ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
____________________________________________________ <strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong><br />
čovjeka, nasljedna nesposobnost grušanja<br />
krvi (hemofilija), nemogućnost raspoznavanja<br />
boja (daltoni<strong>za</strong>m) itd. Geni koji<br />
određuju ta svojstva smješteni su u x<br />
spolnom kromosomu i zovemo ih spolno<br />
ve<strong>za</strong>ni geni.<br />
SPOLNO VEZANO NASLJEĐIVA-<br />
NJE, nasljeđivanje pojedinih svojstava čiji<br />
su geni smješteni u x spolnom kromosomu.<br />
U čovjeka su takva svojstva daltoni<strong>za</strong>m,<br />
hemofilija itd. a ona se zbog svoje<br />
recesivnosti ispoljavaju kod muških potomaka,<br />
dok su žene većinom samo prenositelji<br />
gena <strong>za</strong> ta svojstva. U primjerima<br />
praćenja spolno ve<strong>za</strong>nog nasljeđivanja,<br />
gen <strong>za</strong> recesivno svojstvo daltoni<strong>za</strong>m može<br />
se označavati malim slovom (a ili d) ili<br />
x, a slično se označuje i gen <strong>za</strong> hemofiliju<br />
(h) ili x. Pravila spolno ve<strong>za</strong>nog nasljeđivanja<br />
mogu se izvesti iz slijedećih primjera:<br />
1. Iz odnosa muškarca oboljelog od hemofilije<br />
i zdrave žene rađaju se zdrava<br />
muška djeca dok su ženska djeca<br />
prenositelji. (V. shemu u Dodatku 1.)<br />
2. Iz odnosa zdravog muškarca i žene<br />
prenositelja dobiva se potomstvo u<br />
kojem je 50 % muške djece oboljelo<br />
od hemofilije, a 50 % ženske su<br />
prenositelji. Ostalih 50 % muške i 50<br />
% ženske djece je zdravo. (v. shemu u<br />
Dodatku 1)<br />
3. Iz odnosa muškarca oboljelog od<br />
hemofilije i žene prenositelja dobiva<br />
se potomstvo u kojem će 50 % muške<br />
djece oboljeti od hemofilije, a 50 %<br />
bit će zdravo, dok će 50 % ženske<br />
djece oboljeti od hemofilije, a 50 %<br />
bit će prenositelji. (V. shemu u Dodatku<br />
1.)<br />
4. Iz odnosa zdravog muškarca i žene<br />
oboljele od hemofilije sva ženska djeca<br />
bit će prenositelji, a sva muška<br />
djeca će oboljeti od hemofilije. (V.<br />
shemu u Dodatku 1)<br />
5. Iz odnosa muškarca oboljelog od hemofilije<br />
i žene oboljele od hemofilije<br />
sva će djeca oboljeti od hemofilije.<br />
(V. shemu u Dodatku 1.)<br />
SPONGIN, v. spužve.<br />
SPONGOCEL, šupljina u tijelu spužve, v.<br />
spužve.<br />
SPONTANE MUTACIJE, v. mutacije.<br />
SPORANGIJ, v. spore.<br />
SPORE, nespolne rasplodne stanice biljaka.<br />
Nastaju u posebnim organima – sporangijima.<br />
Iz spora se u povoljnim uvjetima<br />
razvijaju nove biljke.<br />
SPOROFIT, nespolna generacija u biljaka<br />
u kojoj nastaju nespolne rasplodne stanice,<br />
spore. Evolucijom biljnog svijeta jače se<br />
razvija sporofit u odnosu na spolnu generaciju,<br />
gametofit. Tako je kod papratnjača i<br />
sjemenjača sama biljka sporofit dok je<br />
gametofit veoma reduciran. Isp. haploidna<br />
generacija.<br />
SPOSOBNOST<br />
SAMOUMNOŽAVANJA, isp. DNA i<br />
RNA.<br />
SPUŽVE (Spongia), najprimitivnije mnogostanične<br />
životinje. Žive u morima, a<br />
samo mali broj vrsta u kopnenim vodama<br />
sjedilačkim načinom života. Nemaju izgrađena<br />
tkiva. Stijenka tijela sastoji se od tri<br />
sloja stanica. U unutarnjosti je šupljina<br />
spongocel obložena bičastim stanicama ili<br />
hoanocitama. U spongocel voda s hranom<br />
(npr. bakterijama, algama i sitnim životinjama)<br />
i kisikom ulazi kroz mnogobrojne<br />
sitne otvore na površini tijela. Neprobavljeni<br />
ostaci izlaze kroz najveći otvor ili<br />
oskulum. Skelet izgrađuju vapnene ili<br />
kremene iglice (spikule) ili pak elastične<br />
bjelančevinaste niti spongina. Spužve su<br />
131
Change language