ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
____________________________________________________ <strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong><br />
APSCIZINSKA KISELINA, biljni hormon<br />
koji inhibira rast, potiče dormanciju i<br />
pomaže biljci da preživi u stresnim uvjetima<br />
(regulirajući vodnu ravnotežu). Kontrolira<br />
<strong>za</strong>vršne razvojne stadije biljaka: starenje,<br />
otpadanje listova, venuće cvjetova,<br />
dozrijevanje plodova. Sintetizira se u stanicama<br />
koje sadržavaju kloroplaste ili amiloplaste.<br />
APSORPCIJA HRANE, upijanje hrane u<br />
probavnom sustavu iz probavila u krvotok<br />
i limfotok. Apsorpcija hrane se najvećim<br />
dijelom obavlja u tankom crijevu pomoću<br />
epitelnih stanica crijevnih resica, a djelomice<br />
u debelom crijevu gdje se uz konačnu<br />
apsorpciju hrane upijaju voda i minerali.<br />
ARCHAEOPTERYX, v. praptica.<br />
AREAL, prostor na kojem je raspoređena<br />
neka vrsta organi<strong>za</strong>ma ili opseg prostorne<br />
rasprostranjenosti neke vrste. Areali se<br />
razlikuju po obliku i veličini, npr. endemične<br />
vrste imaju vrlo mali areal.<br />
ARGININ, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.<br />
ARHEGONIJ, ženski rasplodni organi<br />
biljaka u kojima nastaju ženske spolne stanice.<br />
Nalazimo ga u mahovina, papratnjača<br />
i donekle u promijenjenom obliku u<br />
golosjemenjača.<br />
ARHENTERON (pracrijevo), prostor koji<br />
nastaje uvrtanjem (invaginacijom) endoderma<br />
u šupljinu gastrule, preteča je crijeva.<br />
Nastaje u jednoj od etapa embrionalnog<br />
razvoja složenih životinjskih organi<strong>za</strong>ma.<br />
ARILUS, v. tise.<br />
AROMORFOZA, v. megaevolucija.<br />
ARTERIJE, žile kucavice, ali i žile odvodnice,<br />
jer odvode krv iz klijetki srca.<br />
Smještene su u dubini organizma. Stijenke<br />
arterija građene su od vanjskog elastičnog<br />
omotača ispod kojeg se nalazi mišićni sloj,<br />
elastično tkivo i unutarnja stijenka (endotel).<br />
Pove<strong>za</strong>ne su s ograncima autonomnog<br />
živčanog sustava. Podraživanjem simpatikusa<br />
nastaje ste<strong>za</strong>nje (vazokonstrikcija), a<br />
podraživanjem parasimpatikusa arterije se<br />
šire (vazodilatacija).<br />
ARTERIOSKLEROZA, v. aterosklero<strong>za</strong>.<br />
ASIMILACIJA CO2, v. fotosinte<strong>za</strong>.<br />
ASKOSPORE, v. mješinarke.<br />
ASKUSI, v. mješinarke.<br />
ASPARGIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.<br />
ASPARGINSKA KISELINA, kemijski<br />
spoj iz skupine aminokiselina.<br />
ASTMA, čest oblik alergijske reakcije.<br />
Zbog oslobođenog histamina stežu se mišići<br />
dišnih putova i disanje je otežano.<br />
ATAVIZAM, pojava nekih obilježja koja<br />
se rijetko javljaju i to samo kod određenih<br />
jedinki neke vrste, a bila su svojstvena<br />
davnim precima. Primjeri atavizma u čovjeka<br />
su prekomjerna dlakavost cijelog tijela,<br />
veći broj mliječnih žlijezda, ostatak<br />
repa i dr. Atavizmi su važan dokaz evolucijskih<br />
procesa.<br />
ATEROM, v. aterosklero<strong>za</strong>.<br />
ATEROSKLEROZA (arteriosklero<strong>za</strong>,<br />
ovapnjenje krvnih žila), bolest arterijskih<br />
krvnih žila. Starenjem arterije su sklone<br />
degenerativnim promjenama i otvrdnuću<br />
odnosno gubitku elastičnosti pa se zbog<br />
toga teže prilagođavaju održavanju stalnog<br />
krvnog tlaka. Glavni uzrok smanjenja elastičnosti<br />
jest taloženja masnoća u obliku jastučića<br />
(aterom) na unutarnjim stijenkama<br />
arterija zbog čega se smanjuje njihov<br />
promjer, a time i protok krvi. Ako jastučić<br />
pukne, na tom mjestu se stvara tromb koji<br />
se može otrgnuti (embol) i kolati krvlju<br />
15