ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong> ____________________________________________________<br />
ŠTITARKE, skupina uglavnom zeljastih<br />
biljaka dvosupnica. Listovi su im razdijeljeni,<br />
stabljika je šuplja, a cvijetovi skupljeni<br />
u štitac. U svim dijelovima, naročito<br />
u plodićima, sadrže aromatične i ljekovite<br />
tvari pa se štitarke rabe u prehrani, farmaciji<br />
i kao <strong>za</strong>činske biljke. Neke od njih<br />
su: mrkva, peršin, celer, kopar i kim.<br />
ŠTITNA ŽLIJEZDA (štitnjača), žlijezda<br />
s unutarnjim izlučivanjem, smještena je<br />
ispod grkljana s obje strane dušnika. Žlijezdane<br />
stanice štitnjače izlučuju hormone<br />
tiroksin (T4), trijodtironin (T3), tireokalcitonin<br />
i dr. Ti hormoni stimuliraju metaboli<strong>za</strong>m<br />
u tijelu. U svom sastavu imaju jod.<br />
ŠULJEVI (hemoroidi), proširene vene na<br />
kraju <strong>za</strong>dnjeg crijeva (rektum) i čmara.<br />
Vene oteknu zbog učestalo povišenoga<br />
tlaka, što je obično posljedica opetovanog<br />
napre<strong>za</strong>nja prilikom ispražnjivanja crijeva.<br />
Hemoroidi mogu biti unutarnji i vanjski.<br />
Prolaskom fekalija mogu lako popucati i<br />
krvariti.<br />
ŠUPLJE VENE, gornja i donja, najveće<br />
vene, ulaze u desnu pretklijetku srca. Nemaju<br />
venskih <strong>za</strong>lisaka, v. veliki optok.<br />
ŠUPLJINA, v. celom.<br />
T<br />
T - LIMFOCITI, vrsta leukocita koji nastaju<br />
najviše u timusu (prsnoj žlijezdi), a<br />
manje u limfnim čvorovima i slezeni. Oni<br />
su jedni od nositelja stanične specifično<br />
stečene imunosti.<br />
TAHIKARDIJA, nagli porast frekvencije<br />
srca s prosječnih 70 otkucaja u minuti na<br />
100 i više. Tahikardija je štetna jer se sma-<br />
138<br />
njuje vrijeme predviđeno <strong>za</strong> odmor srčanog<br />
mišića.<br />
TAKSIJA, vrsta lokomotornog gibanja biljaka<br />
čiji je smjer gibanja ovisan o smjeru<br />
vanjskog podražaja. Kreću li se organizmi<br />
u smjeru podražaja, gibanja nazivamo<br />
pozitivnom taksijom, a ako se organizmi<br />
kreću od izvora podražaja, gibanja nazivamo<br />
negativnom taksijom. Prema podražajima<br />
koji ih uzrokuju razlikujemo: kemotaksije<br />
(uzrokovane kemijskim tvarima),<br />
fototaksije (reakcije na svjetlost), tigmotaksije<br />
(i<strong>za</strong>zvane dodirom), hidrotaksije<br />
(reakcije na vlagu), termotaksije (i<strong>za</strong>zvane<br />
temperaturom) i geotaksije (podražaj je<br />
sila teže). Taksije su osobito važne <strong>za</strong><br />
mnoge jednostanične organizme koji se<br />
kreću bičevima, trepljama, ameboidalno ili<br />
kližu po podlozi.<br />
TAKSIN, v. tise.<br />
TAKSON, isto što i svojta.<br />
TAKSONOMIJA, (grč. taksis = raspored,<br />
poredak + nomos = <strong>za</strong>kon) znanost o <strong>za</strong>konima<br />
razvrstavanja organi<strong>za</strong>ma, hijerarhija<br />
sistematskih kategorija (vrsta, rod, porodica,<br />
red, razred, odjeljak/koljeno, carstvo),<br />
isp. filogenetski (prirodni) sustav i sistematika.<br />
TALUS, v. steljka.<br />
TANKO CRIJEVO, cjevasti organ probavnog<br />
sustava koji se proteže od želuca, a<br />
nastavlja debelim crijevom. Ukupna dužina<br />
iznosi 5 do 6 metara. Sastoji se od: početnog<br />
dijela – dvanaesnika (duodenum),<br />
srednjeg dijela (jejunum) i krajnjeg dijela<br />
(ileum). Unutarnja površina crijeva sadrži<br />
crijevne resice. Sluznica tankog crijeva<br />
ima brojne žlijezde a to su: Brunnerove<br />
žlijezde koje se nalaze na početnom dijelu<br />
duodenuma i luče sluz koja štiti crijevnu<br />
stijenku od probavnog djelovanja želučanog<br />
soka prije neutrali<strong>za</strong>cije himusa u