05.06.2013 Views

ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus

ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus

ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

<strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong> ____________________________________________________<br />

kolutićima imaju 1 ili 2 para člankovitih<br />

nogu, ukupno i do 200 pari. Na glavi su<br />

ticala i jednostavne oči. Žive na vlažnim<br />

staništima. Poznate su strige i dvojenoge.<br />

STRATIGRAFSKA GEOLOGIJA (povijesna<br />

geologija), znanost koja proučava<br />

razvojni put Zemlje od postanka litosfere<br />

do danas.<br />

STREPTOKOKI, v. bakterije.<br />

STROBILA, v. trakavica.<br />

STROMATOLITI, tvorevine posebne<br />

građe u kojima se nalaze fosilizirane bakterije<br />

i cijanobakterije.<br />

STUPANJ OTROVNOSTI (toksicitet),<br />

količina otrova koja ubija 50 posto otrovanih<br />

jedinki. To je tzv. 50 %-tna letalna<br />

do<strong>za</strong> ili LD50.<br />

SUKCESIJE, procesi smjenjivanja čitavih<br />

bioceno<strong>za</strong> na nekom prostoru.<br />

SUKCESIVNA EVOLUCIJA (filetička,<br />

susljedna), postupno nakupljanje malih nasljednih<br />

promjena i novih svojstava organi<strong>za</strong>ma<br />

te postupan prijelaz jedne vrste u<br />

drugu.<br />

SUNAŠCE, v. korjenonošci.<br />

SUSLJEDNA EVOLUCIJA, v. sukcesivna<br />

evolucija.<br />

SVINJSKA TRAKAVICA, nametnik u<br />

crijevu čovjeka, (isp. trakavice). Čovjek se<br />

<strong>za</strong>razi ako pojede njezinu ikricu s mesom<br />

<strong>za</strong>ražene svinje. Iz ikrice se razvije trakavica.<br />

Stražnji zreli članci s oplođenim<br />

jajnim stanicama se otkidaju i izlaze iz<br />

crijeva čovjeka. Ako te članke pojede svinja,<br />

u njezinu crijevu će se razviti ličinke<br />

koje se u mišićima <strong>za</strong>čahure stvarajući<br />

ikricu.<br />

SVITAK (horda, chorda dorsalis), potporni<br />

savitljivi prutić sastavljen od vezivnog<br />

tkiva. Proteže se na leđnoj strani duž čita-<br />

136<br />

vog tijela iznad crijeva i ulazi u glavu. U<br />

embrionalnom razvitku razvija se iz endoderma.<br />

Plaštenjaci imaju svitak samo u<br />

stadiju ličinke, a svitkoglavci u svim stadijima<br />

razvitka.<br />

SVITKOGLAVCI (Cephalochordata),<br />

pripadaju bezlubanjcima iz koljena svitkovci.<br />

Najpoznatija skupina su kopljače.<br />

Žive u morima. Uvijek imaju svitak. Mišići,<br />

organi <strong>za</strong> izlučivanje i krvotok te škržne<br />

pukotine na ždrijelu imaju kolutićav raspored.<br />

Živčani je sustav cjevast i proteže se<br />

iznad svitka s leđne strane tijela. Kopljača<br />

je razdvojena spola. Oplodnja je vanjska.<br />

U Jadranskom moru živi <strong>za</strong>šiljena kopljača<br />

koja obitava u pijesku, a i pliva. U Tihom<br />

oceanu živi kalifornijaka kopljača. U Kini<br />

kopljača služi kao hrana.<br />

SVITKOVCI (Chordata), životinje koje<br />

na leđnoj strani (ispod živčanog sustava, a<br />

iznad crijeva) imaju svitak ili hordu, isp.<br />

Svitkovci su dvobočno simetrične životinje<br />

bez znakova vanjske kolutićavosti.<br />

Naseljavaju sva staništa u vodama i na<br />

kopnu. Danas živi oko 45000 vrsta. Svitkovcima<br />

pripadaju tri potkoljena: plaštenjaci,<br />

svitkoglavci i kralježnjaci. Plaštenjaci<br />

i svitkoglavci su bezlubanjci, a<br />

kralježnjaci su lubanjci. Preci svitkovaca<br />

su davni srodnici žiroglavaca ili polusvitkovaca,<br />

isp. Osnovna obilježja svih svitkovaca<br />

jesu, osim svitka, i škržne pukotine<br />

na prednjem dijelu probavila. Kod viših<br />

kralješnjaka postaju prave škrge ili pluća.<br />

Dalje, živčani sustav je s leđne strane<br />

trupa. U kralješnjaka se razvija u leđnu<br />

moždinu koja je smještena u kralješnici.<br />

Na prednjem dijelu leđne moždine razvija<br />

se mo<strong>za</strong>k, u lubanjaca <strong>za</strong>štićen hrskavičnom<br />

ili koštanom lubanjom. Optjecajni<br />

(krvožilni) sustav je <strong>za</strong>tvoren, sa srcem s<br />

trbušne strane.<br />

SVOJTA, filogenetske sustavske jedinice<br />

bez obzira na njihov stupanj. Svojte koji-

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!