ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong> ____________________________________________________<br />
genetički posve jednake početnoj stanici.<br />
Neke bakterije imaju sposobnost da u nepovoljnim<br />
uvjetima iz aktivnog oblika<br />
prijeđu u trajne oblike ili spore koje su<br />
obavijene čvrstom ovojnicom. U obliku<br />
spora bakterije mogu preživjeti i tisuću<br />
godina te nakon toga u povoljnim uvjetima<br />
opet “proklijati” u aktivni oblik.<br />
BAKTERIJSKI VIRUSI, v. bakteriofagi.<br />
BAKTERIOFAGI (bakterijski virusi, fagi),<br />
posebna skupina virusa koja napada<br />
bakterije. Tipični bakteriofag građen je od<br />
glavice u kojoj se nalazi DNA ili RNA<br />
obavijena proteinskim ovojem. Na glavicu<br />
se nastavlja kontraktilni rep čiji je središnji<br />
dio poput šupljeg štapića izvana obavijenog<br />
stezljivim ovojem. Na dnu repa nalazi<br />
se pločica sa pipcima. Uz pomoć pipaka<br />
fag se prihvati na staničnu stijenku bakterije<br />
i ste<strong>za</strong>njem repa ubaci nukleinsku kiselinu<br />
u njenu unutarnjost. Pod kontrolom<br />
nukleinskih kiselina bakteriofaga stvaraju<br />
se u bakterijskoj stanici novi fagi. Nakon<br />
20 do 30 minuta proces razmnožavanja<br />
faga je <strong>za</strong>vršen, a bakterijska stanica se<br />
raspada te iz nje izlaze novonastali fagi.<br />
BAKTERIOLOGIJA, biološka znanost<br />
koja se bavi proučavanjem bakterija.<br />
BATALJICA, v. parapodij.<br />
BAZALNI METABOLIZAM, osnovni<br />
promet tvari i energije u organizmu koju<br />
tijelo troši <strong>za</strong> održavanje temeljnih životnih<br />
funkcija, tj. <strong>za</strong> rad srca, krvotoka, bubrega,<br />
dišnog sustava, mozga itd.. Važnu<br />
ulogu u ba<strong>za</strong>lnom metabolizmu imaju hormoni<br />
štitnjače (tiroksin i trijodtironin),<br />
hormon prednjeg režnja hipofize (hormon<br />
rasta) i spolni hormoni. Povećana razina<br />
tih hormona u krvi povećava ba<strong>za</strong>lni metaboli<strong>za</strong>m.<br />
BAZIDIJ, v. stapčarke.<br />
BAZIDIOSPORE, v. stapčarke.<br />
18<br />
BAZOFILNE (vapnenačke) BILJKE, biljke<br />
koje rastu na tlima s relativno visokom<br />
pH vrijednošću (pH 6,5 - 7,5). To su<br />
npr. repa, kupus, luk, cvjetača, soja i špinat.<br />
BAZOFILNI LEUKOCITI, v. leukociti.<br />
BENTOS, životne <strong>za</strong>jednice ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> dno<br />
jezera ili mora. U okviru bentoskih bioceno<strong>za</strong><br />
neke se životinje pokreću vlastitom<br />
snagom - vagilni organizmi (rakovi, ribe,<br />
ježinci). Sjedilački ili sesilni organizmi su<br />
pričvršćeni <strong>za</strong> podlogu (alge jadranski bračić<br />
i jadranski klobučić). Hemisesilni organizmi<br />
se mogu kretati, ali uglavnom ostaju<br />
na istom mjestu (hobotnica).<br />
BENTOSKA BIOCENOZA, životna <strong>za</strong>jednica<br />
raznovrsnih organi<strong>za</strong>ma koji žive<br />
na morskom dnu.<br />
BESKOLUTIĆAVCI (Ameria), beskralježnjaci<br />
jednostavnog, nekolutićavog tijela.<br />
Uglavnom su bilateralno simetrične i<br />
pokretne životinje; osim žarnjaka. Prema<br />
zoologu Hadžiju razvili su se iz trepetljikavih<br />
mnogojezgrenih jednostaničnih oblika.<br />
Danas živi oko 170000 različitih vrsta.<br />
Prema građi tijela dijele se u skupine: plošnjaci,<br />
žarnjaci, oblenjaci, mekušci.<br />
BETA-BLOKATORI, skupina suvremenih<br />
lijekova koji snizuju krvni tlak smanjenjem<br />
snage kontrakcije srca.<br />
BETA-MEZOSAPROBNE VODE, jedan<br />
od stupnjeva onečišćenja voda, a predstavlja<br />
umjereno onečišćene vode.<br />
BEZGREBENKE, v. staročeljuske.<br />
BEZKRILCI, skupina kukaca koja ni u<br />
jednom stadiju života nemaju krila niti su<br />
ih imali tijekom evolucije. Najpoznatiji su<br />
skokuni i četinaši.<br />
BEZLATIČNICE, šira skupina dvosupnica<br />
koja obuhvaća porodice drvenastih<br />
biljaka značajnih u izgradnji šumske listo-
Change language