05.06.2013 Views

ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus

ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus

ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

____________________________________________________ <strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong><br />

padne vegetacije. Imaju neugledne cvjetove<br />

bez latica, skupljene u rese. Prilagođeni<br />

su oprašivanju vjetrom. U porodicu bukve<br />

pripadaju bukva, pitomi kesten i različite<br />

vrste hrastova: kitnjak, lužnjak, cer, dub,<br />

medunac i vazdazeleni hrast crnika ili česmina.<br />

Bezlatičnicama pripadaju i porodica<br />

breze i lijeske s predstavnicima johe i graba.<br />

BEZLUBANJCI, v. svitkovci.<br />

BEZNOŠCI, skupina vodozemaca bez nogu.<br />

Žive u tropima, gdje gmižu kroz vlažno<br />

tlo. Poznata porodica su rijači.<br />

BEZREPCI, skupina vodozemaca čije je<br />

obilježje da odrasli oblici nemaju repa.<br />

Glavni predstavnici su žabe. Žive na<br />

kopnu i u slatkoj vodi. Stražnji par nogu<br />

duži je od prednjih, prilagođen <strong>za</strong> skakanje.<br />

Na nogama imaju razvijene plivaće<br />

kožice. Hrane se sitnim životinjama, najčešće<br />

kukcima. Preobrazba teče preko<br />

ličinke (v. punoglavac). Poznatije su žabe<br />

u našim krajevima: mukači, gatalinke, krastače<br />

i zelene žabe.<br />

BIČAŠI, praživotinje, imaju najčešće 1 ili<br />

2 biča koji im služe <strong>za</strong> pokretanje u vodi.<br />

Tipičan predstavnik je euglena (Euglena<br />

viridis). Tijelo im pokriva pelikula. Posebno<br />

je uočljiv organel očna pjega ili stigma.<br />

Razmnožavaju se najčešće nespolno, uzdužnom<br />

diobom. Spolno razmnožavanje je<br />

rijetko. Bičaši imaju posebno značajnu<br />

ulogu primarnih proizvođača hrane. Mnogi<br />

žive kao plankton slatkovodnih stajačica i<br />

u toplim morima. Kao prvi stanični organizmi<br />

s jezgrom, imaju neke osobine slične<br />

biljakama, životinjama i gljivama pa se<br />

pretpostavlja da imaju važnu ulogu i u<br />

njihovoj evoluciji. Bičaši koji pripadaju<br />

skupini biljnih bičaša su autotrofni jer u<br />

protoplazmi imaju kloroplaste. Druga velika<br />

skupina su životinjski bičaši. Heterotrofni<br />

su organizmi, žive slobodno u vodama<br />

ili <strong>za</strong>družno, a mnogi su i nametnici na<br />

čovjeku i životinjama. Bičaš tripanosoma<br />

je uzročnik spavanja u tropskim krajevima,<br />

a trihomonas je čest nametnik u spolnom<br />

sustavu čovjeka.<br />

BIG BANG, v. veliki prasak.<br />

BIJELE KRVNE STANICE, v. leukociti<br />

i krvna tjelešca.<br />

BIJELO TIJELO (corpus albicans), višestanična<br />

tvorevina koja nastaje u jajniku<br />

10 do 14 dana nakon ovulacije u slučaju<br />

kada nije došlo do oplodnje jajne stanice.<br />

Bijelo tijelo nastaje propadanjem žutog<br />

tijela. U idućih nekoliko tjedana propada i<br />

bijelo tijelo, a njegovo mjesto ispunja vezivno<br />

tkivo te ostavlja ožiljak.<br />

BILATERALNA SIMETRIJA, v. dvobočna<br />

simetrija.<br />

BILIRUBIN, v. eritrociti.<br />

BILO, v. puls.<br />

BILJKE DUGOG DANA (kratke noći),<br />

biljke koje cvjetaju krajem proljeća, ili<br />

početkom ljeta kada su dani dugi, a razdoblje<br />

tame je kraće od kritičnog (npr.mnoge<br />

trave i žitarice). Te biljke trebaju dan duži<br />

od 12 sati, v. kritično razdoblje tame.<br />

BILJKE KRATKOG DANA (duge noći),<br />

biljke koje cvjetaju krajem ljeta, u jesen<br />

ili zimi kada su dani kratki, a razdoblje<br />

tame je dulje od kritičnog (npr. kri<strong>za</strong>ntema).<br />

Te biljke trebaju dan kraći od 12 sati,<br />

v. kritično razdoblje tame.<br />

BILJKE SLANIH STANIŠTA, v. halofiti.<br />

BILJKE, autotrofni fotosintetski eukarioti.<br />

Dijele se na steljnjače, niže biljke i stablašice,<br />

više biljke. Isp. stanica.<br />

BILJNA STANICA (fitocelula), v. stanica.<br />

BILJNA STANIČJA, (biljna tkiva), razvila<br />

su se u skladu s preuzimanjem najraz-<br />

19

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!