ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
____________________________________________________ <strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong><br />
stadiju sjemenke ili u razvijenom, olistalom<br />
stadiju).<br />
VERTIKALNE ZONE BIOSFERE, podjela<br />
biosfere u slojeve karakteristične po<br />
svojim klimatskim i drugim uvjetima o<br />
kojima ovisi raspored biljnih i životinjskih<br />
vrsta. Najvažnije zone odnosno njihove<br />
granice dane su u tablici.<br />
Granica<br />
Nadmorska<br />
visina, m<br />
Najviša točka na<br />
Zemlji<br />
8880<br />
Gornja granica <strong>za</strong><br />
životinje<br />
7000<br />
Gornja granica <strong>za</strong><br />
cvjetnice<br />
6000<br />
Gornja granica <strong>za</strong><br />
prebivanje čovjeka<br />
5000<br />
Gornja granica kultura 4500<br />
Gornja granica šuma 4000<br />
Gornja granica šuma u<br />
Alpama<br />
Donja granica <strong>za</strong><br />
2200<br />
organizme ovisne o<br />
svjetlu<br />
-200<br />
Donja granica biosfere -11 000<br />
VETERNICA, spilja u Medvednici (Zagrebačkoj<br />
gori) u kojoj su pronađeni ostaci<br />
slični krapinskom pračovjeku.<br />
VEZANI GENI, geni koji se nalaze na<br />
istom kromosomu jedan blizu drugoga, a<br />
određuju različita svojstva. Ta se njihova<br />
svojstva nasljeđuju uvijek <strong>za</strong>jedno. Iznimno,<br />
ima slučajeva kada se ve<strong>za</strong>ni geni ne<br />
nasljeđuju <strong>za</strong>jedno i to onda kada dođe do<br />
pojave crossing overa. Prilikom praćenja<br />
križanja, kada su geni ve<strong>za</strong>ni i kada nema<br />
krosingovera treba paziti na označavanje<br />
gameta. Geni <strong>za</strong> različita svojstva koja se<br />
nasljeđuju ve<strong>za</strong>no, u gametama moraju biti<br />
<strong>za</strong>jedno. Na primjer ako križamo AaBb x<br />
aabb, a geni su ve<strong>za</strong>ni i nema crossing<br />
overa dobiva se potomstvo čiji je omjer<br />
fenotipova 1:1 umjesto 3:1 kao kod dihibridnog<br />
križanja s dominacijom gdje nema<br />
ve<strong>za</strong>nih gena. (V. shemu u Dodatku 1.)<br />
VIBRIONI, v. bakterije.<br />
VINSKA MUŠICA (Drosophila melanogaster),<br />
maleni kukac dvokrilac čije ličinke<br />
u velikom broju žive svuda gdje vrije<br />
grožđe i drugo voće. Lako se uzgaja, brzo<br />
razmnožava pa je pogodna <strong>za</strong> genetička i<br />
druga biološka istraživanja.<br />
VINSKA MUŠICA, KROMOSOMSKA<br />
GARNITURA, svi kromosomi pojedine<br />
stanice vinske mušice. U tjelesnim stanicama<br />
vinske mušice nalazi se 8 kromosoma i<br />
oni predstavljaju diploidnu garnituru. Od<br />
tih 8 kromosoma 6 je autosoma, a 2 su<br />
spolna kromosoma. Ženke imaju 6 autosoma<br />
i 2 x spolna kromosoma, a mužjaci 6<br />
autosoma, 1 x i 1 y spolni kromosom. U<br />
gametama ili spolnim stanicama nalaze se<br />
4 kromosoma i to predstavlja haploidnu<br />
garnituru kromosoma. Ženske gamete ili<br />
jajne stanice imaju 3 autosoma i 1 x spolni<br />
kromosom, a muške gamete ili spermiji<br />
mogu imati ili 3 autosoma i 1 x spolni<br />
kromosom ili 3 autosoma i 1 y spolni<br />
kromosom. Prema tome, kod vinske mušice<br />
mužjak stvara dvije vrste spermija s<br />
različitim kromosomskim garniturama u<br />
odnosu 50 %:50 %. Ta je shema značajna<br />
jer se u istom obliku pojavljuje i kod čovjeka.<br />
VINSKI KVASAC, v. kvaščeve gljivice.<br />
VIRCHOW, R. (1821. – 1902.), njemački<br />
patolog koji je 1858. godine dao ključni<br />
prilog staničnoj teoriji tvrdnjom da sve<br />
nove stanice nastaju diobom od stanica<br />
koje su postojale (lat. Omnis cellula ex<br />
cellula.)<br />
VIRION, potpuno izgrađena infektivna<br />
virusna čestica.<br />
149
Change language