinama.
BILJNI VIRUSI, v. virusi.
BILJNO BOJILO (pigment), tvari koje
apsorbiraju sunčevu svjetlosnu energiju i
pretvaraju je u kemijsku energiju, koja se
pohranjuje u kemijskim vezama šećera i
drugih organskih molekula koje nastaju u
procesu fotosinteze. Različiti pigmenti apsorbiraju
različite valne duljine svjetlosti.
Najvažniji su: zeleni klorofili (klorofil a i
klorofil b), karotenoidi (žuti i narančasti) i
ksantofil (žuti pigment). Od svih pigmenata
u biljnom tkivu jedino klorofil a može
neposredno sudjelovati u pretvorbi sunčeve
energije u kemijsku.
BILJOJEDI, v. herbivori, fitofagi.
BINOMNA NOMENKLATURA (dvojno
nazivlje), znanstveno nazivlje za biljke
i životinje koje se sastoji od dva latinska
imena. Prvo ime uvijek označava ime roda,
a drugo ime vrste. Tako, npr. biljku bijeli
dud ili bijela murva nazivamo Morus alba
gdje Morus označuje rod (dud, murva), a
alba vrstu (bijeli). Binarnu nomenklaturu
uveo je u upotrebu u 18. st. poznati švedski
prirodoslovac Carl Linné.
BIOCENOLOGIJA, znanost o biocenozama,
isp., tj znanost koja se bavi prou-
20
čavanjem odnosa članova u biocenozi i
odnosima biocenoze i uvjeta okoliša.
BIOCENOZA, v. životna zajednica.
BIOCID, kemijska tvar koja se u ratarstvu
i šumarstvu primjenjuje za uništenje populacije
različitih “štetnika”. To su herbicidi,
insekticidi i fungicidi.
BIODIVERZITET, v. biološka raznolikost.
BIOGENI ELEMENTI, v. Dodatak 3.
BIOGEOGRAFIJA, znanost koja proučava
rasprostranjenost biljaka (geobotanika,
fitogeografija, biljna geografija) i životinja
(zoogeografija) na Zemlji i uzroke te
rasprostranjenosti.
BIOGEOKEMIJSKI CIKLUSI, tijek
kruženja različitih kemijskih elemenata u
biosferi. Najvažniji biogeokemijski ciklusi
su ciklusi ugljika, vodika, kisika i dušika.
BIOKATALIZATORI, v. enzimi.
BIOLOGIJA, znanost koja proučava živa
bića. Predmet proučavanja biologije veoma
je širok pa se ona dijeli na veliki broj
užih biologijskih znanosti: botanika, zoologija,
anatomija, citologija, molekulska
biologija, histologija, fiziologija, genetika,
embriologija, ekologija, znanost o evoluciji,
paleontologija, sistematika ili taksonomija
i dr.
BIOLOŠKA EVOLUCIJA, v.evolucija.
BIOLOŠKA OKSIDACIJA, v. disanje.
BIOLOŠKA RAZNOLIKOST (biodiverzitet),
se odnosi na raznolikost svih živih
bića, biljnih i životinjskih organizama, koja
je značajna za održavanje biološke ravnoteže
svih živih sustava na Zemlji. Biološka
raznolikost ima ekološku, društvenu,
gospodarsku, znanstvenu, obrazovnu, kulturnu,
rekreacijsku i estetsku vrijednost,