ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus

ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
SJEDILAČKI ORGANIZMI, v. bentos.
SJEMENI ZAMETAK, organ svojstven
sjemenjačama. U golosjemenjača leži otvoreno
na plodnim listovima, a u kritosjemenjača
je "sakriven" u plodnici tučka.
Homologan je makrosporangiju (megasporangiju,
ženskom sporangiju). U njemu se
nalazi makrospora (megaspora, embrionska
vreća, ženski gametofit) nastala tijekom
makrosporogeneze i sastoji se od
osam stanica. Jajna se stanica, s dvije
pomoćnice (sinergide), nalazi na jednom
polu, a na drugom su tri stanice: antipode.
U sredini su dvije središnje stanice embrionske
vreće, isp. tučak.
SJEMENICI (testisi), muške spolne žlijezde
koje su u čovjeka smještene u kožnim
vrećicama, mošnjama. Iznutra su ispunjeni
stanicama i sjemenim kanalićima. U sjemenim
kanalićima odvija se spermatogeneza.
Specijalizirane stanice sjemenika,
tzv. intersticijske stanice izlučuju muške
spolne hormone.
SJEMENKA, biljni organ koji služi rasprostranjenju
nove generacije biljaka. Sjemenka
se razvija iz sjemenog zametka, a
sastoji se od sjemene lupine, klice (embria)
i hranjivog staničja (endosperma). U
obliku sjemenke biljka se nalazi u
pritajnom (latentnom) stanju. U povoljnim
uvjetima (vlaga, temperatura, zrak) sjemenka
će proklijati i razvit će se mlada
biljka. Sve biljke koje stvaraju sjemenke
nazivamo sjemenjače.
SJEMENOVOD (ductus deferens), dio
muškog spolnog sustava, odvodni kanal
koji provodi muške spolne stanice, spermije
od spolnih žlijezda do mokraćne cijevi.
U čovjeka su sjemenovodi parni organi.
SJEMENJAČE, najopsežnija skupina kopnenih
biljaka. Imaju sjemeni zametak
unutar kojeg se razvija ženski gametofit
(embrionska vreća). Tu se zbiva i oplod-
128
nja. Od sjemenog zametka razvija se sjemenka.
Prema smještaju sjemenih zametaka
sjemenjače se dijele u dvije velike
skupine: golosjemenjače i kritosjemenjače.
SKLERENHIM, v. potporno staničje.
SKLEROCIJ, v. ražova gljivica.
SLEZENA, krvotvorni organ smješten
ispod lijevog svoda ošita. U slezenu se
pružaju vezivni tračci između kojih se
smjestilo specifično tkivo slezene - pulpa.
Razlikujemo crvenu i bijelu pulpu. Crvena
pulpa je mješano krvotvorno tkivo gdje se
stvaraju eritrociti, granulociti, monociti i
plazma stanice. Bijela pulpa su nakupine
manjih limfnih čvorića (folikula) u samoj
slezeni. U sredini svakog čvorića nalazi se
središnja arterija kroz koju odlaze u optok
krvi nastali limfociti. Slezena nije uključena
u limfni optok, nego samo u krvni.
SLONOVI, najveći kopneni sisavci. Hrane
se biljkama, a hranu skupljaju pomoću
dugačke mišićave surle ili rila. Surla je
preobražen nos i gornja usna. Kljove su
izmijenjeni sjekutići. Očnjaka nemaju. Na
nogama imaju tri (afrički slon) ili četiri
prsta (azijski slon) koji završavaju kopitastim
noktom. Slonovi pripadaju skupini
polukopitara.
SLUZAVCI, v. korjenonošci.
SLUZNJAČE, najprimitivnije gljive, različite
od ostalih vrsta gljiva. U vegetativnoj
fazi više se osobinama podudaraju sa
životinjama (praživotinjama) – nemaju staničnu
stijenku time ni stalan oblik, kreću
se plaženjem, ameboidno. Prehranom su
većinom saprofiti, ali ima ih i koje se se
hrane poput životinja – uzimaju i probavljaju
komadiće čvrste hrane. U vrijeme
razmnožavanja pokazuju sličnosti s biljkama.
Njihove su spore s bičevima (zoospore)
i čvrstom stijenkom od proteinskih tvari
ili celuloze, nikada od hitina. Sporangiji
se razvijaju u obliku plodišta.