ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
____________________________________________________ <strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong><br />
vanje), otkinuće u slučaju opasnosti npr.<br />
repa kod daždevnjaka ili guštera. Rep se<br />
odvaja na posebnome mjestu. Novi rep<br />
kod gušterice se brzo obnovi i naraste, ali<br />
umjesto kralješaka podupire ga hrskavica.<br />
SAPROFAGI, organizmi koje ubrajamo u<br />
skupinu heterotrofa. Hrane se usitnjenim,<br />
djelomično razgrađenim i uginulim biljnim<br />
dijelovima ili životinjskim izmetom ili životinjskim<br />
lešinama. Posebno važni saprofagi<br />
su heterotrofne bakterije koje razlažu<br />
organske tvari do anorganskih sastojaka:<br />
vode, ugljikovog dioksida i mineralnih<br />
tvari. Te tvari mogu iskoristiti zelene biljke<br />
u procesu fotosinteze. Zbog te svoje<br />
uloge heterotrofne bakterije nazivamo i<br />
razlagači (reducenti).<br />
SAPROFITI, organizmi koji žive na uginulim<br />
organizmima, hraneći se organskim<br />
tvarima u raspadanju (npr. gljive).<br />
SARKOLEMA, ovojnica mišićnog vlakna<br />
v. poprečnoprugasti mišić.<br />
SCHLEIDEN, M. J. (1804. – 1881.), njemački<br />
botaničar koji je 1838. god. utvrdio<br />
da su stanice osnovne strukturne jedinice<br />
svih biljaka. Zajedno s njemačkim zoologom<br />
Schwannom utemeljitelj je tzv. “stanične<br />
teorije”.<br />
SCHULTZ, M. 60 - ih god. 19. stoljeća<br />
opisuje stanicu kao nakupinu protoplazme<br />
s jezgrom, a protoplazmu naziva fizičkim<br />
temeljem života.<br />
SCHWANN, T. (1810. – 1882.), njemački<br />
zoolog koji je 1839. god. utvrdio da su<br />
stanice osnovni građevni elementi svih životinja.<br />
Zajedno s njemačkim botaničarem<br />
Schleidenom utemeljio tzv. “staničnu teoriju”.<br />
SCROTUM, v. mošnja.<br />
SEDIMENTACIJA, v. brzina sedimentacije.<br />
SEDRA, v. sedrene barijere.<br />
SEDRENE BARIJERE, barijere u vodotocima<br />
nastale vrlo složenim procesom<br />
koji <strong>za</strong>vršava taloženjem otopljenog vapnenca<br />
na mahovine sedrotvorce. S vodom<br />
najprije reagira ugljikov dioksid nastao disanjem<br />
organi<strong>za</strong>ma u vodi pri čemu nastaje<br />
ugljična kiselina:<br />
CO2 + H2O → H2CO3<br />
Ugljična kiselina otapa vapnenac dajući<br />
topljivi kalcijev hidrogenkarbonat:<br />
H2CO3 + CaCO3 → Ca(HCO3)2<br />
Cijanobakterije iz bikarbonata otopljenih u<br />
vodi uzimaju CO2, a, uz vodu, nastali<br />
CaCO3 talože na površini mahovina koje<br />
odumiru i na koje se slažu nove što uzrokuje<br />
“rast” barijera:<br />
Ca(HCO3)2 → H2O + CO2 + CaCO3<br />
SEIZMONASTIJE, v. nastije.<br />
SEKUNDARNA IMUNOLOŠKA REA-<br />
KCIJA, v. imuna memorija.<br />
SEKUNDARNA ORGANSKA PROIZ-<br />
VODNJA (sekundarna bioproizvodnja),<br />
proces proizvodnje organskih tvari heterotrofnih<br />
organi<strong>za</strong>ma, odnosno rast, povećanje<br />
mase i volumena tijela te razmnožavanje<br />
heterotrofnih organi<strong>za</strong>ma. Najznačajniji<br />
heterotrofi koji ostvaruju sekundarnu<br />
organsku produkciju su životinje.<br />
SEKUNDARNI RAST, povećanje promjera<br />
stabljike i korijena mnogih biljaka<br />
(posebice drvenastih trajnica) kao rezultat<br />
diobe stanica bočnih meristema.<br />
SELEKCIJA, v. prirodni odabir.<br />
SELEKCIJSKI PRITISAK, v. prirodni<br />
odabir.<br />
SELIDBA (migracija) RIBA, oblik ponašanja<br />
riba. Uzroci putovanja riba na druga<br />
mjesta su sezonske promjene u temperaturi,<br />
slanoći i količini hrane ili mriještenje.<br />
125