ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
____________________________________________________ <strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong><br />
PASJA TRAKAVICA (ehinokok), najopasnija<br />
trakavica <strong>za</strong> čovjeka. Velika je oko<br />
5 mm i ima samo nekoliko proglotida. Živi<br />
u crijevu psa. Čovjek se može <strong>za</strong>raziti dirajući<br />
<strong>za</strong>raženog psa. Ikrice se razvijaju u<br />
jetri, plućima ili mozgu čovjeka.<br />
PASIVNI PRIJENOS (pasivni transport),<br />
prijenos tvari kroz staničnu membranu iz<br />
područja veće koncentracije u područje<br />
manje koncentracije bez utroška energije s<br />
ili bez pomoći prenositelja. Ovaj prijenos<br />
se <strong>za</strong>sniva na procesu difuzije. Kroz membranu<br />
se pasivno prenose manje molekule,<br />
npr. voda, ugljik(IV)-oksid, kisik, urea itd.<br />
Uz pomoć prenositelja prolaze veće molekule,<br />
npr. glukoze, aminokiselina itd.<br />
PASIVNI TRANSPORT, v. pasivni prijenos.<br />
PASIVNO STEČENA SPECIFIČNA<br />
IMUNOST, omogućena je unašanjem u<br />
organi<strong>za</strong>m gotovih protutijela. Prirodnim<br />
putom protutijela prolaze kroz posteljicu iz<br />
majke u <strong>za</strong>metak. Umjetno i<strong>za</strong>zvana imunost<br />
postiže se davanjem već gotovih protutijela,<br />
nastalih imuni<strong>za</strong>cijom druge jedinke,<br />
čovjeka ili životinje.<br />
PASJEMENIK (dosjemenik, epididymis),<br />
dio muškog spolnog sustava u kojem spermiji<br />
dozrijevaju i stječu sposobnost samostalnog<br />
kretanja.<br />
PASTERIZACIJA, <strong>za</strong>grijavanje supstrata<br />
na temperaturu oko 60 do 70 o C što dovodi<br />
do uništenja bakterija, ali ne i njihovih<br />
spora.<br />
PASTEUR, L. (1822. – 1895.), francuski<br />
mikrobiolog koji je otkrivajući cjepivo<br />
protiv bjesnoće (1881 - 1885) prvi uporabio<br />
naziv virus označivši njime uzročnika<br />
te bolesti.<br />
PATOGENE BAKTERIJE, bakterije<br />
koje uzrokuju bolesti čovjeka, životinja i<br />
biljaka izlučujući u organi<strong>za</strong>m domaćina<br />
otrovne spojeve, tzv. toksine. Teške bolesti<br />
koje uzrokuju bakterije u čovjeka su kuga,<br />
tuberkulo<strong>za</strong>, guba, tetanus, upala pluća,<br />
gangrena, sifilis, gonoreja, kolera, difterija<br />
itd.<br />
PATULJASTI RAST (nanosomija), nastaje<br />
kad hipofi<strong>za</strong> ne stvara dovoljne količine<br />
hormona rasta. Može biti vidljivo kod<br />
rođenja, kasnije u djetinjstvu ili adolescenciji.<br />
PAUCI, v. paučnjaci.<br />
PAUČNJACI, grabežljive životinje iz<br />
skupine klještari, člankonošci, isp. Njima<br />
pripadaju pauci, štipavci ili škorpioni i<br />
grinje. Pauci imaju 2 -6 predljivih žlijezda<br />
na trbušnoj strani opistome. U njima se<br />
stvara bjelančevinasta predljiva tvar koja<br />
izlazi kroz predljive bradavice, a na zraku<br />
se stvrdne. Paučinaste niti pauk plete<br />
stopalnim češljićem u mrežu. Za disanje<br />
imaju lepe<strong>za</strong>ste uzdušnice. Pauci izlučuju<br />
produkte izmjene tvari pomoću Malpighijevih<br />
cjevčica. Razdvojenog su spola.<br />
Ženka paučinom <strong>za</strong>prede oplođena jaja u<br />
kokon iz kojeg izlaze mladi slični odraslima.<br />
Poznati su: pauk krstaš (križar) i crna<br />
udovica. Škorpioni na kraju tijela imaju<br />
otrovnu bodlju. Ženka rađa žive mlade.<br />
Nametnički oblici grinja su npr. čovječji<br />
svrabac iz skupine šugaraca koji buši hodnike<br />
u pousmini kože i krpelji. Obični krpelj<br />
može biti prijenosnik virusnog encefalitisa<br />
i nekih nametničkih piroplazmi.<br />
PAVLOV, I., (1848.-1936.), ruski psiholog,<br />
otkrio da se refleksi mogu izmijeniti<br />
učenjem. Po njemu se tzv. uvjetovani refleksi<br />
nazivaju Pavlovljevim refleksima.<br />
PEDICELARIJE, štipaljke.<br />
PEKARSKI KVASAC, v. kvaščeve gljivice.<br />
PELAGIJAL, životne <strong>za</strong>jednica koje žive<br />
u slobodnoj vodi i kreću se pasivno, lebde<br />
(plankton) ili aktivno (nekton).<br />
105