ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong> ____________________________________________________<br />
PSILOFITI (grč. psilos = gol, phiton =<br />
biljka), prve papratnjače, koje su imale<br />
samo zelenu, golu i vitičasto razgranatu<br />
stabljiku bez listova. Pojavile su se prije<br />
oko 390 milijuna godina (geološko doba<br />
devon), v.dodatak 5.<br />
PTERIDOSPERME, t.j. "paprati sa sjemenkama",<br />
drevne izumrle biljke nalik na<br />
papratnjače, koje su na vrhovima listova<br />
umjesto sporangija nosile sjemenke. Mogu<br />
se smatrati prijelaznim oblicima između<br />
papratnjača i golosjemenjača.<br />
PTICE (Aves), skupina kralježnjaka koja<br />
se potpuno prilagodila životu na kopnu.<br />
Toplokrvnost i sposobnost da lete omogućili<br />
su pticama široku rasprostranjenost na<br />
Zemlji. Tijelo im je pokriveno perjem.<br />
Imaju dva para udova: prednji par su krila,<br />
a stražnji noge <strong>za</strong> hodanje, najčešće s 4<br />
prsta. Na glavi je kljun s ustima bez zuba.<br />
Prsna kost ima greben <strong>za</strong> koji se drže prsni<br />
(letni) mišići. Mnoge kosti su šuplje i ispunjene<br />
zrakom tzv. pneumatične kosti. Ptice<br />
imaju dobar sluh i izvrstan vid. Razlikuju<br />
boje. Srce je sastavljeno od dvije pretklijetke<br />
i dvije klijetke. Dišu plućima. Pluća<br />
su pove<strong>za</strong>na sa pet pari zračnih vrećica<br />
koja <strong>za</strong>laze među organe i u kosti. Ptice se<br />
hrane zrnjem a mnoge su mesojedi. Probavu<br />
olakšava volja i žljezdani želudac gdje<br />
se hrana razgrađuje enzimima. U mišićnom<br />
se želucu hrana usitnjava mehanički.<br />
Za izlučivanje imaju jedan par pravih bubrega<br />
(v. treći bubreg). Nemaju mokraćni<br />
mjehur. Sve ptice legu jaja. Ženke imaju<br />
samo lijevi jajnik i jajovod. Oplodnja je<br />
unutarnja. Mužjaci prenose sjeme izravno<br />
u nečisnicu. Za vrijeme prolaska kroz jajovod<br />
jaja se obavijaju ovojnicama. Površinska<br />
je ovojnica tvrda lupina ili ljuska. Oko<br />
<strong>za</strong>metka se stvaraju <strong>za</strong>metne ovojnice:<br />
amnion, alantois i sero<strong>za</strong>, isp. Snesena ptičja<br />
jaja trebaju <strong>za</strong> <strong>za</strong>metni razvitak inkubaciju<br />
- <strong>za</strong>grijavanje ležanjem roditelja na<br />
njima. Kad se iz jajeta izlegu mladunci,<br />
118<br />
oni su potrkušci ili čučavci. Ptice pokazuju<br />
raznolike oblike pojedinačnog i <strong>za</strong>družnog<br />
ponašanja kao npr. gradnja gnijezda, leženje<br />
na jajima, briga <strong>za</strong> podmladak, život u<br />
jatima i seobe. Ptice su važne kako <strong>za</strong><br />
čovjeka tako i u održavanju prirodne ravnoteže.<br />
Danas u biosferi živi oko 8600, a u<br />
Hrvatskoj oko 250 vrsta. Ptice su se razvile<br />
od pragmazova. Najstarija poznata vrsta<br />
je jurska ptica, praptica ili Archaeopteryx,<br />
isp. Današnje se ptice dijele u dvije skupine:<br />
staročeljuske ili bezgrebenke i novočeljuske<br />
ili grebenke.<br />
PTIJALIN (alfa amila<strong>za</strong>), probavni enzim<br />
koji se nalazi u sastavu sline, a sudjeluje u<br />
razgradnji škroba do šećera maltoze i glukoze.<br />
PUBERTET (spolno sazrijevanje), <strong>za</strong>počinje<br />
lučenjem GTH iz adenohipofize. Lučenje<br />
GTH nadzire hipotalamus gdje se,<br />
počevši od puberteta, luče neurohormonske<br />
tvari <strong>za</strong> oslobađanje gonadotropnih<br />
hormona. Pubertat <strong>za</strong>počinje u djevojčica<br />
oko 10. do 13. godine, a u dječaka jednu<br />
do dvije godina kasnije. Traje nekoliko<br />
godina, a <strong>za</strong>vršava između 16. i 18. godine.<br />
Djelovanjem muških spolnih hormona<br />
(testosteron), odnosno ženskih spolnih<br />
hormona (estrogen, progesteron) iskazuju<br />
se primarne i sekundarne spolne oznake.<br />
Kod djevojčica se javlja menarha, a kod<br />
dječaka polucija. Osim fizičkih promjena u<br />
pubertetu se pojavljuje niz fizioloških i<br />
psihičkih promjena.<br />
PUČI (stome), mikroskopski otvori u epidermi,<br />
najčešće na naličju listova, kroz<br />
koje se izmjenjuju plinovi između okoliša i<br />
unutarnjosti biljke te izlučuje voda. Puči<br />
okružuju dvije stanice <strong>za</strong>pornice uz koje se<br />
nalaze mnogo veće stanice susjedice. Puči<br />
se otvaraju kada u njima poraste turgor (u<br />
odnosu prema susjedicama) zbog primanja<br />
vode u <strong>za</strong>pornice. Naime, kada u stanice<br />
<strong>za</strong>pornice ulaze kalijevi ioni, a fotosin-