ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong> ____________________________________________________<br />
Dvije su vrste potpornog staničja: kolenhim,<br />
izgrađen od živih stanica i sklerenhim,<br />
izgrađen od mrtvih stanica. U mnogim<br />
biljkama te su stanice vrlo dugačke i<br />
elastične, a zovu se likovnice.<br />
POTRKUŠCI, mladunci nekih vrsta ptica<br />
(npr. kokoši, patke, guske, ždralova) koji<br />
se legu dobro razvijeni. Imaju otvorene<br />
oči, perje, mogu trčati i snalaziti se u<br />
prostoru.<br />
POTROŠAČI (konzumenti), heterotrofni<br />
organizmi koji se prema vrsti hrane koju<br />
troše dijele na: biljojede (fitofage, herbivore),<br />
mesojede (zoofage, karnivore) i<br />
saprofage.<br />
POUGLJENJIVANJE (karboni<strong>za</strong>cija),<br />
proces fosili<strong>za</strong>cije pod tlakom i bez prisutnosti<br />
kisika. Tako su npr.u karbonu procesom<br />
karboni<strong>za</strong>cije u vodama stajačicama<br />
(močvare, jezera) od dijelova papratnjača i<br />
drugih biljaka nastale velike naslage ugljena.<br />
POVEĆANJE MIKROSKOPA, omjer<br />
veličine slike promatranog predmeta i samog<br />
predmeta. Ukupno povećanje mikroskopa<br />
jednako je umnošku povećanja objektiva<br />
i okulara. Npr. ako je povećanje<br />
objektiva 40 puta, a okulara 10 puta ukupno<br />
povećanje bit će 400 puta. Svjetlosni<br />
mikroskop povećava najviše 1000 puta, a<br />
elektronski 400 000 puta.<br />
POVRATNA VEZA, isto što i mehani<strong>za</strong>m<br />
povratne sprege.<br />
POVRATNO KRIŽANJE, v. test križanje.<br />
PRAATMOSFERA, plinoviti omotač Zemlje<br />
u početku njenog nastanka, prije 4.5<br />
do 4 milijarde godina. Smatra se da je<br />
praatmosfera sadržavala slobodan vodik<br />
(H2) i dušik (N2), metan (CH4), amonijak<br />
(NH3), cijanid ion (CN – ), vodenu paru,<br />
okside ugljika (CO i CO2) i sumporovodik<br />
112<br />
(H2S). Stoga se smatra da se bitno razlikovala<br />
od današnje atmosfere jer nije sadržavala<br />
slobodan kisik (O2).<br />
PRABUBREG, v.drugi bubreg.<br />
PRACRIJEVO, v. arhenteron.<br />
PRAORGANIZMI (protobionti), prvi organizmi<br />
koji su se pojavili na Zemlji. O<br />
njihovom izgledu i načinu života danas<br />
postoje samo različite pretpostavke.<br />
PRAPTICA (Archaeopteryx), najpoznatiji<br />
i najtipičniji prijelazni oblik između gmazova<br />
i ptica. Živjela je krajem perioda jura,<br />
u mezozoiku. Bila je vrlo slična današnjim<br />
pticama (oblik tijela, perje, kljun, krila i<br />
dr.), ali je imala i mnogo obilježja gmazova<br />
od kojih potječu, kao npr. kralješke u<br />
repu, tri prsta s pandžama na repu, zube u<br />
kljunu.<br />
PRAŠNIK, muški dio cvijeta. Sastoji se<br />
od prašničke niti (filamenta) i prašnice<br />
(antere). U prašnicama se nalaze peludnice<br />
ili polenovnice (mikrosporangiji, muški<br />
sporangiji). Unutar polenovnica, iz diploidnih<br />
matičnih stanica, mejozom (redukcijskom<br />
diobom) nastaju četiri haploidne mikrospore<br />
(muške spore) koje zovemo polenova<br />
ili peludna zrna. Proces kojim nastaju<br />
mikrospore zove se mikrosporogene<strong>za</strong>.<br />
Unutar polenovog zrna razvija se muški<br />
gametofit (haploidna generacija) s dvije<br />
muške gamete (spermalne, generativne jezgre<br />
tj. stanice) i jedne vegetativne stanice.<br />
PRAVI BUBREG, v. treći bubreg.<br />
PRAVI SISAVCI (plodvaši, placentalni<br />
sisavci), skupina životinja čiji se mladi<br />
razvijaju u maternici obavijeni plodvom,<br />
posteljicom ili placentom (ime!). Danas se<br />
razvrstavaju u dvadesetak skupina. Neke<br />
od njih su: šišmiši, kukcojedi, majmuni,<br />
glodavci, zvijeri, perajari, kitovi, slonovi,<br />
kopitari i papkari.
Change language