ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
____________________________________________________ <strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong><br />
a i b klorofila. Produkt fotosinteze je<br />
škrob. Stanična stijenka je od celuloze.<br />
Predstavnici su kišna alga (Pleurococcus),<br />
klamidomonas (Chlamydomonas), volvoks<br />
(Volvox), spirogira (Spirogyra), morska<br />
salata (Ulva lactuca) itd.<br />
Razmnožavaju se vegetativno (mitotičkom<br />
diobom), spolno gametama koje<br />
proizvodi spolna generacija ili gametofit te<br />
nespolno sporama koje se razvijaju na sporofitu,<br />
uz prethodnu redukcijsku diobu. Iz<br />
zigote gametofita razvija se nespolna generacija,<br />
sporofit, a iz spore se razvije spolna<br />
generacija, gametofit. Spolno i nespolno<br />
razmnožavanje pravilno se izmjenjuju i<br />
nadopunjuju. Sporofit je uvijek diploidna<br />
generacija, a gametofit haploidna. To je bit<br />
izmjene generacija. Taj proces se zove i<br />
antitetska izmjena generacija.<br />
ZELENE PLIJESNI, v. mješinarke i penicilijum.<br />
ZEMLJINA PRAATMOSFERA, v. praatmosfera.<br />
ZIGOTA, oplođena jajna stanica koja<br />
nastaje stapanjem različitih spolnih stanica<br />
(gameta). Sadrži diploidan broj kromosoma<br />
(2n), tj. haploidan broj kromosoma<br />
(n) od oca i haploidan broj kromosoma (n)<br />
od majke. Zigota se dijeli mitotičkim diobama<br />
te se tako iz nje razvija novi organi<strong>za</strong>m.<br />
ZIMSKI SAN (hibernacija), zimsko mirovanje<br />
životinja nalik na san. Za to vrijeme<br />
životinje se ne hrane a štitna žlijezda<br />
održava tjelesnu toplinu i 20 0 C nižu od<br />
normalne. Tako se čuva energija jer se metaboli<strong>za</strong>m<br />
jako uspori, do točke smr<strong>za</strong>vanja<br />
organizma. Na pr. od sisavaca: kukcojedi,<br />
šišmiši, glodavci i neki medvjedi.<br />
Mnogi vodozemci i gušteri nepovoljne<br />
zimske uvjete preživljavaju <strong>za</strong>kopani u<br />
mulju ili u tlu.<br />
ZJENICA (pupilla), v. bjeloočnica.<br />
ZMIJE, ljuskaši iz skupine gmazova. Koža<br />
im je pokrivena rožnatim ljuskama.<br />
Nemaju noge već se pokreću svijanjem<br />
trupa i repa koji <strong>za</strong>jedno imaju 200 i više<br />
kralješaka. Hrane se isključivo drugim<br />
životinjama. Imaju kvadratnu kost, a svaka<br />
se strana donje čeljusti može pomicati<br />
neovisno dok gutaju plijen. U čeljustima<br />
imaju zube. Zmije otrovnice imaju žljebaste<br />
ili šuplje zube koji su pove<strong>za</strong>ni s<br />
parom otrovnih žlijezda. Te su žlijezde<br />
preobražene žlijezde slinovnice. Zmije<br />
nemaju pokretne očne kapke već im je oko<br />
pokriveno prozirnom opnom. Nemaju ni<br />
bubnjić, ali vibracije osjete preko kostiju<br />
lubanje. Umjesto organa <strong>za</strong> sluh imaju<br />
osjetljiv rašljasti jezik koji služi i <strong>za</strong> opip i<br />
njuh. U našim krajevima česte su, od neotrovnih<br />
zmija npr. bjelouška, crvenkrpica i<br />
kravosas, a od otrovnica poskok i riđovka.<br />
ZNANOST, sveukupno, pove<strong>za</strong>no organizirano<br />
i sistematizirano ljudsko znanje.<br />
Razlikujemo prirodne i društvene znanosti.<br />
U prirodne znanosti ubrajaju se biologija,<br />
matematika, fizika i kemija.<br />
ZNANSTVENI RAD, tekst u kojem<br />
znanstvenik iznosi u javnost način rada i<br />
rezultate svojih istraživanja. Znanstveni<br />
rad iz područja biologije obično sadrži<br />
naslov rada, ime autora, sažetak, uvod,<br />
materijal i metode rada, rezultate, raspravu,<br />
<strong>za</strong>ključak, <strong>za</strong>hvalu i popis literature.<br />
ZNOJ, tekućina po kemijskom sastavu<br />
slična mokraći. Sastoji se od 95 do 98<br />
posto vode, otopljena NaCl, mokraćevine,<br />
mokraćne kiseline, amonijaka i hlapljivih<br />
masnih kiselina. Ishlapljivanje znoja ima<br />
važnu ulogu u termoregulaciji i regulaciji<br />
sastava tjelesnih tekućina.<br />
ZNOJNE ŽLIJEZDE, isto što i žlijezde<br />
znojnice.<br />
ZOOCENOLOGIJA, znanost o zooceno<strong>za</strong>ma,<br />
isp.<br />
153
Change language