ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
____________________________________________________ <strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong><br />
arnim molekulama, gdje se pozitivan kraj<br />
jedne molekule okreće prema negativnom<br />
kraju druge molekule. Vodikovim ve<strong>za</strong>ma<br />
npr. međusobno su pove<strong>za</strong>ne molekule vode<br />
kao i odgovarajuće (komplementarne)<br />
duščine baze u molekuli DNA.<br />
VODOZEMCI (Amphibia), prvi kralježnjaci<br />
koji su se djelomično prilagodili životu<br />
na kopnu. Žive u vlažnim staništima.<br />
Koža je višeslojna, bogata žlijezdama i<br />
vlažna. Ima pokrovnu i <strong>za</strong>štitnu ulogu te<br />
sudjeluje u disanju. Dobro je razvijen<br />
koštano - mišićni sustav. Kralježnica je<br />
sastavljena od 9 kralježaka. Prvi, na koji se<br />
vežu kosti lubanje zove se nosilac ili atlas.<br />
Rebra su jako smanjena ili ih uopće<br />
nemaju, kao npr. bezrepci. Za kretanje po<br />
tlu i plivanje služe se razvijenim prednjim<br />
i stražnjim udovima. Oko <strong>za</strong>štićuju kapci i<br />
suzne žlijezde. Mogu prilagođavati oči<br />
blizom i dalekom gledanju. Uho počinje<br />
bubnjićem na površini tijela. Srednje uho<br />
je Eustahijevom cijevi pove<strong>za</strong>no s usnom<br />
šupljinom. U unutarnjem uhu nalazi se<br />
labirintni organ. Odrasli vodozemci dišu<br />
plućima i preko vlažne kože. Na dnu su<br />
usne šupljine, u grkljanu, glasne žice. Njihovim<br />
se titranjem proizvode glasovi. Za<br />
pojačanje glasa mužjaci nekih vrsta žaba<br />
imaju zvučne mjehure. Srce je trodjelno:<br />
sastoji se od 2 pretklijetke i 1 klijetke.<br />
Arterijska i venska krv se djelomično miješaju<br />
u klijetki. Vodozemci su hladnokrvne<br />
životinje i ne mogu živjeti na niskim<br />
temperaturama. Zimi <strong>za</strong>padaju u "zimski<br />
san", stanje mirovanja. Za izlučivanje služi<br />
drugi bubreg. Mokraću i spolne stanice<br />
izvode prvo u nečisnicu. Većina vrsta se<br />
razmnožava u vodi ili vlažnim kopnenim<br />
staništima. Oplodnje je vanjska. Iz oplođenih<br />
jaja se razviju u vodi ličinke punoglavci,<br />
isp. Oni se hrane algama i postupno<br />
se preobražavaju u odrasle. Vodozemci<br />
imaju sposobnost regeneracije. Danas živi<br />
oko 2500 vrsta podijeljenih u 3 skupine:<br />
beznošci (rijači), repaši (daždevnjaci, vodenjaci<br />
i čovječja ribica) i bezrepci (žabe).<br />
VODOŽILNI (ambulakralni) SUSTAV,<br />
kod bodljikaša sustav prstenasto i zrakasto<br />
raspoređenih cjevčica kroz koje struji morska<br />
voda. Služi <strong>za</strong> pokretanje, hranjenje,<br />
kao osjetilo, <strong>za</strong> izmjenu plinova i <strong>za</strong><br />
izlučivanje. Iz pet zrakasto postavljenih<br />
cjevčica izlaze prionljive ili ambulakralne<br />
nožice.<br />
VOLVOKS (Volvox), jednostanična zelena<br />
alga s bičevima udružena u velike kuglaste<br />
nakupine, cenobije. Za razliku od<br />
kolonija u cenobiju vlada podjela rada:<br />
neke stanice su <strong>za</strong>dužene <strong>za</strong> kretanje, neke<br />
preuzimaju prehrambenu ulogu a neke<br />
ulogu u razmnožavanju.<br />
VOLJNI ŽIVČANI SUSTAV, dio je<br />
pokretačkog živčanog sustava. Kontrolira<br />
mišiće koji rade našom voljom.<br />
VRENJE, v. fermentacija.<br />
De VRIES H. (1848.-1935.), nizozemski<br />
botaničar, proučavao genetiku i promicao<br />
Mendelove <strong>za</strong>kone nasljeđivanja.<br />
VRSTA, osnovna sistematska kategorija<br />
filogenetskog sustava (isp.) koja se sastoji<br />
od biljnih i životinjskih jedinki slične<br />
građe i načina života koje se mogu međusobno<br />
rasplođivati. Vrstu čine: jedinka,<br />
dem i populacija. Dem je skupina genetički<br />
sličnih, vremenski i prostorno blisko<br />
pove<strong>za</strong>nih jedinki. Populaciju čini više<br />
dema među kojima još postoji mogućnost<br />
genske izmjene.<br />
VRŠNI (apikalni) MERISTEMI, skupina<br />
meristemskih stanica smještenih u vršnim<br />
dijelovima korijena stabljike koje se<br />
kontinuirano dijele i pomoću kojih biljka<br />
raste u visinu (primarni rast).<br />
VRUĆICA, stanje povišene tjelesne temperature<br />
uzrokovano pireticima. Uništava-<br />
151
Change language