ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
____________________________________________________ <strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong><br />
PROTISTI, svi jednostanični organizmi<br />
od kojih su neki svojim osobinama slični<br />
biljkama (fotosintetski autotrofni producenti),<br />
neki životinjama (heterotrofni potrošači,<br />
konzumenti), a neki gljivama (heterotrofni<br />
razgrađivači).<br />
PROTOBIONTI, v. praorganizmi.<br />
PROTOCITE, v. prokariotske stanice.<br />
PROTONEFRIDIJI, organi <strong>za</strong> izlučivanje<br />
i osmoreglaciju kod mnogih beskolutićavaca<br />
(npr. plošnjaka i oblića). Sastoje<br />
se od sustava cjevčica smještenih u parenhimu.<br />
Svaka cjevčica <strong>za</strong>vršava tjemenom<br />
stanicom kroz čiju se membranu apsorbiraju<br />
produkti metabolizma i odvode van.<br />
Cjevčice se na površini tijela otvaraju malim<br />
otvorom - porom.<br />
PROTONEMA, v. prokličnica.<br />
PROTOPLAZMA, živa tvar stanice koju<br />
čine jezgra i sadržaj citoplazme.<br />
PROTOZOA, v. praživotinje.<br />
PROTUŠIFRA, v. antikodon.<br />
PROTUTIJELA, v. antitijela.<br />
PROVODNI (karakteristični) FOSILI,<br />
fosilni ostaci organi<strong>za</strong>ma koji se smatraju<br />
karakterističnim <strong>za</strong> određeno razdoblje Zemljine<br />
prošlosti. Važni su <strong>za</strong> prosudbu<br />
kakav je bio živi svijet pojedinih geoloških<br />
razdoblja i <strong>za</strong> određivanje njihove relativne<br />
starosti. Tako su primjerice nalazi trilobita,<br />
izumrlih člankonožaca karakteristični<br />
<strong>za</strong> slojeve starog paleozoika; nalazi amonita,<br />
izumrlih glavonožaca upućuju na mezozoik;<br />
nalazi školjke kongerije karakteristični<br />
su <strong>za</strong> slojeve tercijara.<br />
PROVODNO STANIČJE, oblikuje provodne<br />
žile koje sežu u sve dijelove biljke.<br />
Provođenje vode i otopljenih minerala<br />
odvija se putem dijela žile koji se zove<br />
ksilem. U golosjemenjača to su vrlo duge<br />
stanice koje se zovu traheide. Ksilem<br />
kritosjemenjača čine traheje, duge cijevi<br />
nastale od ni<strong>za</strong> produžnih stanica kojima<br />
su reducirane poprečne mebrane. Ksilemski<br />
su elementi čvrste stanice odebljalih,<br />
ligniziranih (odrvenjenih) stijenki koji daju<br />
i potrebnu čvrstoću žili što je važno <strong>za</strong><br />
njezin rad. U jednogodišnjih biljki, ali i<br />
višegodišnjih tijekom njihove prve godine<br />
ti ksilemski dijelovi žile daju čvrstoću<br />
čitavoj biljki. U višegodišnjih drvenastih<br />
biljaka ksilemski elementi preuzimaju postupno<br />
samo ulogu održanja čvrstoće i<br />
izgrađuju dio stabla koji zovemo drvo.<br />
Drugim dijelom žile, floemom provode se<br />
organske tvari od listova u sve biljne dijelove.<br />
PRVA MEJOTIČKA DIOBA, v. mejo<strong>za</strong><br />
I.<br />
PRVI BUBREG (predbubreg ili pronefros),<br />
organ <strong>za</strong> izlučivanje samo kod kružnousta<br />
i ličinke riba. Kod ostalih skupina<br />
kralježnjaka <strong>za</strong>kržlja u njihovu <strong>za</strong>metnom<br />
razvitku. Sastavljen je od tri para cjevčica<br />
sa trepetljikavim lijevcima ispred kojih je<br />
klupko krvnih žila (glomerul). Iz njih se<br />
krv filtrira u <strong>za</strong>jednički izvodni kanal,<br />
predbubrežnu cijev.<br />
PRVI VIŠESTANIČNI ORGANIZMI,<br />
organizmi koji su nastali tijekom biološke<br />
evolucije prije 600 do 700 milijuna godina.<br />
Njihov razvoj <strong>za</strong>počeo je u vodi.<br />
PSEUDOCEL, tjelesna šupljina koja po<br />
postanku odgovara primarnoj tjelesnoj šupljini<br />
ili blastocelu, isp. blastula.<br />
PSEUDOPODIJI (lažne nožice, grč. pseudos<br />
= laž, podos = noga), izdanci u praživotinja<br />
(npr. amebe) koji služe <strong>za</strong> pokretanje<br />
i uzimanje hrane procesom endocitoze.<br />
Nastaju kao posljedica strujanja protoplazme<br />
(endoplazme prema ektoplazmi ili<br />
egzoplazmi) i mijenjanja fizikalnog stanja<br />
citoplazme (sol i gel stanje).<br />
117
Change language