ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus

____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
ŽELUČANE ŽLIJEZDE, nalaze se u
stijenci želuca. One luče na dan oko 2000
mL probavnih sokova i sluzi (mukoza).
Probavni želučani sokovi sastoje se od
probavnih enzima (pepsin) i kloridne kiseline
(HCl).
ŽELUDAC, prošireni je dio probavne cijevi
u čovjeka, volumena oko 1200 do
1500 ml. Sastoji se od ulaznog dijela jednjaka
u želudac, kardije (cardia), tijela
želuca (fornix, corpus, fundus) i izlaznog
dijela, pilorusa koji se veže na dvanaesnik,
duodenum. Na izlazu iz želuca nalazi se
prstenasti mišić - pilorični sfinkter koji
zadržava hranu u želucu dok se dovoljno
ne probavi, nakon čega se hrana, sada pod
nazivom himus, otpušta u dvanaesnik. U
stijenci se nalaze želučane žlijezde. Zbog
prisutnosti razrijeđene HCl u želucu je pH
oko 1.5.
ŽENSKI SPOLNI ORGANI, razlikujemo
unutarnje organe: jajnike, jajovode,
maternicu i rodnicu i vanjske organe:
stidnicu i dražicu (klitoris).
ŽILNICA (chorioidea), srednji sloj tkiva
očne jabučice. Bogata je krvnim kapilarama
koje oku dopremaju kisik i hranidbene
tvari.
ŽIROGLAVCI, morske životinje koje
pripadaju malokolutićavcima. Nazivaju se
i polusvitkovci. Smatra se da je iz sličnih
oblika u davnoj prošlosti poteklo razvojno
stablo svitkovaca. Pokretni su i bilateralno
simetrični oblici. Tijelo je oblo, crvoliko i
podijeljeno na tri dijela: glavicu (prosomu,
rilo), ogrlicu na kojoj su usta (sa donje
strane) i dugačak trup. U šupljinu glavice
ulazi potporni štapić koji se može smatrati
začetkom svitka. Na ždrijelu imaju niz
škržnih pukotina, što također pokazuje
sličnost sa svitkovcima. Filtrirajući vodu
sakupljaju hranu, ali i dišu jer je ždrijelo
dobro prokrvljeno. Žiroglavci imaju i
leđnu živčanu vrpcu koja se može smatrati
početkom razvoja leđne moždine kod svitkovaca.
Optjecajni sustav je otvoren. Za
izlučivanje imaju dva para nefridija. Žiroglavci
su razdvojena spola. Iz oplođenog
jaja nastaje ličinka tornarija koja se razvija
u odrasli oblik.
ŽIVA BIĆA, biljni i životinjski organizmi
i čovjek. Razlikuju se od nežive prirode po
sljedećim obilježjima: imaju staničnu građu,
hrane se, dišu, izmjenjuju tvari s okolišem,
osjetljivi su na podražaj, rastu, razmnožavaju
se i umiru.
ŽIVAC, snopovi živčanih vlakana (aksona,
neurita) obavijeni ovojnicom. Ima osjetilnih,
motoričkih ili mješovitih živaca.
ŽIVČANA STANICA (neuron), osnovna
građevna i funkcionalna jedinica živčanog
sustava koja ima svojstvo primanja i
provedbe podražaja. Građena je od tijela
stanice (soma) iz kojega izlazi veći broj
kratkih živčanih vlakana (dendrita) i jedno
duže živčano vlakno, akson (neurit). Tijelo
živčane stanice sadrži većinom iste
organele kao i ostale tjelesne stanice osim
centrosoma, zbog čega se ne mogu dijeliti.
Neurit je obavijen mijelinskom ovojnicom.
Snopovi aksona čine živčane putove u
mozgu i leđnoj moždini, a na periferiji
živce. Na okončinama aksona nalaze se
završne nožice pomoću kojih se ostvaruje
sveza - sinapsa. Neurone možemo podijeliti
na osjetilne (receptorne, senzorične),
prijenosne i pokretačke (motorične).
ŽIVČANI PODRAŽAJ, podražaj koji
nastaje i prenosi se u živčanom sustavu
između živčanih stanica i to kemijskim
putem pomoću posebnih kemijskih tvari,
neurohormona (neurotransmitera). Pri prolasku
živčanog podražaja mijenja se propusnost
membrane živčanih stanica za
ione natrija što uzrokuje promjenu membranskog
potencijala stanice.
155