ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
____________________________________________________ <strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong><br />
odgovara pojedinoj vrsti aminokiseline.<br />
mRNA s preuzetom uputom odlazi iz jezgre<br />
u citoplazmu i veže se <strong>za</strong> ribosom. Time<br />
<strong>za</strong>počinje druga etapa sinteze proteina<br />
koja se zove translacija ili prevođenje <strong>za</strong>to<br />
jer se kodoni na mRNA prevode u točno<br />
određene aminokiseline. U procesu translacije<br />
veliko značenje imaju molekule<br />
transportne ili prijenosne RNK (tRNA)<br />
koje na sebe vežu po jednu aminokiselinu i<br />
donose je na ribosom. Svaka tRNA ima<br />
posebnu trojku ba<strong>za</strong>, tzv. antikodon preko<br />
kojega se veže na odgovarajući kodon na<br />
mRNA. Tako će se npr. na kodon UAU<br />
ve<strong>za</strong>ti tRNA s antikodonom AUA i donijeti<br />
aminokiselinu triptofan. Molekule<br />
aminokiselina vežu se u molekulu proteina<br />
tako da se mRNA pomiče na površini<br />
ribosoma i prima redom molekule tRNA<br />
koje donose sa sobom aminokiseline.<br />
Sinte<strong>za</strong> određenog proteina <strong>za</strong>vršava kada<br />
mRNA donosi kodon koji ne odgovara niti<br />
jednoj vrsti aminokiseline. Postoje tri<br />
takva kodona: UAA, UGA i UAG.<br />
SISAVCI (Mammalia, lat. mamma = sisa,<br />
dojka), <strong>za</strong>dnja (i najrazvijenija) skupina<br />
kralježnjaka koji su se razvili u životinjskom<br />
svijetu biosfere. Tijelo sisavaca je<br />
pokriveno dlakom koja ih štiti od gubitka<br />
topline. Toplokrvni su organizmi. Zameci<br />
se razvijaju u maternici obavijeni posteljicom<br />
(placentom). Nakon rođenja mladi<br />
sišu majčino mlijeko. To je svojstveno samo<br />
sisavcima, kao i mliječne žlijezde koje<br />
su <strong>za</strong>pravo promijenjene kožne žlijezde.<br />
Kostur i mišići prilagođeni su četveronožnom,<br />
rijetko dvonožnom, kretanju. Udovi<br />
su ispod tijela i mogu se okretati. Prednji<br />
dio mozga ili veliki mo<strong>za</strong>k dobro je razvijen<br />
i na površini ima sivu koru. Raznolikom<br />
funkcionalnom građom svih organskih<br />
sustava prilagodili su se najrazličitijim<br />
načinima života i preživljavanju u<br />
svim mogućim staništima. Tako sisavci<br />
imaju prilagodbe na toplinu i hladnoću (v.<br />
linjanje i zimski san). Da bi održali stalnu<br />
tjelesnu temperaturu moraju imati brz<br />
metaboli<strong>za</strong>m tj. moraju mnogo jesti i<br />
potrebna je velika izmjena O2 i CO2.<br />
Čeljusti i zubi im omogućavaju da žvaču<br />
hranu. Resice u tankom crijevu povećavaju<br />
probavnu površinu. Površina pluća se<br />
povećala velikim brojem plućnih alveola.<br />
Kisik se veže <strong>za</strong> dišni (krvni) pigment<br />
hemoglobin. Srce je podijeljeno na lijevu i<br />
desnu stranu, pa se venska i arterijska krv<br />
ne miješaju. Za izlučivanje mokraće,<br />
sisavci imaju pravi bubreg, tj. treći bubreg,<br />
isp. Sisavci su se razvili od skupina mezozojskih<br />
prasisavaca. Preci pravih sisavaca<br />
bili su prakukcojedi. Danas u biosferi živi<br />
oko 4500 vrsta sisavaca, od čega 109 vrsta<br />
u našoj zemlji. Prema raznolikosti tjelesne<br />
građe dijele se na: jednootvore (kljunaše),<br />
tobolčare i prave sisavce (plodvaši ili placentalni<br />
sisavci).<br />
SISTEMATIKA (sustavoslovlje, taksonomija),<br />
znanost koja se bavi svrstavanjem<br />
živih bića u određene sustave koji se<br />
temelje na srodstvenim odnosima, odnosno<br />
razvrstavanje živih bića u filogenetski<br />
prirodni sustav.<br />
SISTEMATSKE JEDINICE, v. filogenetski<br />
sustav.<br />
SISTEMSKI OPTOK KRVI, v. veliki<br />
optok krvi.<br />
SISTOLA (grč. systole = ste<strong>za</strong>nje), kontrakcija<br />
ili ste<strong>za</strong>nje srčanog mišića (klijetke<br />
ili pretklijetke).<br />
SISTOLIČKI TLAK, tlak krvi na stijenke<br />
arterija u trenutku kada ste<strong>za</strong>njem (sistolom)<br />
srčanog mišića uđe u aortu nov<br />
(udarni) volumen krvi. Taj tlak se prenosi<br />
kroz velike i male arterije do arteriola i<br />
kapilara.<br />
SITASTE CIJEVI, provodni elementi u<br />
većine biljaka. One služe <strong>za</strong> provođenje<br />
asimilata (produkata fotosinteze).<br />
127
Change language